Skip to content

Skip to table of contents

Ko e ʻAonga ʻo Hono Akonakiʻi mo Tautea ʻi he ʻOfá

Ko e ʻAonga ʻo Hono Akonakiʻi mo Tautea ʻi he ʻOfá

Vahe 10

Ko e ʻAonga ʻo Hono Akonakiʻi mo Tautea ʻi he ʻOfá

1. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kae hoko ʻete fānaú ʻo talangofua?

 ʻOKU ʻikai ke hoko noa mai pē ʻa e fānau talangofuá, anga-ʻofá mo tōʻonga leleí. ʻOku oʻi kinautolu ʻo fakafou ʻi he faʻifaʻitakiʻanga mo e akonakiʻi mo tautea.

2. Ko e hā ʻa e fepaki ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa e kau ako ʻo kau ki he ʻatamaí mo e akonaki ʻa e Tohitapú?

2 ʻOku tokolahi ʻa e kau ako ʻo kau ki he ʻatamaí ʻoku nau fakamamafaʻi ke ʻoua ʻe tā ʻa e fānaú, ʻo hangē ko ia naʻe pehē ʻe ha taha: “ʻOku mou ʻilo ʻe kimoutolu ko e ngaahi faʻeé ko e taimi kotoa pē ʻoku mou tā ai hoʻomou kiʻi tamá ʻaki homou ʻaofi nimá ʻoku mou fakahā ʻoku mou fehiʻa ʻi hoʻomou kiʻi tamá?” Ka ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene Folofolá: “Koia oku ne taofi ene mea kinikiniji oku ne fehia ki hono foha: ka koia oku ofa ki ai oku ne tautea ia oka aoga ke fai.” (Palōvepi 13:24PM) ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu kuo maliu atú, tautautefito ki he ngaahi fonua ʻo e Hihifó, naʻe fele ʻa e ngaahi tohi ʻo kau ki hono akoʻi ʻa e fānaú mo ʻenau ngaahi lau fakafuofua ʻo kau ki he taʻefakataputapui ʻo hono fai iá. Naʻe pehē ʻe he kau ako ʻo kau ki he ʻatamaí ʻe lōmia ʻe he akonakiʻí ʻa e fānaú pea kihi ai ʻa ʻene tupú; pea naʻa mo e fakakaukau pē ʻo kau ki hono tā ʻa e fānaú ʻaki hoto ʻaofi nimá ko e meʻa fakalilifu ia kiate kinautolu. Naʻe fepaki lahi ʻa ʻenau ngaahi lau fakafuofuá mo e akonaki ʻa Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe heʻene Folofolá ‘te ke utu pē ʻa e meʻa ʻokú ke toó.’ (Kalētia 6:⁠7) Ko e hā ʻa e meʻa kuo fakamoʻoniʻi ʻi hono tō ʻa e ngaahi tenga ʻo e taʻefakataputapuí ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu?

3, 4. Ko e hā kuo hoko tupu mei he siʻi ʻa hono fai ʻa e akonakiʻi totonú ʻi he ʻapí, pea ko ia ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he tokolahi?

3 ʻOku ʻiloa ʻa e fuʻu lahi ʻa e fai hiá mo e maumau-laó. ʻOku laka hake ʻi he peseti ʻe 50 ʻa e fai hia mamafa ʻoku fai ʻe he toʻu tupú ʻi he ngaahi fonua lahi ʻoku tuʻumālié. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻo e māmaní, ko e ngaahi akoʻangá ko e feituʻu fakatupuʻanga ia ʻo e maveuveú, ngaahi fuhu, lea kovi mo kapekape, maumauʻi noa pē ʻa e ngaahi meʻa, ngaohikoviʻi, faʻao fakamālohi, tūfale, kaihaʻa, tohotoho, faitoʻo kona tapu mo e fakapō. Ko ha fakafofonga ki ha kautaha ʻa e kau faiakó ʻi ha fonua lahi ʻe taha naʻá ne pehē ko e tupuʻanga ʻo e palopalema fekauʻaki mo e akonakiʻí ko e taʻemalava ʻa e akoʻangá ke aʻu ki he loto ʻo e fānaú ʻi he kei taʻu siʻí, pea naʻá ne tukuakiʻi ʻa e maumau-laó ko e tupu mei he fakaʻau ke kovi ʻa e nofo fāmilí mo e taʻeloto-lelei ʻa e ngaahi mātuʻá ke fokotuʻu ha ngaahi tuʻunga ʻuhinga lelei ʻo kau ki he ʻulungaangá ki heʻenau fānaú. ʻI hono fakakaukauʻi ʻa e fehuʻi ʻo ‘kau ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo ha fāmili ko ha kau fai hia lolotonga iá ʻoku ʻikai pehē ʻa e niʻihi ia ko ē,’ ʻoku pehē ʻe he The Encyclopædia Britannica: “Ko e ngaahi founga akonakiʻi ʻa e fāmilí mahalo ʻoku fuʻu anga-fakanainai, fuʻu fefeka, pe fuʻu tō kehekehe. Naʻe fokotuʻu mai ʻe ha fekumi naʻe fai ʻi ʻAmelika ʻo pehē ʻoku fekauʻaki nai ʻa e akonakiʻi ʻikai leleí ki he peseti ʻe 70 ʻo e kau tangata fai hiá.”

4 Ko e ngaahi ola kuo hokosiá kuó ne tataki atu ʻa e tokolahi ke liliu ʻa e fakakaukaú pea toe foki ke fai ʻa e akonakiʻi mo tautea.

KO E VAʻAKAU ʻO E AKONAKIʻÍ

5. Ko e hā ʻa e lau ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e tā ʻaki ʻa e ʻaofi nimá?

5 ʻE lava ke hoko ʻa e tā ʻaki ʻa e ʻaofi nimá ko ha fakahaofi moʻui ki ha kiʻi tama, he ʻoku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOua te ke taʻofi ʻa e tautea mei he tamasiʻi: kapau te ke taaʻi ia ʻaki ʻa e ʻakau, ʻe ʻikai te ne mate. Ko koe te ke taaʻi ia ʻaki ʻa e ʻakau, ka ko hoʻo fakahao ia ʻene moʻui mei he Vanu [faʻitoka].” Pea, “ʻOku tāvani ʻa e vale ʻi he loto ʻo ha tamasiʻi: ko e ʻakau ako te ne vaea ke mavahe.” (Palōvepi 23:13, 14; 22:15) Kapau ʻoku mahuʻinga ki he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi meʻa lelei ki he moʻui ʻa ʻenau fānaú, ʻe ʻikai te nau tuku ange ʻi he fakavaivai pe taʻetokanga ʻa hono fai ʻa e akonakiʻí. ʻE ueʻi kinautolu ʻe he ʻofá ke nau fai ha meʻa, ʻi ha founga fakapotopoto mo totonu, ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí.

