Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Maʻu ʻo e Fānaú—Ko ha Fatongia mo ha Pale

Ko e Maʻu ʻo e Fānaú—Ko ha Fatongia mo ha Pale

Vahe 7

Ko e Maʻu ʻo e Fānaú—Ko ha Fatongia mo ha Pale

1-4. (a) Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ʻo fekauʻaki mo e tupu ʻa e pēpē ʻi he manavá? (e) ʻI he founga fē ʻoku tokoni ai kiate koe ʻa e ʻilo ki he ngaahi meʻá ni ke ke houngaʻia ai ʻi he Sāme 127:3?

 KO E fāʻeleʻi ʻo e fānaú ko e meʻa ʻoku fakatupu-fiefia mo fakatupu-fakakaukau fakamātoato. ʻOku moʻoni, ko e meʻa ia ʻoku hoko ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ko e fāʻeleʻi ʻo e fānau taki taha ko e ola ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fihi mo fakaofo. ʻI heʻetau maʻu ʻa e mahino ʻo kau ki he ngaahi meʻá ni ʻoku malava ke lahi ange ai ʻetau houngaʻia ʻi he ʻuhinga naʻe ueʻi ai ʻa e tangata tohi saame fakamānavaʻí ke ne pehē: “Vakai, koe fānau koe tofia mei a Jihova: bea koe fua oe manāva ko ene totogi [“pale,” NW].” (Sāme 127:⁠3PM) Fakakaukau atu ki he meʻa ʻoku hokó.

2 ʻOku fakatahaʻi ʻa e huhuʻa fakatupu fanau ʻo ha tangata mo ha fua ʻo ha fefine. Ko e ongo sela ko ʻení kuó na hoko ʻo taha, pea kamata leva ke vahevahe ʻa e taha ko ení. ʻOku hoko ʻo ua, pea hoko ʻa e uá ʻo fā, pea hoko ʻa e fā ʻo valu, kae ʻoua kuo aʻu ʻa e kiʻi sela ko ʻeni ʻe tahá ki he ngaahi sela ʻe 60,000,000,000,000 nai ʻi ha tokotaha lahi! ʻI he kamataʻangá naʻe tatau ʻa e ngaahi sela foʻoú kotoa pea naʻa nau toki kamata leva ke liliu ki he ngaahi faʻahinga sela kehekehe—ngaahi sela ki he hui, ngaahi sela ki he uoua, ngaahi sela ki he neave, ngaahi sela ki he ʻate, ngaahi sela ki he mata, ngaahi sela ki he kili, pea fai pehē atu ai pē.

3 Kuo hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi misiteli ʻe niʻihi ʻo kau ki he fakatupú mo e hoko ʻa e ngaahi selá ʻo kehekehé, ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi misiteli lahi ʻoku teʻeki ai ke ʻiloʻi ia. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne fakatupunga ʻa e ʻuluaki selá ke kamata ke mavaeuá? ʻI he hokohoko atu ʻo e mavahevahe ko iá, ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ʻa e ngaahi selá ke kamata ke liliu ki he ngaahi faʻahinga sela kehekehé? Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ʻa e ngaahi faʻahinga sela kehekehe ko ʻení ke nau fakatahataha ki ha faʻahinga fōtunga, mo e faʻahinga lahi, mo e ngaahi ngāue makehe, ke hoko ko e ʻate, ko e ihu, ko e kiʻi motuʻa-vaʻe? ʻOku kamata ke hoko ʻa e ngaahi liliu ko ení ʻi ha taimi kuo ʻosi fokotuʻu. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne puleʻi ʻa e taimi ke nau fakahoko aí? Pehē foki, ko e pēpē ko eni ʻoku tupu ʻi he manava ʻo e faʻeé ko e sino foʻou ʻoku kehe hono faʻú mei heʻene faʻeé. ʻOku faʻa talitekeʻi ʻe he sino ʻo e faʻeé ʻa e ngaahi konga faʻahinga kakano kehé, ʻo hangē ko e kili pe ʻōkani ʻo ha taha kehe ʻoku ʻai ki hono sinó. Ko e hā ʻoku ʻikai talitekeʻi ai ʻe he sino ʻo e faʻeé ʻa e pēpē ko ʻeni ko e faʻahinga kakano kehé, ka ne fafangaʻi ʻe ia ʻo ʻaho nai ʻe 280?

4 ʻOku hoko ʻi ha taimi kuo ʻosi kotofa ʻa e ngaahi ngāue fakaofo kotoa ko ʻení koeʻuhi ko Sihova ko e ʻOtuá kuó ne ʻosi fokotuʻutuʻu kinautolu ki he sela ʻe taha naʻe faʻu mei hono fakatahaʻi ʻa e huhuʻa fakatupu fanaú mo e fuá. Pea ʻoku fakahā eni ʻe he tangata tohi sāmé ʻi heʻene lea ki he Tokotaha-Fakatupú: “Ko ho ongo foʻi fofonga naʻe sio kiate au ko e konga toto pe, pea naʻe tuʻu ʻi hoʻo tohi kotoa pe ʻa e ngaahi mēmipa naʻe hokohoko ngaohi, ʻosi kuo teʻeki ha taha ʻi ai.”—Sāme 139:16.

KO E TUPÚ MO E FANAUʻÍ

5-8. ʻI he vahaʻa ʻo e uike hono fā ʻo e feitamá pea mo hono fāʻeleʻi ʻo e pēpeé, ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi manavá?

5 ʻOku vave ʻa e tupu ʻa e kiʻi pēpē ʻi lotó. ʻI he aʻu ki he uike hono faá ʻokú ne maʻu ha foʻi ʻuto, mo e ngaahi neave tefito, mo e ngaahi tuʻunga ko ia ʻoku tafe takai ai ʻa e totó pea mo e mafu ʻokú ne pamu ʻa e totó ʻi hono ngaahi halangá. ʻI he lolotonga ʻa e uike ʻe ono ʻoku faʻu ʻe ha meʻa ʻe taha ʻa e totó; pea hili ia ʻoku hoko atu ʻe he ʻaté ʻa hono ngaohi ʻa e totó, pea faifai atu ʻo fai ia ʻe he ngako ko ia ʻoku lele ʻi he loto huí. ʻI he uike hono nimá ʻoku kamata ai ke faʻu ʻa e ongo nimá mo e ongo vaʻé; ʻi he uike ʻe tolu hili ia ʻoku hā mai leva ʻa e louhiʻi nimá mo e louhiʻi vaʻé. ʻI he aʻu ki he uike hono fitú kuo faʻu ʻa e ngaahi uoua lalahí, fakataha mo e ongo matá, ongo telingá, ihú mo e ngutú.

6 ʻOku hoko atu ʻe he tangata tohi sāmé ʻi heʻene lea kia Sihova ko e ʻOtuá: “Naʻe ʻikai puli meiate koe hoku kano sino [“ngaahi hui,” NW], ʻi he taimi naʻe ngaohi ai au ʻi he lilo.” (Sāme 139:15) ʻI he uike hono hivá ʻoku liliu ʻa e niuniú ʻo hoko ko e hui ke faʻu hono tuʻungá. “He ko koe naʻa ke ngaohi hoku kofuua e.” (Sāme 139:13) ʻOku hoko ʻi he māhina hono faá ʻa e ngāue ko eni naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne puleʻi ʻa e meʻa ko ʻení, pea kamata ke sivi ai ʻe he kofuuá ʻa e totó.

7 ʻI he aʻu ki he taimi ko ʻení ʻoku ngaue mo tafoki takai ʻa e pēpē ʻoku tupú, ʻo ne ngaungaue hono louhiʻi nimá pe ko hono louhiʻi vaʻé ʻi he taimi ʻoku ongoʻi ai ʻe hono ʻaofi nimá pe ko hono ʻaofi vaʻé ʻa e kiʻi fakavelekatá. ʻOkú ne kuku ʻa e ngaahi meʻa ʻaki hono louhiʻi nimá mo e motuʻa-tuhú, pea kai tuhu pea ʻi heʻene fai peheé ʻokú ne ʻai ke mālohi ai ʻa e ngaahi uouá ʻa ia te ne toki ngāueʻaki ʻamui ʻi he taimi ʻoku fafanga ai mei he huhu ʻo ʻene faʻeé. ʻOkú ne lonā, pea ʻoku ongoʻi ʻe he faʻeé ʻene puná. ʻI he aʻu ki he māhina hono onó ʻoku meimei kakato ai ʻa e ngaahi ʻōkani lahi. Kuo ava ʻa e avaʻi ihú, kuo ʻasi mo e kemo ʻo e matá, ʻe vave ʻaupito ke ʻāʻā mo e ongo matá, pea ʻe ngāue mo e ongo telingá pea neongo ʻokú ne kei ʻi manava ʻoku fute ʻa e kiʻi pēpeé ni ʻi he ngaahi ongo ʻoku leʻo lahí.

8 ʻI he uike hono 40, ʻoku kamata ai ʻa e langaá. ʻOku mingi leva ʻa e uoua ʻi he taungafanau ʻo e faʻeé pea ʻoku kamata ke haʻu ʻa e pēpeé. ʻI he hoko ʻa e meʻá ni ʻoku faʻa fuo kehekehe hono ʻulú, ka koeʻuhi ko e hui ko ia ʻo e ngeʻesi ʻulú ʻoku teʻeki ai ke hoko fakataha, ʻi he ʻosi ʻa e fāʻelé ʻoku toki foki leva ʻa e ʻulú ki hono fuo totonú. Kuo fai ʻe he faʻeé ʻa e meʻa kotoa pē ki he pēpeé ʻo aʻu mai ki he taimi ko ení: kuó ne tokonaki ʻa e ʻosikena, meʻakai, maluʻi, māfana mo ʻene ʻave mei he pēpeé ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻeʻaonga mo taʻefiemaʻú. ʻI he taimí ni kuo pau ke fai pē ʻe he pēpeé ha meʻa ʻiate ia pē, he ka ʻikai ʻe mate.

9. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu kuo pau ke hoko vave kae lava ke moʻui ha pēpē ʻi tuʻa mei manava?

9 Kuo pau ke kamata ke ne mānava koeʻuhi ke hanga ʻe he maʻamaʻá ʻo ʻoatu ha ʻosikena ki he totó. Ka ke fai ʻení kuo pau ke hoko fakafokifā ha liliu lahi: ko e ʻalu takai ʻa e totó kuo pau ke liliu! Lolotonga ʻa e kei ʻi manava ʻa e pēpeé, naʻe ʻi ai ha kiʻi ava ʻi he holisi ʻo hono mafú. Ko e holisi ko ʻení naʻá ne vaheʻi ʻa e konga toʻomataʻu mei he konga toʻohema ʻo e mafú pea taʻofi ʻa e konga lahi ʻo e toto ʻo e kiʻi pēpeé mei haʻane hū hangatonu atu ki he maʻamaʻá. Ko e toto ko ia naʻe ʻalu ki he maʻamaʻá naʻe afeʻi ʻa e konga lahi taha ʻo ia ʻe ha halanga lahi. ʻI he kei ʻi manavá, ko e peseti pē ʻe 10 nai ʻo e totó naʻe fou ʻi he maʻamaʻá; ʻi he hili ʻa hono fāʻeleʻí kuo pau ke fou kotoa ia ʻi he maʻamaʻá, pea hoko fakafokifā pē! Ke malava ʻa e meʻá ni, ʻi he ngaahi sekoni ʻi he hili ʻa e fāʻelé ʻoku mapuni leva ʻa e halanga lahi naʻá ne afeʻi ʻa e totó mei he maʻamaʻá pea ko e toto ko ia naʻe fou ʻi he meʻá ni ʻoku ʻalu ia ʻi he taimi ko ení ki he maʻamaʻá. Lolotonga iá kuo mapuni ʻa e kiʻi ava ko ia ʻi he holisi ʻo e mafú, pea ko e toto kotoa kuo pamu mei he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e mafú ʻoku ʻalu ia ʻi he taimi ko ení ki he maʻamaʻá ke tuifio ai mo ha ʻosikena. ʻOku mānava ʻa e pēpeé, ʻoku tuifio ʻa e totó mo e ʻosikená, kuo hoko ʻa e ngaahi liliu mātuʻaki fakaofo pea ʻoku moʻui leva ʻa e pēpeé! Hangē ko ia ʻoku fakamatala nounou ki ai ʻa e tangata tohi sāme fakamānavaʻí: “Naʻa ke lalanga au ʻi he fatu oʻeku faʻe. Te u fakafetaʻi kiate koe; hono kuo fakangeingei mo fakaofo hoku ngaohi e.”—Sāme 139:13, 14.

10. ʻI he fakakaukau atu ki he tupu fakaofo ʻa ha pēpē ʻi he manavá, ʻoku totonu ke fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e ongo mātuʻá ki heʻena fānaú?