6. Ko e hā ʻoku fakakau ki he akonakiʻí?

6 ʻI he fekauʻaki mo e akonakiʻí, ʻoku ʻikai ke fakangatangata pē ia ki he tauteá. Ko e ʻuhinga tefito ʻo e akonakiʻí ko e ‘fakahinohino mo e ako ʻa ia ʻokú ne piki maʻu ki ha founga pe fokotuʻutuʻu papau.’ Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai pehē ai ʻi he Palōvepi 8:33 (PM) ke ‘ongoʻi ʻa e akonakí’ ka ko e “fanogo ki he akonaki, bea mou boto.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) Fakatatau ki he 2 Tīmote 2:24, 25 (PM), ʻoku totonu ki he Kalisitiané “ke agavaivai ia ki he kakai kotoabe, o faa ako, mo faa kataki, o akonekina i he agamalu akinautolu oku agatuu.” Ko e foʻi lea ko e “akonekina” ko ení ʻoku liliu ia mei he foʻi lea faka-Kalisi ki he akonakiʻí. Ko e foʻi lea tatau pē ia ʻoku liliu pehē ʻi he tohi Hepelū 12:9: “Naʻa tau tokaʻi ʻa e ngaahi tamai fakamāmani naʻa nau akonakiʻi kitautolú; ʻikai ʻoku totonu ke tau anganofo lahi ange ki heʻetau Tamai fakalaumālié, ka tau moʻui?”—New English Bible.

7. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku hoko mai mei he akonakiʻi pe tautea ʻoku fai ʻe he ngaahi mātuʻá?

7 Ko e mātuʻa ʻoku ʻikai te ne fai ʻa e akonakiʻí pe tauteá he ʻikai te ne maʻu ʻa e ʻapasia mei he kiʻi tamá, ʻo hangē tofu pē ko e ʻikai ke maʻu ʻe he kau pulé ha ʻapasia mei he kakaí ʻo kapau te nau fakaʻatā ʻa e faihalá ke hokohoko atu ʻo taʻetautea. ʻI hono fai ʻa e akonakiʻí pe tauteá ʻi he founga totonú, ko e fakamoʻoni ia ki ha kiʻi tama ʻoku tokanga ange ʻa ʻene ongo mātuʻá kiate ia. ʻOku tokoni ia ke maʻu ha ʻapi melino, he ʻe “tupu ai kiate kinautolu kuo ʻosi ʻa ako ai, ha fua ʻoku hoa mo e melino, ko e koto maʻoniʻoni.” (Hepelū 12:11) Ko e fānau talangataʻá mo ʻulungaanga koví ko e tupuʻanga ia ʻo e ʻiteʻita ʻi ha ʻapi, pea ko e fānau peheé ʻoku ʻikai ʻaupito te nau fiefia moʻoni, naʻa mo ʻi loto ʻiate kinautolu tonu. “Tautea ho foha, pea te ne hoko ko ho nongaʻanga; ʻio, te ne taufetuku fiemalie ki hoʻo moʻui.” (Palōvepi 29:17) ʻI he ʻosi ha fakatonutonu ʻoku fai pau kae fai ʻi he anga-ʻofa, ʻe maʻu nai leva ʻe he kiʻi tamá ha anga ʻo e fakakaukau foʻou pea mo ha kamata foʻou pea ʻoku faʻa hoko ia ko e meʻa fakafiefia ange ʻa ʻete feohi mo iá. ʻOku moʻoni ko e akonakiʻí pe tauteá ʻoku “tupu ai . . . ha fua ʻoku hoa mo e melino.”

8. ʻOku malava fēfē ke fai ʻe he mātuʻá ʻa e akonakiʻí pe tauteá ʻi he ʻofa?

8 “He ko ia ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEiki ʻa ia ʻoku ne kinisi.” (Hepelū 12:⁠6) ʻOku tatau tofu pē ʻeni mo e mātuʻa ʻoku ʻi hono lotó ʻa e ngaahi meʻa lelei taha ki heʻene fānaú. ʻOku totonu ke fai ʻa e akonakiʻí pe tauteá ʻi he ʻofa. Ko e ʻitá ko e meʻa ʻoku faʻa hoko ʻi he taimi ʻoku fakatupu-ʻita ai ʻa e kiʻi tamá ʻi heʻene faihalá, kae hangē ko ia ʻoku fakahā mai ʻe he Tohitapú ʻoku totonu ke te “makataki ʻa e kovi.” (2 Tīmote 2:24) ʻI he holo hifo ʻa e ʻita ʻa ha taha, ʻoku ʻikai ke hā fuʻu lahi nai ai ʻa e faihala ʻa ha kiʻi tama: “Ko e fakapotopoto ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita: pea ko ʻene lakai ha angahala ko hono langilangi ia.” (Palōvepi 19:11; toe vakai ki he Koheleti 7:8, 9.) ʻOku ʻi ai nai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku kiʻi fakatonuhiaʻi nai ai ha meʻa: Mahalo ʻoku fuʻu helaʻia ʻa e kiʻi tamá pe ko e ʻikai te ne ongoʻi fuʻu sai. Mahalo pē naʻe ngalo ʻiate ia ʻa e meʻa naʻe tala ki aí; ʻoku pehē pē mo e kakai lalahí, ʻikai ko ia? Kae kehe, kapau ʻe ʻi ai ha faihala ʻe ʻikai ke taʻetokangaʻi, ʻoku totonu ke ʻoua ʻe fai ʻa e akonakiʻí pe tauteá ʻi he kaikaila taʻemapuleʻi pe ha fuʻu pā ʻa ia ko hano tuku ange atu ia ʻa e mafasia fakaeongo ʻa e mātuʻá. ʻOku kau ki he akonakiʻí ʻa e fakahinohino, ka ʻo ka hoko ha fuʻu tōlili, ʻoku ʻikai ke ako ai ʻa e kiʻi tamá ia ʻo kau ki he mapuleʻi kitá, ka ko e taʻemapuleʻi kitá. ʻOku mole ʻi he founga peheé ʻa e ongoʻi tokanga ʻa ia ʻoku maʻu ʻe he kiʻi tamá ʻi he akonakiʻi pe tautea ʻoku fai ʻi ha founga leleí. Ko ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fakakaukau mafamafatataú, pea ʻokú ne fakatupunga ʻa e melino.