10 Ko ha loto-hounga lahi ē ʻoku totonu ke maʻu ʻe he ngaahi hoa malí ʻo fekauʻaki mo e meʻaʻofa ko eni meia Sihová! Ko e mafai ke fakahoko mai ha meʻa moʻui ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, ko ha tama ʻa ia ko ha konga fakatouʻosi ʻo kinaua ka ʻoku kehe ia meiate kinaua! Ko e moʻoni, “koe tofia mei a Jihova”!

KO E TOKANGA KI HE “TOFIA”

11. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke ʻeke hifo ʻe kinautolu ʻoku fakakaukau ke kamata ha fāmilí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

11 Naʻe ʻikai ke fokotuʻu pē ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e lao ke fakangatangata pē ʻa e fehokotaki fakasinó ʻi he ongo meʻa malí ko ʻene fakahā pē ʻa e ʻulungaanga ʻoku totonú. Naʻá ne toe fakakaukau ki he hoko mai ʻa e fānaú. ʻOku fiemaʻu ki ha tama ha tamai mo ha faʻē fakatouʻosi ʻa ia ʻokú na feʻofaʻaki pea te na ʻofa mo tauhi ʻena fānaú. ʻOku fiemaʻu ki he tama toki fāʻeleʻí ʻa e ongoʻi māfana mo malu ʻo ha ʻapi, pea ke ʻi ai ha tamai mo e faʻē ʻokú na fiemaʻu ia pea te na tokonaki ʻa e ʻātakai ʻoku fiemaʻu ki heʻene tupu haké pea mo e tupu ʻa ʻene tōʻongá. ʻOku totonu ke ʻeke hifo ʻe he husepāniti mo e uaifi ʻokú na fakakaukau ke maʻu ha pēpeé: ʻOkú ta fiemaʻu ha pēpē? ʻE lava ke ta tokonaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu kiate iá—ʻo ʻikai ko e ngaahi fiemaʻu fakasinó pē ka ko e ngaahi fiemaʻu fakaeongó mo e fakalaumālié? Te ta akoʻi totonu ia, ʻo fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga totonu ke ne muimui ai? ʻOkú ta loto-lelei ke tali ʻa e ngaahi fatongia ʻoku fakahoko mai ʻe he hoko ko e mātuʻá, ʻo tali ʻa e fiemaʻu ke ta tuku ange ʻa e lelei maʻataua pē koeʻuhi ko e lelei maʻaná? ʻI heʻetau kei hoko ko e fānaú naʻe hangehangē kiate kitautolu ʻoku fakataputapui kitautolu ʻe heʻetau ongo mātuʻá, ka ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻá ʻoku tau toki ʻilo tā ko e taimi lahi moʻoni ʻoku fakamoleki ʻi hono tauhi hake ʻo e fānaú. Ka ʻe lava ke hoko ʻa e ngaahi fiefia lahi fakataha mo e ngaahi fatongia ʻi he hoko ko e mātuʻá.

12-14. ʻI he feitama ʻa ha fefine, ʻe lava fēfē ke ne tokoni ki heʻene pēpeé ke tupu moʻui lelei ʻaki ʻa e (a) meʻakai ʻokú ne kaí? (e) meʻa ʻokú ne fai ʻo kau ki he ʻolokaholó, tapaká, mo e faitoʻo koná? (f) mo hono mapuleʻi ʻa ʻene ngaahi ongoʻí?

12 Kuo ʻosi fai ʻa e filí ia—pe ko e meʻa ko iá naʻe fakakaukauʻi ʻe he ongo mātuʻá pe ko e meʻa naʻe hoko kae ʻikai fai ha palani ki ai. Ko koe, ko e uaifí, kuó ke feitama. ʻOku kamata ʻa hoʻo tokanga ki he “tofia” ko eni “mei a Jihova.” ʻOku ʻi ai ʻa e faʻahinga meʻa kuo pau ke ke kai, pea mo e ngaahi meʻa kehe kuo pau ke ke fakaʻehiʻehi mei ai pe kai fakafuofua pē. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi meʻakai ʻoku mahu ʻi he ʻaioné, a he ʻi he kei ʻi manavá ʻoku tuku tauhi ʻe he pēpeé ha ʻaione feʻunga ke ne ngāueʻaki he māhina ʻe ono ʻi he ʻosi hono fanauʻí. ʻOku fiemaʻu lahi ange kiate koe ʻa e huʻakaú (ʻoku toe lelei foki mo e sīsí) ke maʻu mei ai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ki hoʻo pēpeé ke faʻu ʻaki ʻa hono ngaahi huí. Pea kapau ʻoku fakafuofua ʻa hono kai ʻa e kāpōhaituletí b ʻe tokoni ia ke ʻoua ʻe hoko ʻo fuʻu sino. ʻOku moʻoni, ʻokú ke kai nai maʻá e toko ua, ka ko e taha ʻiate kimoua ʻoku fuʻu siʻisiʻi ʻaupito!

13 ʻOku ʻi ai mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku fiemaʻu pe ʻikai fiemaʻu nai ke fai ha fakakaukau ki ai, ʻo fakatuʻunga ʻi he founga ʻo hoʻo moʻuí. Ko e ngaahi inu ʻolokaholó ʻoku nau ʻave ai ʻa e ʻolokaholó ki he kiʻi pēpeé ʻi loto, ko ia ʻoku fiemaʻu ʻa e tokanga, he ka fuʻu lahi te ne hanga ʻo fakahoko ʻa e taʻekakato ʻi he ʻatamaí mo e sinó. Kuo fanauʻi mai ha ngaahi pēpē ʻe niʻihi ʻoku konā koeʻuhi naʻe fuʻu lahi ʻa e inu ʻa ʻenau ngaahi faʻeé. Ko e ifi tapaká ʻokú ne ʻai ʻa e nikotini ki he halanga toto ʻo e kiʻi pēpē teʻeki fanauʻí, pea ʻokú ne toe ʻai ʻa e kāponi monoʻokisaiti ke ne fetongi ʻa e ʻosikena ʻi he totó. Ko ia, naʻa mo e ki muʻa ʻi hono fanauʻi ʻa e kiʻi pēpeé ʻe maumauʻi ʻo taʻemalava ke fakaleleiʻi ʻa ʻene malava ko ia ke moʻui leleí. ʻOku faʻa hoko lahi ange ʻa e tamatoó mo e ngaahi pēpē naʻe fanauʻi mai kuo maté mei he kau fefine ʻoku ifi tapaká. Ko e ngāueʻaki ʻe he faʻeé ʻa e faitoʻo kona tapú ʻo maʻu ia, te ne fakatupunga nai ke fāʻeleʻi mai ʻa e pēpeé ʻoku maʻu ʻe he faitoʻo koná, pea ʻoku ʻi ai mo e ngaahi faitoʻo ʻoku ngāueʻaki fakafaitoʻo pē ʻe lava ke hoko ʻo fakatuʻutāmaki, ʻo nau ʻai ke heke nai ai ʻa e pēpeé. Naʻa mo e inu lahi ʻa e kofí ʻoku mahaloʻi ʻokú ne fakatupu ha ngaahi maumau.

14 Tānaki atu ki ai, ko e mafasia ʻo e ongo ʻa e faʻeé te ne lava ʻo uesia ʻa e faʻahinga kemikale ko e hōmone ʻoku faʻu ʻi he faʻeé ʻo ne ʻai ai ʻa e kiʻi pēpē teʻeki fanauʻí ke futefute, ʻo fakatupunga leva ai ʻa e pēpē toki fanauʻí ke taʻemanonga mo ʻiteʻita. ʻE ‘ʻufiʻufi nai ʻi he manava ʻo e faʻeé’ ʻa e pēpē kei tupú, ka ʻe hala ʻaupito ke fakakaukau ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano kaunga mai ʻe taha ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻa ʻi he sino ʻo e faʻeé. Fakafou ʻi he faʻeé ʻe lava ke uesia ia; koeʻuhi ko e faʻeé pē ʻa hono fehokotakiʻanga ki he māmaní, pea ko ia ai, ko e faʻeé ʻoku ʻaʻana tonu ʻa e fatongia pe ʻe iku ki he lelei pe ʻe iku ki he koví. Ko e anga ʻo ʻene tokangaʻi hono sinó pea mo e anga ʻo ʻene fekuki mo e ngaahi tuʻunga ʻi heʻene moʻuí ʻe fakapapauʻi ai ʻa e meʻa ʻe hoko ki he pēpeé. ʻOku pau ʻoku fiemaʻu ki he faʻeé ʻa e tokoni ʻa e niʻihi ʻoku nofo takatakai kiate iá, pea tautautefito ki he ʻofa mo e tokanga ʻa hono husepānití.—Fakafehoanaki mo 1 Sāmiuela 4:19.

NGAAHI FILI KUO PAU KE FAI

15, 16. Ko e hā ʻa e ngaahi fili ʻe fiemaʻu nai ke fai ʻo fekauʻaki mo e feituʻu mo e founga ʻa hono fai ʻo e fāʻelé?

15 ʻE fāʻeleʻi hoʻo pēpeé ʻi fale mahaki pe ʻi ʻapi? ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻoku ʻikai nai ke toe faingamālie ke fai ha fili ia. ʻI he ngaahi feituʻu lahi ʻoku ʻikai nai ke tuʻu ai ha fale mahaki ia. ʻI he ngaahi feituʻu kehe ko hono fai ʻa e fāʻelé ʻi he ʻapí ʻoku tātātaha ʻene hokó pea ʻe fakatuʻutāmaki nai tupu mei he ʻikai ha tokotaha taukei ke tokoni, ʻo hangē ko ha māʻuli. Kapau ʻoku malava, ʻoku lelei maʻu pē ke sivi ʻi he lolotonga ʻo e feitamá ʻe ha tōketā, ke ʻilo pe te ke ʻamanekina ha fāʻele lelei pe ko ha fāʻele ʻe faingataʻa.

16 ʻE ngāueʻaki ha meʻa fakaongonoa ki hono fāʻeleʻi hoʻo pēpeé pe ʻe fāʻeleʻi fakaenatula pē? Kuo pau ke fai ʻa e fili ko iá ʻe koe pea mo ho husepānití, ʻi he hili ha fakakaukau ki he lelei pea mo hono kovi ʻo e ongo meʻá ni. ʻE kau nai ʻi he fāʻele fakaenatulá ʻa e husepānití. ʻI he ʻosi ʻa e fāʻelé ʻe tuku leva ʻa e pēpeé ke fakataha mo ʻene faʻeé. ʻOku fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi ko e ngaahi lelei ko ení ko ha meʻa ke fakakaukau fakamātoato ki ai, ʻo kapau ʻoku hā mei he siví ʻe ʻikai ke faingataʻa ʻa e fāʻelé. ʻOku pehē ʻe he kau fekumi ʻe niʻihi ko e ngaahi pēpē ko ia ʻoku fāʻeleʻi ʻi he ngaahi tuʻunga melino ange ʻo e fāʻele fakaenatulá, ʻoku siʻi ange ai ʻa ʻenau ngaahi palopalema fakaeongó pe ngaahi mahaki tupu mei he loto-hohaʻá.

17-19. Ko e hā ʻa e meʻa kuo fakahā ʻe he fekumi ʻo fekauʻaki mo e fakapotopoto ke tuku fakataha ʻi he vave tahá ʻa e pēpeé mo ʻene faʻeé ʻi he hili pē ʻa hono fāʻeleʻí?

17 ʻOku pehē ʻe he tatau ʻo Tīsema 1977 ʻo e makasini ʻoku ui ko e Psychology Today:

 “Kuo ʻilo ʻi he laui hongofuluʻi taʻu ʻe he kau ako ki he ʻatamaí ʻoku malava ke kaunga fuoloa ʻa e ʻuluaki taʻu ʻo e moʻui ʻa ha pēpē ki heʻene tupu fakaeʻatamaí mo fakaesinó ʻamui ange. Pea ʻoku ngalingali he taimí ni ʻoku mātuʻaki mahuʻinga tatau pehē ʻa e ʻuluaki ʻaho ʻo e pēpeé, pea naʻa mo e ʻuluaki miniti ʻe 60 nai ʻo ʻene moʻuí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga tautefito ki he hili pē ʻa hono fāʻeleʻi ʻa e pēpeé ʻa e haʻi fakaeongo ʻoku fokotuʻu ʻe he faʻeé ki heʻene tamá, pea mo e faʻahinga tokanga ʻoku kamata ke ne fai ki heʻene tamá. ʻOku toe fakahāhā ʻe he ngaahi ako kuo fai ki muí ni mai ʻoku kaunga lahi nai ʻa e ʻuluaki ngaahi houá ki hono fakafōtunga ʻa e fakakaukau ʻa e faʻeé ki heʻene tamá, ʻa e mālohi ʻo ʻene ongo fakaefatongia kiate iá, pea mo ʻene malava ke ne hoko ko e faʻē leleí.”