KO HONO FOKOTUʻU ʻA E NGAAHI FAKANGATANGATA TUʻUMAʻU

9. ʻI he fehoanaki mo e Palōvepi 6:20-23, ko e hā ʻoku totonu ke tokonaki ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú?

9 ʻOku totonu ki he ngaahi mātuʻá ke nau tokonaki ʻa e ngaahi fakahinohino ki heʻenau fānaú. “Tama, ke ke tauhi ʻa e fekau ʻa hoʻo tamai, pea ʻoua ʻe keuʻi ʻa e lea ʻa hoʻo faʻe: haʻi kinaua ki ho loto maʻuaipe, takai kinaua ʻi ho kia. ʻI hoʻo ʻalu fano, te ne taki tonu koe; ʻi hoʻo tokoto, te ne leʻohi koe; pea ʻi hoʻo ʻa, te ne talanoa mo koe. He ko e fekau ko ia ko e tuhulu; pea ko e lea ko ia ko e maama; pea ko e ngaahi tautea ako ko e hala ki he moʻui.” Ko e ngaahi akonaki ko eni ʻa e mātuʻá ko e meʻa ke nau tataki mo maluʻi ʻa e kiʻi tamá, pea ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e tokanga ʻa e ongo mātuʻá ki he lelei mo e fiefia ʻa e kiʻi tamá.—Palōvepi 6:20-23.

10. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku malava ke hoko ʻi he ʻikai ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa hono akonakiʻi pe tautea ʻenau fānaú?

10 Ko ha tamai ʻoku ʻikai te ne fai ʻení te ne fuesia ʻa hono kanongatāmakí. Ko ʻĪlai, ko ha taulaʻeiki lahi ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻá ne tuku pē hono ongo fohá ke na kau ʻi he mānumanu, anga-taʻefakaʻapaʻapa mo e ʻulungaanga taʻetaau; naʻá ne fakahā ʻa ʻene taʻefiemālie ʻiate kinauá ʻi ha tuʻunga siʻi pē ka naʻe ʻikai te ne feinga mālohi ke fakangata ʻa ʻena faihalá. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá: “Te u fakamāu ʻe au hono fale ʻo taʻengata, koeʻuhi ko e kovi naʻa ne ʻilo ki ai, he fakatupu ʻe heʻene fanau ha mala kiate kinautolu, kae ʻikai te ne taʻofi kinaua.” (1 Sāmiuela 2:12-17, 22-25; 3:13) ʻI he founga tatau pē, ʻe fakamaaʻi ha faʻē ʻo kapau he ʻikai te ne fai ʻa hono fatongiá: “Ko e ʻakau mo e valoki ʻoku nau ʻatu poto: ka ko e tamasiʻi [pe taʻahine] ʻoku tukuange noa ʻoku ne fakamaaʻi ʻene faʻe.”—Palōvepi 29:15.

11. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he fānaú ke fokotuʻutuʻu ha ngaahi fakangatangata kiate kinautolú?

11 ʻOku fiemaʻu ke fokotuʻutuʻu ha ngaahi fakangatangata ki he fānaú. ʻOku nau ongoʻi taʻemanonga ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fakangatangatá. ʻI hono fokotuʻu ʻa e ngaahi fakangatangatá pea muimui ki aí ʻoku ongoʻi ai ʻe he fānaú ko e konga kinautolu ʻo ha kulupu; ʻoku nau kau ki ai pea ʻoku tali lelei ai kinautolu koeʻuhi ʻoku nau muimui ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku fiemaʻú. Ko e taʻefakataputapuí ʻokú ne siʻaki ʻa e fānaú pea tuku pē kinautolu ʻo nau taufā holo pē ʻiate kinautolu. ʻOku fakahā ʻe he ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻoku fiemaʻu ki he fānaú ʻa e kakai lalahi ʻoku ʻi ai ʻenau fakakaukau pau ʻo kau ki he ngaahi fakangatangatá, pea te nau fakahoko mai ia ki he fānaú. ʻOku fiemaʻu ki he fānaú ke nau ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakangatangata ki he tokotaha kotoa pē ʻi he māmaní pea ʻoku iku ia ki he lelei mo e fiefia kiate kita. ʻE malava ke maʻu pē ʻa e tauʻatāiná ʻi he taimi pē ʻoku ʻilo ai ʻe he niʻihi kehé ʻetau tuʻunga tauʻatāiná pea mo ʻetau ʻilo ʻenau tauʻatāina ʻa kinautolú. ʻI hono lakasi ʻo e ngaahi fakangatangata totonú ʻoku ʻuhinga iá ko e tokotaha ko ia ʻokú ne lakasi iá ʻokú ne aʻu ki he tuʻunga ʻo e “halalotoʻapi ki hono kainga.”—1 Tesalonaika 4:⁠5 (1 Tesalonaika 4:6PM).

12. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e akonakiʻi pe tautea pē ʻe kita ʻa kitá, pea ʻi he founga fē ʻe tokoni nai ai ʻa e ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú ke nau fai iá?

12 ʻI he hoko ʻo ʻilo ʻe he fānaú ko hono maumauʻi ʻo e ngaahi fakangatangata totonú ʻoku fakahoko mai ai ha akonakiʻi pe tautea ʻi ha faʻahinga founga, te nau hoko ʻo ʻilo ʻa e ngaahi fakangatangata kiate kinautolú pē, pea ʻi he tuʻumaʻu mo e tataki ʻa e ongo mātuʻá ʻoku nau fakatupulekina ʻa e akonakiʻi pe tautea kitá ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki he moʻui fiemālié. Pe ko ʻetau tautea pē kitautolu ʻi loto ʻiate kitautolu, pe ko hano tautea pe akonakiʻi ʻa kitautolu mei ha maʻuʻanga akonakiʻi mei tuʻa. (1 Kolinitō 9:25, 27) Kapau te tau tautea pe akonakiʻi pē ʻe kitautolu ʻa kitautolu pea tokoniʻi ʻa ʻetau fānaú ke nau fai pehē, ʻe fiefia ange ʻetau moʻuí mo ʻenau moʻuí, ʻo ʻatā ange mei he ngaahi faingataʻá mo e ngaahi mamahí.

13. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe niʻihi ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻi heʻenau fokotuʻu ʻa e ngaahi fakahinohino ki heʻenau fānaú?