18 Kapau he ʻikai ke ngāueʻaki ki he faʻeé ha meʻa fakaongonoa ʻi he lolotonga ʻa e fāʻelé, ʻe fakatokanga meʻa ange ʻa e pēpeé, ʻe ʻāʻā hono matá, sio takatakai, muimui he ngaahi meʻa ʻoku ngaue, hanga ki he ngaahi leʻo ʻo e kakaí, pea ʻe tautautefito ʻene tokangá ki he leʻo manifi ange ʻo e fefiné. ʻE lava ke hoko vave ʻaupito ʻa e fesiofaki ʻa e faʻeé mo e kiʻi tamá. ʻOku ngali ʻoku mahuʻinga ʻa e meʻá ni, pea ʻi he ngaahi fekumi ʻe niʻihi naʻe fakahā ai ʻe he ngaahi faʻeé, ʻi he taimi naʻe sio hake ai ʻa e pēpeé kiate kinautolú naʻa nau ongoʻi vāofi ange ki ai. ʻOku pehē ko e meʻa mātuʻaki ʻaonga ki he faʻeé mo e pēpeé ʻa e felaveʻaki ʻa hona sinó ʻi he hili pē ʻa hono fāʻeleʻi ʻo e pēpeé.

19 ʻOku taku ʻe he kau fekumí ko e palopalema ʻoku maʻu ʻe he ngaahi pēpē ʻa ia naʻe fiemaʻu ke fai ha faitoʻo ki aí ʻoku tupu ʻi he taimi ʻe niʻihi mei he meʻa naʻe hoko ʻi he ʻuluaki ngaahi houa ʻo e moʻuí. ʻI hono fakatatau ʻa e ngaahi fānau ʻa ia naʻe fai ki ai ʻa e founga fakafalemahaki ʻi hono fanauʻí mo e faʻahinga kehe naʻe ʻoatu pē ki he faʻeé ʻi he hili hono fāʻeleʻí, ʻoku hā mei ai ʻi he ʻosi ha māhina ʻe taha naʻe moʻui lelei ange ʻa e ngaahi pēpē naʻe fāʻeleʻi fakaenatulá. ʻOku pehē ʻe he Psychology Today: “ʻOku toe fakaofo ange ke fakatokangaʻi, ʻi he aʻu ki he taʻu nimá, ko e fānau ko ia naʻe fetuʻutaki lahi ange mo e faʻeé ʻoku nau poto ange pea toe lelei ange ʻenau poto ʻi he leá ʻi he fānau naʻe ʻai ki ai ʻa e ngaahi founga fakafalemahakí.”

20. Ko e hā mo e toe meʻa kuo pau ke ke fakakaukau ki aí kae fai ha fili fakapotopoto ki he ngaahi meʻá ni?

20 Kae kehe, kuo pau ke fai ha fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi tuʻungá. ʻOku totonu ke ʻoua ʻe ngalo ʻiate kitautolu ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia kuo tau maʻu tukufakaholo ʻa e taʻehaohaoá mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá. Kuo toʻo ʻe he meʻá ni ʻa e tuʻunga fakanatula totonu ʻe niʻihi ʻo e “fāʻele fakaenatula” ʻi he ʻaho ní, pea ʻoku malava ʻe hotau ngaahi mele tukufakaholó ke fakatupunga ʻa e ngaahi faingataʻa. (Sēnesi 3:16; 35:16-19; 38:27-29) Fai hoʻo ngaahi filí ʻo fakatuʻunga ʻi ho ngaahi tuʻunga ʻoʻoú, pea mo e meʻa ʻokú ke tui ʻoku fakapotopoto taha kiate koé, tatau ai pē pe ʻe tatau ia mo e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e founga fāʻele “lelei tahá” pe ʻikai.

21, 22. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe niʻihi ʻo e fakahuhu ʻo e pēpeé?

21 ʻE fakahuhu ʻa hoʻo pēpeé? ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi lelei lahi kiate koe mo hoʻo pēpeé fakatouʻosi. Ko e huʻakau mei he faʻeé ko e meʻakai lelei taha ia ki he fānau valevalé. ʻOku faingofua hono fakatoká, pea ʻokú ne maluʻi ia mei he ngaahi mahakí, ko e palopalema mo e keté mo e ngaahi palopalema ʻo e mānavá. ʻI he ngaahi ʻuluaki ʻahó ʻoku haʻu mei he huhú ʻa e faʻahinga huhuʻa lanu-engeenga ʻoku lelei ia ki he fānaú koeʻuhi (1) ʻoku ʻikai ke fuʻu ngako mo sitaasi pea ʻoku toe faingofua ange ke fakatoka, (2) ʻoku mahu ange ia ʻi he meʻa ke maluʻi ʻa e pēpeé mei he ngaahi mahakí ʻi he huʻakau ko ia mei he faʻeé ʻe toki haʻu ʻi he ngaahi ʻaho ʻamuí, pea (3) ʻokú ne tokoni ki hono tuku ange mai ʻa e ngaahi sela mo e fiho mo e vai ʻahu naʻe tātānaki ʻi he ngākau ʻo e kiʻi pēpeé ʻi he ki muʻa ke fanauʻí.

22 ʻOku ʻaonga ki he faʻeé ʻa e fakahuhu ʻo e pēpeé. ʻOkú ne fakasiʻisiʻi ʻa e ʻau ʻa e faʻeé koeʻuhi ʻi he huhu ʻa e pēpeé ʻokú ne hanga ʻo ʻai ke mingi ʻa e taungafanaú. Ko e huhu ʻa e pēpeé ʻokú ne toe ʻai ke lahi ange ʻa e huʻakau ʻoku maʻu mei he huhú, pea ko e ngaahi faʻē ko ia naʻa nau manavasiʻi telia naʻa ʻikai ke malava ke maʻu ha huʻakau feʻungá kuo nau toki ʻilo he ʻikai pē ke siʻisiʻi ia. ʻI ha tuʻunga ʻe niʻihi pē, ko e fakahuhu maʻu pē ʻo e pēpeé ʻokú ne hanga ʻo toloi ʻa hono toe fakatupu ha fua pea pehē ki he fakamāhina ʻa e faʻeé, pea ko ia ʻoku hoko nai ai ʻo taʻofi fakaenatula pē ha toe tuʻituʻia. ʻOku pehē ʻe he Sōsaieti ʻi ʻAmelika ki he Kanisaá ko e “ngaahi faʻē ko ia ʻoku nau fakahuhu ʻenau fānaú ʻoku siʻi ange ʻa ʻenau maʻu ʻa e kanisā ʻa e foʻi huhú.” ʻOku toe hoko foki ʻa e fakahuhu ʻo e pēpeé ke tokoni ia ki he fakamole ʻa e fāmilí!

KO E TUPU ʻA E FĀNAÚʻE FĒFĒ HOʻO FAKATAUMUʻA ʻA E NGAHAÚ?

23. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo fekauʻaki mo hono akoʻi ha tama ʻoku tau maʻu ʻa e fakakaukau ki ai mei he Sāme 127:4, 5?

23 “Hange ko e ngaahi ngahau ʻi he nima ʻo ha toʻa, pehe ʻa e ngaahi foha ʻoku te maʻu kei talavou kita. Monuʻiaa ka ko e toʻa kuo fonu ai ʻene hofangahau na.” (Sāme 127:4, 5) Ko e lelei ʻo e foʻi ngahaú ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he lelei ʻa hono fakataumuʻá ʻi he taimi ʻe mavahe ai mei he kaufaná. Kuo pau ke fakataumuʻa ʻa e foʻi ngahaú ʻi he tokanga mo e poto koeʻuhi kae tau ki he tāketi ʻoku fakahanga ki aí. ʻI he founga tatau, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻi hoʻomo hoko ko e ongo mātuʻá ke mo fakalaulauloto fakapotopoto pea fakafou ʻi he lotu ʻo kau ki he faʻahinga kamataʻanga ʻi he moʻuí ʻe maʻu ʻe hoʻomo tamá. ʻI he taimi te ne mavahe ai meiate kimouá ʻe hoko ia ko ha tokotaha lahi ʻoku fakakaukau mafamafatatau mo matuʻotuʻa, ʻo tokaʻi ʻe he kakai kehé pea hoko ʻo fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá?

24. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga ʻātakai ʻi he ʻapí ʻoku totonu ke feinga ʻa e ongo mātuʻá ke fakahoko ki heʻena fānaú? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ení?

24 Ki muʻa ke fāʻeleʻi mai ʻa e pēpeé ʻoku totonu ke ʻosi fai ʻa e ngaahi fili ia ʻo fekauʻaki mo hono tokangaʻí mo hono akoʻí. Ko e ongo mātuʻá ko e ʻātakai tefito pē ia ʻe ʻilo ki ai ʻa e ʻuluaki pēpē kuo fanauʻí. ʻE fēfē ʻa e ʻātakai ko iá? ʻE hā mei ai kuo tali fakamātoato ʻe he ongo mātuʻá ʻa e akonaki ko eni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi, tuku ke hiki ia meiate kimoutolu, ʻio mo e lotokovi kotoa. Ka mou angaʻofa muʻa ʻi hoʻomou feangai, mo manavaʻofa, pea mou fefakamolemoleʻaki, ʻo hange foki ko e ʻOtua ne ne fakamolemole kimoutolu ʻia Kalaisi”? (ʻEfesō 4:31, 32) Tatau ai pē pe ʻe fēfē ʻa e nofo ʻapí, kuo pau ke hā ia ʻi he anga ʻo e tama kei valevalé. Feinga ke ʻai ʻa e ʻātakai ʻoku tupu hake ai ʻa hoʻomo pēpeé ko e ʻātakai melino mo malu, pea ongoʻi māfana mo ʻofa. ʻE hū ki he pēpē ʻoku ʻofaʻi lahí ʻa e ngaahi ʻulungaangá ni pea te nau fakafōtunga mai ʻa ʻene ngaahi ongoʻí. ʻE ongo ki ai ʻa hoʻomo ngaahi ongoʻí, pea ʻe muimui ki hoʻomo faʻifaʻitakiʻangá. Ko e ngaahi lao fakaenatula ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú ʻo kau ki he tukufakaholó kuo nau fai ha ngaahi tokonaki fakaofo ki he tupu ʻa e pēpē ʻi manavá; ka ʻe anga-fēfē hoʻomo fakafōtunga ia ʻi heʻene ʻi tuʻa mei manavá? ʻOku fakatuʻunga lahi ia ʻi he ngaahi tuʻunga ʻi homo ʻapí. ʻE toe fakapapauʻi ʻe he meʻá ni pea pehē foki mo e lao fakanatula ʻo kau ki he tukufakaholó pe ʻe hoko ko e tokotaha fēfē ʻa e pēpeé. “ʻAtu ako ki ha tamasiʻi, ʻo tāu mo hono ʻalunga, talaatu ʻo ka ne ka motuʻa ʻe ʻikai te ne hiki mei ai.”—Palōvepi 22:⁠6.

25, 26. Ko e hā ʻoku ʻuhinga lelei ai ki he ongo mātuʻá ke na fakamoleki ha taimi mo ha tokanga lahi ki heʻena fānaú?

25 He ʻikai ke malava ʻe ha tangata pe ha fefine ke ne ngaohi ha kiʻi lauʻi musie, ka ʻi heʻena fakatahá te na lava ʻo fakahoko mai ha toe tokotaha ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, ko ha tokotaha ʻoku fihi hono faʻú mo kehe ia mei ha toe taha pē ʻi he māmaní! Ko ha lavameʻa fakaofo, pea ʻoku fuʻu fakaofo fau ʻo faingataʻa ke tui ʻoku ʻi ai ha tokolahi he ʻahó ni ʻoku ʻikai te nau houngaʻia ʻi he tuʻunga toputapu ʻo e fatongia ʻoku kau fakataha ki he meʻá ni! ʻE tō ʻe he kakaí ʻa e ngoue matalaʻiʻakau, pea fuʻifuʻi kinautolu, fafangaʻi kinautolu, pea huo mo e vaó. Pea ʻoku nau fai pehē ke maʻu ha ngoue fakaʻofoʻofa. ʻIkai ʻoku totonu ke tau fakamoleki ha taimi lahi ange pea fai ha feinga lahi ange ke ʻai ʻa e fānaú ke nau fakaʻofoʻofa?