13 ʻOku totonu ke mahino, totonu mo fai manavaʻofa ʻa e ngaahi fakahinohinó mo e ngaahi fakangatangatá ki he fānaú. ʻOua ʻe ʻamanekina meiate kinautolu ʻo fuʻu lahi pe fuʻu siʻisiʻi. Manatuʻi honau taʻumotuʻá, he te nau ngāue ʻo fakatatau ki ai. ʻOua ʻe ʻamanekina te nau hangē ha kakai lalahí ʻi heʻenau kei siʻí. Naʻe pehē ʻe he ʻaposetoló, ʻi heʻene kei siʻí naʻá ne anga-fakatamasiʻi. (1 Kolinitō 13:11) Ka ʻi hono fokotuʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻuhinga lelei pea ʻoku mahino ia ki hoʻo fānaú, ngāueʻaki fakavave ia mo maʻu ai pē. “Ka ke pehe ni hoʻomou lea, ʻIo, ʻIo, ʻIkai, ʻIkai.” (Mātiu 5:37) Ko hono moʻoní, ʻoku hounga ki he fānaú ʻa e ngaahi mātuʻa ʻoku nau fai ki heʻenau leá, ʻa ia ʻoku nau faitatau maʻu pē mo anga-maʻu, he ʻoku ongoʻi ai ʻe he fānaú ʻa hono poupouʻi kinautolu ʻe he mālohi ʻo ʻenau ngaahi mātuʻá mo ongoʻi ʻoku malava ke nau falala ki he mālohi ko iá ʻi he hoko ʻa e faingataʻá pea ʻoku fiemaʻu kiate kinautolu ha tokoni. Kapau ʻoku faitotonu ʻa e ngaahi mātuʻá mo fai pau ʻi hono fakatonutonu ʻa e faihalá, ʻoku maʻu ai ʻe he fānaú ʻa e ongoʻi malu mo e tuʻunga tuʻumaʻu. ʻOku saiʻia ʻa e fānaú ke nau ʻilo pe ko e hā ʻoku pau kiate kinautolú, pea ʻi heʻenau maʻu ʻa e ngaahi mātuʻa peheé ʻoku nau ʻilo ia.

14. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tuʻumaʻú ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke fie tali ai ʻe he fānaú ʻa e tataki mei heʻenau ngaahi mātuʻá?

14 ʻOku fiemaʻu ki he ngaahi mātuʻá ke nau loto-ʻalovili ke fakahāhā ʻa e tuʻumaʻu ʻi he taimi ʻoku anga-maka ai ʻa e tamá ke talangofua ki he fekau ʻa e ongo mātuʻá. ʻOku ngāueʻaki leva ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻa e fakamana ʻo pehē ʻe hoko ha tautea, ʻo nau fakakikihi taʻeʻaonga mo e tamá pe feinga ke totongiʻi ʻa e tamá ke fai ʻa e meʻa kuo tala ke ne faí. Ko e meʻa pē ʻoku faʻa fiemaʻú ke te lea ki he tamá ʻi he founga papau mo e loto-maʻu, ʻo pehē kuo pau ke ne fai ia pea fai ia he taimí ni. Kapau ʻe teu ke laka mai ʻa e tamá ki muʻa ʻi ha meʻalele ʻoku haʻu, ko e ongo mātuʻá te na lea kiate ia ʻi ha founga ʻe ʻikai ke ʻi ai ha veiveiua ai ʻa e meʻa ʻokú na fiemaʻu ke ne faí. ʻOku hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he kau fekumi ʻe niʻihi ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni: “Ko e meimei kotoa ʻo e ngaahi mātuʻá ʻoku nau ʻai ʻenau fānaú ke nau ō ki he akó, . . . ke fufulu honau nifó, ke ʻoua ʻe kaka ki he ʻato ʻo e falé, ke kaukau, mo e alā meʻa pehē. ʻOku faʻa fakafepaki ʻa e fānaú ki ai. Kae kehe, ʻoku nau toki fai pē ia, he ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku fuʻu fakamātoato ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi he meʻa peheé.” Te ke malava ʻo ʻamanekina mei hoʻo fānaú ke nau ‘haʻi maʻu ai pē hoʻo ngaahi fakahinohinó mo hoʻo ngaahi fekaú ki honau lotó’ ʻo kapau pē ʻokú ke ngāueʻaki maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ko ení.—Palōvepi 6:21.

15. ʻI he ʻikai ke ngāueʻaki maʻu pē ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi fakahinohinó, ʻe uesia fēfē nai ai ʻa e fānaú?

15 ʻI he taimi ʻoku pupuke hake ai ʻa e ngaahi mātuʻá ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakahinohinó ʻo fakatatau ki he manako tuʻungaʻa pē, pe ko e fuoloa hono taʻefakahoko ʻa e akonakiʻi pe tautea koeʻuhi ko e talangataʻá, ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e fānaú ke nau fai ha meʻa ʻoku koví ke ʻilo pe ko fē ʻa e tuʻunga ʻe lava ke nau aʻu ki aí pea ʻikai ke fai ai ha tauteá. ʻI he ngali fai tuai ke fakahoko ʻa e tauteá, ʻoku hangē pē ʻa e fānaú ko e kakai lalahí ʻi heʻenau loto-lahi ke faihalá. “Ko e meʻa ʻi he ʻikai fakaai vave ʻa e tautea ʻo e ngaue kovi naʻe tala, ko ia ko hono ō ia ʻoku malohi ai ʻa e loto ʻo e hakoʻi tangata ke faikovi.” (Koheleti 8:11) Ko ia, leaʻaki ʻa e meʻa te ke faí, pea fai ʻa e meʻa ʻokú ke leaʻakí. ʻE ʻilo leva ʻe hoʻo tamá ko e meʻá ia pea te ne fakatokangaʻi ʻe ʻikai ke ʻaonga ʻa e fakafulofulá pe fakakikihi, pea mo ʻene ʻai ʻokú ne ongoʻi ʻokú ke anga-fakamamahi mo taʻeʻofa.

16. Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá ke nau fakaʻehiʻehi ai mei hono fai ha ngaahi fekau taʻeʻuhinga?

16 ʻOku fiemaʻu heni ke fakakaukau ki muʻa pea toki lea. ʻOku faʻa taʻeʻuhinga ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní pe ngaahi fekau ʻoku fakavave hono ʻaí. “Ka ke vave ʻa e tangata fuape he fanongo, kae fakatotoka ki he lea, pea fakatotoka ki he ʻita.” (Sēmisi 1:19) Kapau ʻoku ʻikai ke totonu mo faitatau ʻa e akonakiʻí pe tauteá, ʻe uesia ai ʻa e ongoʻi fakaenatula ko ia ʻo e fakamaau totonú ʻoku maʻu ʻe he fānaú, pea ʻe tupu leva ai ʻa e loto-mamahi.