26 ʻOku ʻi ai ʻa e totonu ʻa ha ongo meʻa mali ke na maʻu ha fānau. Pea ʻoku toe maʻu ʻe heʻena fānaú ʻa e totonu ke ʻi ai ha ongo mātuʻa, ʻo ʻikai ʻi he hingoá pē ka ko e meʻa moʻoni. ʻE fakamoleki nai ʻe ha Kalisitiane ʻoku fakatapui ki he ʻOtuá ha taimi mo ha ivi lahi ʻi hono fakahā atu ʻa e ʻilo ʻo fekauʻaki mo e Tohitapú ʻi he ʻamanaki ke ngaohi ha taha ko ha ākonga, ka ʻoku ʻikai te ne lavameʻa maʻu pē ʻi heʻene feingá. ʻIkai ʻoku totonu ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke nau fakamoleki ha toe taimi lahi ange ke ‘tauhi hake ʻena fānaú ʻi he akonaki mo e fakatonutonu fakaʻatamai ʻa Sihová’? (ʻEfesō 6:⁠4NW) ʻIkai ko e meʻa fakatupu-fiefia lahi ʻo kapau te na tauhi hake ha tama ke hoko ko ha sevāniti lelei ʻa e Tokotaha ʻokú ne foaki ʻa e moʻuí, ko Sihova ko e ʻOtuá? Ko hono moʻoní, ʻe toki hā ai kuo fakapaleʻi lahi ʻa ʻena fanauʻi ʻa e foha pe ko e ʻofefine ko iá.—Palōvepi 23:24, 25.

27. ʻI hono tataki ʻa e tupu ʻa e kiʻi tamá, ko e hā ʻoku totonu ai ke fai ha fakakaukau ki he tōʻonga pē ʻa e kiʻi tamá?

27 ʻOku fakatatauʻi ʻe he Sāme 128:3 ʻa e fānaú ki he ʻakau ko e ʻolivé: “Ko ho uaifi te ne hange ha vaine fai fua ʻi ho loto fale: ko hoʻo fanau hange ʻani huliʻi olive takatakai ho tepile.” ʻOku malava ke fakafuo ʻa e ʻulu ʻakaú ki he ngaahi founga kehekehe ʻaki hano akoʻi kinautolu. Ko e niʻihi ʻoku ʻai ke tupu ʻo falala ki he holisí. Ko e niʻihi kehe ʻoku ʻai ke tupu ʻo totolo ʻi he fukahi kelekelé. Ko e niʻihi ʻoku tauhi pē ia ke iiki ʻaki hono tuʻusi maʻu pē honau aká pea fakafeʻefiʻefihi kinautolu, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ki he ʻakau ko e ponisai. ʻOku fakamamafaʻi ʻe ha lea motuʻa ʻa e founga ʻo hono fakafōtunga ʻe he akoʻi tōmuʻá ha kiʻi tama: “Ko e tafaʻaki ʻe ofeʻi ki ai ʻa e kiʻi huliʻiʻakaú ko e tafaʻaki pē ia ʻe tupu ki ai ʻa e fuʻu ʻakaú.” ʻOku fiemaʻu heni ʻa e fakakaukau mafamafatatau. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fiemaʻu ki he kiʻi tamá ha tataki koeʻuhi ke ne muimui ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní. Ka ʻi he taimi tatau pē ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ʻamanekina ʻe he ongo mātuʻá ke muimui ʻa e kiʻi tamá ki heʻena faʻahinga fakakaukau kuo tomuʻa fakakaukauʻi ʻo fekauʻaki mo e tōʻonga matematē ʻoku totonu ke fakahāhā ʻe he kiʻi tamá. He ʻikai malava ke ke ʻai ha fuʻu ʻolive ke fua fiki. Akoʻi hoʻomo tamá ʻi he ngaahi hala ʻoku totonú kae ʻoua ʻe fakamālohiʻi ia ke ne hoko ʻo tatau mo e meʻa naʻá mo toka fakakaukauʻí, ʻa ia he ʻikai ke ʻatā ai ke hā ʻa ʻene tōʻonga ʻaʻana ʻokú ne ʻai ia ke ne kehé pea pehē ki he ngaahi malava kuó ne maʻu ʻi he tukufakaholó. Tuku kiate kimoua ha taimi ke mo hoko ai ʻo ʻilo ʻa e tama kuó mo maʻú. Pea hangē ko ia ko hoʻomo fai ki ha kiʻi fuʻu ʻakau ʻoku kei muimuiá, fai ki hoʻomo tamá ha tataki ʻoku mālohi feʻunga ke maluʻi mo poupouʻi ia ʻi ha hala ʻoku totonú, kae fakaalaala feʻunga ke ʻoua naʻa fakaʻefihiaʻi ʻa e tupu ʻa e kiʻi tamá ki hono tuʻunga kakató.

KO E PALE MEIA SIHOVA

28. Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻoku tau maʻu mei he fakamatala ʻi he Sēnesi 33:5, 13, 14 ʻo fekauʻaki mo e tokanga ʻa Sēkope ki heʻene fānaú?

28 Naʻe fakahāhā ʻe Sēkope ʻo e kuonga muʻá ʻa ʻene tokanga ki hono tokangaʻi ʻo ʻene fānaú. ʻI he fokotuʻutuʻu ke fai ha fononga, ʻa ia naʻe mei fuʻu vave nai ai ʻenau laká ki he fānaú, naʻe pehē ʻe Sēkope ki he tokotaha naʻá ne fai ʻa e fokotuʻutuʻú: “ʻOku meaʻi ʻe hoku ʻeiki ʻoku ngavaivai ʻa tamaiki, pea ʻoku ʻalu mo au ha fanga manu iki mo ha fanga manu lalahi ʻoku toutama pea kapau ʻe fakatepitepi honau fakateka ʻi ha ʻaho pe taha, ʻe mate kotoa pe ʻa e fanga manu iki. Ke meʻa atu muʻa ʻa hoku ʻeiki, ʻo muʻomuʻa ki heʻene tamaioʻeiki ko au: ka ko au te u takitakimalie atu pe, ʻo fakatatau ki he faʻa ʻalu ʻa e fanga manu ʻoku ou fakateka, mo e faʻa ʻalu ʻa e fanau.” ʻI heʻene fetaulaki ki muʻa mo hono tokoua, ko ʻĪsoá, naʻe ʻeke ange kia Sēkope, “Ko hai ʻakinautolu ni ʻoku ʻiate koe?” Pea tali ange ʻe Sēkope, “Ko e fanau ia kuo meʻaʻofaʻaki ʻe he ʻOtua ki hoʻo tamaioʻeiki ko au.” (Sēnesi 33:5, 13, 14) Ko e ngaahi mātuʻá ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai totonu ke ngata pē ʻi heʻenau fakahāhā ʻa e manavaʻofa ʻo fakaʻatuʻi ki heʻenau fānaú ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sēkopé, ka ke nau toe maʻu ʻa e anga ʻo e fakakaukau ki he fānaú ʻo hangē ko ia naʻe maʻu ʻe Sēkopé—ko e meʻaʻofa kinautolu meia Sihova. Ko e moʻoni, ki muʻa ke fai ʻa e malí, ʻoku totonu ke fakakaukau fakamātoato ʻe ha tangata pe te ne lava ʻo tauhi ʻa e uaifí mo e fānaú. ʻOku akonaki mai ʻa e Tohitapú: “Tokonaki hoʻo ngaue ʻi tuʻa, pea teuteu maʻau ʻi he vao; hili ia pea ke nofo ke langa hao fale.” (Palōvepi 24:27) ʻI he fetāiaki mo e akonaki ʻaonga ko ʻení, ʻoku totonu ki he tangatá ke ne fai ʻa e teuteu ki muʻa ki he nofo malí mo e moʻui fakafāmilí. Pea, ka hoko mai leva ha feitama naʻe ʻikai ke palani ki ai, ʻe kei fiefia ai kae ʻikai ke sio ki ai ko ha mafasiaʻanga fakapaʻanga.

29. Ko e hā ʻoku totonu ai ke fai ha fakakaukau fakamātoato ki muʻa ʻo fekauʻaki mo hono maʻu ha fānau?

29 ʻOku hā mahino ʻoku totonu ke fai ha fakakaukau fakamātoato ʻo fekauʻaki mo hono maʻu ha fānaú, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he fekauʻaki mo e ʻuluaki tamá ka ke toe pehē foki ki ha toe fānau. ʻOku ʻilo ʻe he ongo mātuʻá ʻoku faingataʻa ke fafangaʻi, tokangaʻi mo akoʻi ʻa e fānau kuó na ʻosi maʻú? Kapau ʻoku pehē ʻoku totonu ke ueʻi kinaua ʻe he ʻapasia ki hona Tokotaha-Fakatupú pea pehē ki he ʻulungaanga ko e ʻofá ke na fakalaulauloto atu ki he mapuleʻi kita te na malava ke ngāueʻaki ke fakatuotuaiʻi ʻaki ʻa e tupu ʻa e fāmilí ke tokolahi angé.

30. (a) Ko e hā ke tau lea ai ʻo pehē ko e moʻoni ko e tamá ko e meʻa ʻa e ʻOtuá? (e) ʻOku totonu ke ueʻi fēfē ʻe he meʻá ni ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e ongo mātuʻá?

30 Ko hono moʻoní, ko e tama ia ʻa hai? ʻI he ʻuhinga ʻe taha, ko hoʻomo tama. Ka, ʻi ha ʻuhinga ʻe taha, ʻoku ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻa e tama ko iá. Kuo tuku mai kiate kimoua ʻa hono tokangaʻí, ʻo hangē pē ko ia ko hono tuku mai ki hoʻo ongo mātuʻá ʻa hono tokangaʻi koe ʻi hoʻo kei siʻí. Ka ko hono moʻoní naʻe ʻikai te ke hoko ko ha meʻa pē ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke na fai ʻa e tauhí ʻi ha faʻahinga founga pē naʻá na saiʻia ke fai ai; pea ʻi he ʻuhinga ko iá ʻoku ʻikai ko haʻamo meʻa pē ʻa hoʻomo tamá. ʻOku ʻikai ke malava ʻe he ongo mātuʻá ke tataki mo puleʻi ʻa e taimi ʻoku kamata ai ʻa e tuʻituʻiá pe ko e tupu ʻa e tamá ʻi he manavá. ʻOku ʻikai malava ke na sio pe mahino kakato kiate kinaua ʻa e ngaahi ngāue fakaofo ʻo fekauʻaki mo iá. (Sāme 139:13, 15; Koheleti 11:⁠5) Kapau ʻoku fakatupunga ʻe ha mele fakaesino ha tamatō pe pēpē kuo fanauʻi mai kuo mate, he ʻikai te nau toe lava ʻo fakafoki mai ʻa e pēpē maté ke moʻui. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau anga-fakatōkilalo ʻo ʻilo mo tali ko e ʻOtuá ko e Tokotaha ʻokú ne foaki mai ʻa e moʻuí kiate kitautolu kātoa, pea ʻoku ʻaʻana ʻa kitautolu kotoa: “ʻOku ʻo Sihova ʻa e fonua, mo e meʻa ʻoku ʻi ai: ʻa mamani mo e kau nofo ki ai.”—Sāme 24:⁠1.

31, 32. (a) Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he mātuʻá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ola ʻe maʻu mei he tokanga totonu ki he fatongia ko iá?

31 Ko e fānau kuó ke fakahoko mai ki māmaní ko ho fatongia ia pea kuo pau ke ke fai ha fakamatala ki he Tokotaha-Fakatupú ʻo fekauʻaki mo e founga ʻa hoʻo tauhi hake kinautolú. Naʻá ne fakatupu ʻa e māmaní, ʻo ne taumuʻa ke nofoʻi, peá ne ʻai ki heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa e malava ke fakafanau ke fakahoko ʻa e taumuʻa ko iá. Ko ʻena tafoki meiate iá naʻá ne fokotuʻu ai kinaua ki he tafaʻaki ʻa e Filí ʻa ia naʻá ne poleʻi ʻa e ngāuetotonuʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa hono tuʻunga hau fakalevelevá ki hono fāmili ko e ngaahi meʻa moʻui ʻi hēvani pea mo māmani. ʻI hono akoʻi hoʻo fānaú ke nau tupu hake ko ha taha anga-tonu ki honau Tokotaha-Fakatupú, ʻe malava ai ʻe koe mo ho fāmilí ke fakamoʻoniʻi ʻoku loi ʻa e Filí pea ʻoku moʻoni ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Hangē ko ia ʻoku pehē ʻi he Palōvepi 27:11 (PM): “E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.”

32 ʻI hoʻo fakahoko ho ngafa ki hoʻo fānaú, fakataha mo ho fatongia ki he ʻOtuá, ʻoku malava ke ne fakahoko mai kiate koe ʻa e ongoʻi ʻo e lavameʻa moʻoni ʻi he moʻuí. ʻE lava ke ke kau ʻo loto-hounga kakato ʻi he lea ko ia ʻi he Sāme 127:3: “Ko e totongi ʻoku ne ʻomi ko e fua he manava.”

[Fakamatala ʻi lalo]

a Hangē ko e kakanoʻi manu, mo e ngaahi vesitapolo lanu-mata mo lanu-engeengá.

b ʻOku kau ki ai ʻa e ngaahi meʻakai sitaasi mo e ngaahi meʻa ʻoku lahi ai ʻa e suká.

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 93]

Ko e vāofi he taimi ní te ne taʻofi ʻa e vā lau taʻumotuʻa ʻamui angé