ʻAI KE MAPULEʻI ʻA E NGAAHI MEʻA FAKAFIEFIÁ

17. Ko e hā ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e ngāué mo e vaʻingá ʻoku totonu ke hoko ʻo mahino ki he fānaú?

17 Ko e vaʻingá ko e konga fakaenatula ia ʻo e moʻui ʻa ha tama. (Sākalaia 8:⁠5) Kuo pau ke ʻiloʻi ia ʻe he ngaahi mātuʻá, pea ʻi he taimi tatau pē ke fakahū māmālie atu ki he moʻui ʻa e tamá ha mahuʻingaʻia ki he ngāué mo e ongoʻi fie fua fatongiá. Pea, ʻe lelei ange ke tomuʻa fai ʻe he tamá ʻa e ngāue ʻe hoko mai nai ke ne faí; ʻe toki fika ua mai ʻa e vaʻingá.

18. Ko e hā ʻoku malava ke hoko ki he fānaú tupu mei he feohí?

18 ʻOku hoko ʻa e fānau ʻe niʻihi ko e “fānau ʻo e hala puleʻangá” pe meimei hangē ha kau sola ʻi ʻapi tupu mei heʻenau fekumi ki he fakafiefiá ʻi ha feituʻu kehe. Kapau ʻoku kovi ʻa e feohí, ʻe toe kovi foki ʻa hono ngaahi olá. (1 Kolinitō 15:33) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e feohi ʻe niʻihi ʻi tuʻa mei ʻapi ʻoku ʻaonga ki he tamá koeʻuhi ke tupulaki ai ha mahino lahi ange ʻo fekauʻaki mo e kakaí. Ka ʻi he fuʻu lahi ʻo e ngaahi feohi ki tuʻá pe ko e ʻikai ke mapuleʻi iá, ʻe hoko leva ʻa e fāmilí ʻo vaivai pea aʻu ʻo movetevete.

19. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malava ke fakakaukau ki ai ʻa e ngaahi mātuʻá ke fakapapauʻi pe ʻoku nau ʻai ʻa e ʻapí ke hoko ko ha feituʻu fakafiefia ki heʻenau fānaú?

19 Fakataha mo e akonakiʻi ʻoku fai ʻe he ngaahi mātuʻá ke fakatonutonu ʻa e meʻá ni, ʻe sai nai kiate kinautolu ke nau ʻeke hifo kiate kinautolu pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku malava ke nau fai ke ʻai ʻa e ʻapí ke fakafiefia ange ki heʻenau fānaú; pe ʻoku nau fakamoleki ha taimi feʻunga mo e fānaú, ʻo ʻikai ko hono fakahinohinoʻi pē pe akonakiʻi kinautolu, kae toe hoko foki ko e ngaahi kaumeʻa moʻoni mo e ngaahi takanga ʻo ʻenau fānaú. ʻOkú ke “fuʻu femoʻuekina” ʻo ʻikai ke fakamoleki ha taimi mo hoʻo fānaú, ke vaʻinga mo kinautolu? ʻE ʻikai ke toe maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ke fai ai ha ngaahi meʻa fakataha mo ha tamá ʻo kapau ʻoku ʻikai ngāueʻi ʻa e ngaahi faingamālie ko iá. ʻOku ʻalu pē ʻa e taimí, pea ʻoku ʻikai tuʻu ʻi he tuʻunga tatau ʻa e tamá ka ʻoku hokohoko atu ʻene tupú mo liliu. ʻOku ʻalu ʻa e ngaahi faʻahitaʻú, pea neongo ʻoku hangē pē ko e ʻaneafí ʻa e kei pēpē ʻa ho fohá ʻo ako ke ʻalú, ka ʻe fakafokifā pē kuó ke fakatokangaʻi kuó ne hoko ko ha talavou, pea ko hoʻo kiʻi taʻahiné kuo liliu ia ʻo hoko ko ha finemui. ʻI hoʻo tauhi maʻu pē ʻa e fakakaukau mafamafatatau leleí mo mapuleʻi ʻa e founga ʻokú ke ngāueʻaki ai ʻa e taimí, te ke lava ʻo toki fakaʻehiʻehi ai mei hono taʻetokangaʻi ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku maʻu ʻi he vahaʻa taimi mahuʻinga ko ení—pe ko ʻene taʻofi ʻa e fakamamaʻo atu ʻa hoʻo fānaú meiate koe lolotonga ʻenau kei taʻu siʻí.—Palōvepi 3:27.

20, 21. ʻI he ʻi ai ha televīsone ʻi ʻapi, ko e hā ʻa e fatongia ʻoku totonu ke fakahoko ʻe he ngaahi mātuʻá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

20 ʻOku fiemaʻu nai ke fakangatangata ʻa hono ngāueʻaki ʻa e televīsoné ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku hoko ai ʻa e mamata ki aí ko ha maʻuʻanga fakalūkufua ʻo e fakafiefiá. ʻOku ngāueʻaki ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻa e TV ke hoko ko e meʻa ke ne tokangaʻi ʻa e fānaú. ʻOku ngali faingofua nai ia mo maʻamaʻa; ka ko hono moʻoní ʻe toki hā mai nai ko e mole mātuʻaki lahi ʻaupito. ʻOku faʻa hā lahi ʻi he ngaahi polokalama televīsoné ʻa e fakamālohi pea mo e fehokotaki fakasino. Ko e fakakaukau ʻoku maʻu mei aí ko e fakamālohí ko ha founga ʻoku ala ngāueʻaki ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá; ʻoku hā leva ʻa e fehokotaki fakasino taʻetotonú ko ha meʻa ʻoku ala tali ʻi he moʻui fakaʻahó. ʻOku lahi ʻa e ngaahi savea kuo fai pea ʻoku fakahā ai ʻe lava ʻe he meʻá ni ke ne ʻai ha taha ke fakakaukau ʻoku ʻikai ke kovi ʻa e ngaahi tōʻonga peheé, pea tautefito ki he kau talavoú. ʻOkú ke tokanga ke kai ʻe hoʻo fānaú ʻa e meʻakai fakatupu-moʻuileleí pea kuo ʻikai ke ʻuliʻí. ʻOku totonu ke toe lahi ange ʻa hoʻo tokangá ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fafangaʻi ʻaki honau ʻatamaí. Hangē ko ia naʻe fakahāhā ʻe Sīsuú, ʻoku ʻikai ke ʻalu ʻa e meʻakaí ki hotau lotó, ka ko e meʻa ʻoku tau faʻo ki hotau ʻatamaí ʻe lava ke hū ia ki hotau lotó.—Maʻake 7:18-23.

21 Ko hono puleʻi ʻa e faʻahinga polokalama ke mamata aí pea pehē ki he taimi ʻoku fakamoleki ʻi he sio TV ʻoku ʻi ai ʻene kaunga lahi ki he tupu hake ʻa ha tama. ʻOku malava ke maʻu mei he televīsoné ha ngaahi polokalama fakatupu fiefia pea aʻu ki he polokalama fakaako; ka ʻo kapau ʻe taʻemapuleʻi ia ʻe malava ke hoko ia ʻo ne maʻu kita, ʻo fakamoleki ai ʻa e taimi lahi fakaʻulia. Ko e taimí ko e moʻui, pea ko hono moʻoní ʻoku malava ke fakamoleki ha konga ʻo e taimi ko iá ʻi he ngaahi founga ʻaonga ange. Ko hono ʻuhinga ʻo e meʻá ni koeʻuhi ʻoku fetongi ʻe he televīsoné ʻa hono fai ha meʻá ʻaki ʻa e mamata pē. ʻOkú ne fetongi ʻe ia ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngāue fakasinó, kae toe pehē foki ki he lau tohí mo e fetalanoaʻakí. ʻOku fiemaʻu ki he fāmilí ʻa e fetalanoaʻaki mo e vā vāofi, pea ko e tangutu fakataha fakalongolongo pē ʻi ha loki ʻo mamata ʻi he televīsoné he ʻikai ke hoko ia ke ne fakalato ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ʻení. ʻI he hoko ko ha palopalema ʻa e lahi ʻo e mamata TV, ʻe lava ke fakatupu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻi heʻenau fānaú ke nau mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi ngāue kehé ke fetongi ʻaki ʻa e mamata TV, ʻo hangē ko e ngaahi vaʻinga fakatupu-moʻuilelei, lau tohi, mo e ngaahi meʻa ʻoku fai fakafāmili. ʻOku tautautefito ʻa hono malava ke fai ení ʻo kapau ʻe takimuʻa ʻa e ngaahi mātuʻá mo fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga.

ʻI HOʻO AKONAKIʻI PE TAUTEÁ, FETALANOAʻAKI!

22. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi lea ʻoku ngāueʻaki ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá?

22 ʻOku fakamatala mai ʻe ha mātuʻa ʻe taha ʻa e meʻa ko eni naʻe hoko:

 “ʻI he kei taʻu tolu ʻa hoku fohá naʻá ku fai ki ai ha fakamatala lahi ʻo kau ki he loí, mo e fehiʻa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu ʻoku loí, ʻo ngāueʻaki ʻa e Palōvepi 6:16-19 mo e ngaahi konga Tohitapu kehe. Naʻá ne fanongo pea ngalingali naʻá ne fai ʻa e ngaahi tali totonu. Ka naʻá ku fakamahalo ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻa e ʻuhingá. Ko ia naʻá ku ʻeke ange, ‘Tama, ʻokú ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e loí?’ Naʻá ne tali mai, ‘ʻIkai.’ Talu mei ai, kuó u fakapapauʻi maʻu pē ke mahino kiate ia ʻa e ngaahi foʻi leá pea mo e ʻuhinga ʻoku akonakiʻi ai iá.”

23. Ko e hā ʻoku kau nai ki hono tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ʻilo ʻa e totonu ʻo ha faʻahinga ʻalunga?

23 ʻI he kei valevale ʻa e fānaú, ʻe fakahā nai pē ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku “tapu,” ʻo hangē ko e ala ki he sitou ʻoku uló. Ka naʻa mo e ʻuluaki ngaahi fakatokanga faingofuá ni ʻoku sai ke fakahā ʻa e ʻuhingá. Te ke tala ange nai ko e sitoú ʻoku “vela!” pea ka ala ki ai ʻe “mamahi!” Kae kehe, mei he kamataʻangá pē, ʻai maʻu pē ke ʻilo ʻe he tamá ʻa e tefitoʻi moʻoni ko e meʻa ʻoku kau ki aí ko e lelei kiate ia; pea toki fakaeʻa ʻa e lelei ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo hangē ko e anga-ʻofa, fakaʻatuʻi mo e ʻofá. Tokoni ki he tamá ke mahino kiate ia ʻoku tefito ʻi he ngaahi ʻulungaangá ni ʻa e ngaahi fiemaʻu pe ngaahi fakataputapui totonú. ʻIkai ngata ai, fakamamafaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe ha faʻahinga ngāue ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ko ení pe ʻikai te ne fakahaaʻi iá. ʻI hono fai maʻu pē ʻa e meʻá ni, te ke malava nai ke aʻu ʻo ʻikai ngata pē ki he ʻatamai ʻo e tamá ka ki hono lotó foki.—Mātiu 7:12; Loma 13:10.

24. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki ha tama ke ne ʻapasia ki he tuʻunga mafaí?

24 Pehē foki, ʻoku totonu ke fakahūhū ʻi ha founga fakalakalaka ʻa e fiemaʻu ke talangofua mo ʻapasia ki he tuʻunga mafaí. ʻI he lolotonga ʻa e ʻuluaki taʻu ʻo e moʻuí, ʻe kamata ke ʻasi ʻa e loto-lelei pe taʻeloto-lelei ʻa e tamá ke ne tali ʻa e ngaahi fekau ʻa e kakai lalahí. ʻAi ke mahino ki he tamá ʻa e fatongia ʻo e mātuʻá ki he ʻOtuá ʻi he aʻu pē ʻa e tupulaki fakaefakakaukau ʻa e tamá ki he tuʻunga ʻoku malava ke fai ai ení. ʻOku kaunga lahi eni ki he meʻa ʻe fai ʻe he tamá. ʻI he ʻikai ke maʻu ʻa e mahino ʻo kau ki he meʻá ni, ʻe fakakaukau nai ʻa e fānaú ko e talangofuá ko ha meʻa ke nau fakahaaʻi koeʻuhi pē ʻoku fuʻu lahi ange mo mālohi ange ʻenau mātuʻá ʻiate kinautolu. Ka ʻo kapau ʻoku tokoniʻi ʻa e tamá ke ne ʻilo ʻoku ʻikai fai ʻe he mātuʻá ʻa ʻenau fakakaukau pē ʻanautolu ka ʻoku nau fai ki he tamá ʻa e meʻa ʻoku folofola mai ki ai ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ʻa e meʻa ʻoku tala mai ʻe heʻene Folofolá, ʻe ʻai ʻe he meʻá ni ha mālohi ki he akonaki mo e fakahinohino ʻa e mātuʻá, ʻo mālohi ange ʻi ha toe meʻa kehe. ʻE lava ke hoko ia ko ha tupuʻanga moʻoni ʻo e mālohi ʻoku fiemaʻu ʻi he taimi ʻoku kamata ke ʻasi ai ha tuʻunga faingataʻa ʻi he moʻui ʻa e tamá pea mo ʻene ongoʻi leva ʻa e mafasia mo e faingataʻa ke piki maʻu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ʻi heʻene fehangahangai mo ha fakatauele pe fakaʻaiʻai.—Sāme 119:109-111; Palōvepi 6:20-22.

25. ʻE tokoni fēfē nai ʻa e akonaki ʻi he Palōvepi 17:9 ki he ngaahi mātuʻá ke nau akonakiʻi pe tautea ʻenau fānaú ʻi he founga totonú?

25 “ʻOku ʻufiʻufi angahala ʻe ia ʻoku ne mamahiʻi ʻa e feʻofoʻofani; ka ko ia ʻoku ne toutou langaki ha meʻa, ʻoku ne lava ke veteki ʻa e kaumeʻa fetohotohoi.” (Palōvepi 17:⁠9) ʻOku toe moʻoni ʻeni ʻi he vā ʻo e ngaahi mātuʻá mo e fānaú. ʻI he ʻosi ʻa hono ʻai ke mahino ki he tamá ʻa ʻene faihalá pea mahino ki ai mo e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai kiate ia ʻa e akonakiʻí pe tauteá, pea mo hono ʻosi fai ʻa e meʻá ni, ʻoku totonu ke ueʻi ʻe he ʻofá ʻa e mātuʻá ke fakaʻehiʻehi mei he toutou lave ki he laka halá. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai, ʻai ke mahino ko e meʻa ʻokú ke fehiʻa aí ko e laka halá, ka ʻoku ʻikai ko e tamá. (Siutasi 23) ʻE fakakaukau nai ʻa e tamá kuó ne ʻosi tali ʻa hono tautea iá ʻo ʻikai toe lāunga pea ʻe fakakaukau nai ia ko e toutou lave ki he laka halá ko hano fakahāeaʻi taʻefiemaʻu ia. ʻE malava ʻo iku ʻa e meʻa ko iá ke ne fakamavaheʻi ai ʻe ia ia mei he ongo mātuʻá mo e toenga ʻo e fānau ʻi he fāmilí. Kapau ʻoku loto-hohaʻa ʻa e mātuʻá koeʻuhi ko ha tupu ʻa e ʻalunga fehālaakí, pea ko e meʻa leva ia ke fai ha lāulea ki ai ʻi ha fetalanoaʻaki fakafāmili ʻamui. ʻOua ʻe toe langaʻi hake pē pe toe fakamanatu ʻa e ngaahi laka hala ʻo e kuo hilí, kae lave ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku kau ki aí, ko e kaunga ʻo e ngaahi meʻá ni, pea mo e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ia ki ha fiefia ʻoku tuʻuloá.

NGAAHI FOUNGA KEHEKEHE KE AKONAKIʻI PE TAUTEA AI

26. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tali ai ʻe he fānau kotoa ʻi ha founga lelei ki ha faʻahinga akonakiʻi pe tautea tatau pē?

26 “Oku ogogofua ae valoki ki he loto oe tagata boto i he kauimaea ke liuga teau ki he vale.” (Palōvepi 17:10PM) ʻOku fiemaʻu nai ke fai ʻa e akonakiʻi kehekehe ki he fānau kehekehe. Kuo pau ke fai ha fakakaukau ki he anga ʻo e lotó mo e ʻulungaanga ʻo e tama taki taha. ʻOku mamahingofua nai ha tama ʻe taha, pea ʻe ʻikai ke fiemaʻu maʻu ai pē ʻa e tautea fakaesinó, ʻo hangē ko e tā ʻaki ʻa e ʻaofi nimá. ʻE ʻikai ke ʻaonga ki ha toe tama ʻe taha ʻa e taá. Pe ko e tama ʻe hangē nai ko e sevāniti ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Palōvepi 29:19, ʻa e tokotaha “ʻoku ʻikai matautea . . . ʻi ha lea pe: he neongo ʻoku ʻuhinga kiate ia, kae ʻikai te ne tali fai.” ʻI he tuʻunga peheé ʻe fiemaʻu ki he tamá ha tautea tā.

27. Naʻe tokoni fēfē ha tamai ʻe taha ki heʻene kiʻi tamasiʻí ke taʻofi ʻene tohitohiʻi ʻa e holisí?

27 ʻOku fakamatala mai ʻe ha faʻē ʻe taha:

 “Naʻe meimei taʻu ua ʻeku kiʻi tamasiʻí ʻi he taimi naʻá ne tohitohi ai ʻi he holisí—ko e fanga kiʻi fakaʻilonga kulokula ʻo ʻikai ke fuʻu mamaʻo mei he falikí. Naʻe fakahā ia kiate ia ʻe heʻene tamaí peá ne ʻeke ange kiate ia ʻo kau ki he ngaahi meʻa ko iá. Naʻe moʻusioa pē ʻa e kiʻi tamasiʻí, ʻo ʻikai te ne tali ʻIo pe ʻIkai. Naʻe pehē atu leva ʻe heʻene tamaí, ‘ʻOkú ke ʻilo masiʻi, ʻi he taimi naʻá ku taʻu tatau ai mo koé naʻá ku tohitohi ʻi he holisí. He ʻokú te fiefia ʻi hono fai iá, ʻikai ʻoku pehē?’ Naʻe ongoʻi fiemālie leva ʻa e kiʻi tamasiʻí peá ne malimali, peá ne kamata leva ʻene talanoa ʻo kau ki he lahi ʻo e fiefia naʻá ne maʻu ʻi heʻene tohitohí. Naʻá ne ʻilo ʻoku mahino ki heʻene tamaí! Kae kehe, naʻe fakamatalaʻi ki ai ʻo pehē neongo ʻokú te maʻu ʻa e fiefia mei ai, ka ko e holisí ʻoku ʻikai ko e feituʻu ia ke tohitohi aí. Naʻe fokotuʻu ai ʻa e fetalanoaʻaki, pea ki he kiʻi tamasiʻí ni, ko e meʻa pē naʻe fiemaʻu ki aí ko e toe fai ha fakamatala lahi ange ke maʻu ʻa e mahino.”

28. ʻE fakaʻehiʻehi fēfē nai ha mātuʻa mei he fakakikihi mo ha tama?

28 ʻI hono fai ha akonakiʻi, ʻoku lelei ke fakahā ha ngaahi ʻuhinga ke akoʻi ai mo fakahinohinoʻi, ka ʻoku ʻikai ke fakapotopoto ke fakakikihi mo ha tama. ʻI he fakakikihi ha tama mo ʻene faʻeé ʻo kau ki hano fai ha ngāue, naʻe pehē pē ʻe he faʻeé: “Ko ʻene ʻosi pē hoʻo fai iá te ta ō ʻo ʻeva ki he paʻaké,” ʻa ia naʻe palani ke hoko ko ha meʻa fakafiefia ki he tamá ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe taʻofi ʻa hono teu fai ha fakafiefia pe ko ha ʻeva kae ʻoua ke ʻosi ha ngāue naʻe vaheʻi. Kapau naʻe haʻu ʻa e faʻeé ke vakaiʻi peá ne ʻiloʻi ʻoku teʻeki ai ke fai ʻa e ngāué, naʻá ne pehē, “ʻO, ʻoku teʻeki ke lava? Te ta toki ō ʻi he lava hoʻo ngāué.” Naʻe ʻikai ke fakakikihi ʻa e faʻeé, ka naʻá ne maʻu ha ola.

29. Ko e hā ʻoku malava ke fai ke ʻai ha tama ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo ʻene faihalá?

29 ʻI hono hokosia ʻe he fānaú ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e ngaahi ngāue halá ʻe lava ke tokoni ia kiate kinautolu ke nau ako ʻo ʻilo ʻa e poto ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú. Kuo fakamaveuveuʻi ʻe ha tama ha ngaahi meʻa? Mahalo pē ko hano ʻai ke ne hanga ʻo fakamaau ia ʻe ia pē ʻe hoko ia ʻo maongo lahi taha kiate ia. Kuó ne fai ha meʻa taʻetotonu pe taʻefakaʻapaʻapa? Ko ʻene ako ke kole fakamolemolé ʻe tokoni lahi taha nai ia ke fakatonutonu ha ʻalunga hala. Mahalo kuó ne maumauʻi ha meʻa ʻi haʻane ʻita. Kapau ʻokú ne taʻumotuʻa feʻunga, ʻe fiemaʻu nai ke ne ʻalu ʻo fai ha ngāue ke maʻu ha paʻanga ke fetongi ʻa e meʻa naʻe maumaú. Ko hano taʻofi fakataimi ha ngaahi faingamālie mei ha fānau ʻe niʻihi ʻe hoko nai ia ke nau ako ai ha meʻa ʻoku fiemaʻu kiate kinautolu. ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiané ko hano taʻofi ʻo e feohi fakakaumeʻá ko ha founga ia ʻoku ngāueʻaki ke ʻai ʻa e kau faihalá ke nau ongoʻi mā. (2 Tesalonaika 3:6, 14, 15) Ko hano fakamavaheʻi fakataimi ha fānau mei he feohi fakafāmilí ʻoku malava ke ola lelei ange ia ʻi hano tā ʻaki ʻa e ʻaofi nimá. Kae kehe, ʻi hono fai ha meʻa ʻo fuʻu hulú, ʻo hangē ko hano lokaʻi ha tama ʻi fale, ʻe laka atu ia mei hono fakahā totonu ʻa e ʻofá. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e founga ʻoku ngāueʻakí, ʻoku fiemaʻu ke fakahāhā ki he fānaú kuo pau ke nau fuesia ʻa e ngaahi nunuʻa koeʻuhi ko e meʻa naʻa nau faí. ʻOku akoʻi heni kiate kinautolu ʻa e fua fatongiá.

AKONAKIʻI ʻI HE ʻOFA

30. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tuʻunga mafamafatataú ʻi hono fokotuʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi fakahinohinó ki heʻenau fānaú?

30 “Mou sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahi,” ʻo manatuʻi maʻu pē “ko e poto ʻoku mei ʻolunga . . . [ʻoku] anga fakaʻatūʻi.” (Filipai 1:10; Sēmisi 3:17) Manatuʻi maʻu pē ko e fānau īkí ʻoku fonu ʻi he ivi longomoʻui ʻoku feinga ke ngāueʻi, pea ʻoku nau fuʻu fie ako mo fie ʻilo pea feinga atu ki ha ngaahi meʻa foʻou. ʻI hono fokotuʻu atu ha ngaahi fakangatangata mo e ngaahi fakahinohinó, ʻai ke hā ʻa e fakakaukau leleí pea filifili lelei ia. ʻOku ʻi ai ʻa e tuʻunga mafamafatatau ke aʻu ki ai ʻi he vahaʻa ko ia ʻo e meʻa kuo pau ke faí mo e meʻa ʻoku ʻikai pau ke faí. Ko ia ʻi hono fakahā ke ʻilo ʻa e ngaahi fakangatangatá, tuku ke ʻatā ʻa e tamá ke ne ngāue tauʻatāina mo fiemālie ʻi he malumalu ʻo e ngaahi fakangatangata ko iá, kae ʻoua ʻe feinga ke puleʻi ia ʻi he mingimingiʻi meʻa kotoa pē. (Palōvepi 4:11, 12) He ka ʻikai ia ʻe hoko leva ʻa hoʻo fānaú ʻo “fakahohaʻasi” mo “loto kina,” pea te ke hoko leva ʻo ongoongosia koeʻuhi ko hono ʻai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke fuʻu loko mahuʻingá ke hangē ha fuʻu meʻa lahí.—Kolose 3:21.

31. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga kuo fokotuʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻi hono fai ʻa e akonakiʻí?

31 Ko ia ngaahi mātuʻa, “tautea ho foha [pe ko ho ʻofefiné] i he lolotoga oku ai ha amanaki lelei kiate ia,” kae fai ia ʻi he founga ʻa e ʻOtuá, ʻi he ʻofa. Faʻifaʻitaki kiate Ia: “He koia oku ofa ki ai a Jihova oku ne tautea; o hage be koe tamai ki he foha oku ne fiemalie ai.” ʻAi hoʻo akonakiʻí pe tauteá ke fakatou ʻaonga mo anga-ʻofa, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe ho Tokotaha-Fakatupú, he ko e “valoki fakaboto koe hala ia oe moui.”—Palōvepi 19:18PM; Palōvepi 3:12PM; Palōvepi 6:23PM.

[Fehuʻi ki he Ako]