Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hai ʻa Sīsū Kalaisi?

Ko Hai ʻa Sīsū Kalaisi?

Lēsoni 3

Ko Hai ʻa Sīsū Kalaisi?

Ko e hā ʻoku ui ai ʻa Sīsū ko e ʻAlo “ʻUluaki ia” ʻo e ʻOtuá? (1)

Ko e hā ʻoku ui ai ia ko “Folofola”? (1)

Ko e hā naʻe haʻu ai ʻa Sīsū ki he māmaní ʻo hoko ko ha tangatá? (2-4)

Ko e hā naʻá ne fakahoko ai ʻa e ngaahi maná? (5)

Ko e hā ʻe fai ʻe Sīsū ʻi he kahaʻu vave maí ni? (6)

1. Naʻe moʻui ʻa Sīsū ʻi hēvani ko ha tokotaha laumālie ki muʻa ia peá ne toki haʻu ki he māmaní. Ko e ʻuluaki fakatupu ia ʻa e ʻOtuá, pea ko ia ʻoku ui ai ko e ʻAlo “ʻUluaki ia” ʻo e ʻOtuá. (Kolose 1:15; Fakahā 3:14) Ko Sīsū ko e ʻAlo pē ia ʻe taha naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá tonu. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Sīsū ʻi heʻene moʻui ki muʻa pea hoko ko e tangatá ko ʻene “tufunga lahi” ʻi hono fakatupu ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻi hēvani mo māmani. (Palovepi 8:​22-31; Kolose 1:​16, 17) Naʻe toe ngāueʻaki ia ʻe he ʻOtuá ko ʻEne tokotaha-lea tuʻu-ki-muʻa. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ui ai ʻa Sīsū ko “Folofola.”​—Sione 1:​1-3; Fakahā 19:13.

2. Naʻe tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻa Hono ʻAló ki he māmaní ʻaki hono fakahoko hifo ʻa ʻene moʻuí ki he manava ʻo Melé. Ko ia ai, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha tamai fakaetangata ia ʻa Sīsū. Ko e ʻuhinga ia naʻe ʻikai ke tukufakaholo mai ai ʻiate ia ha angahala pe taʻehaohaoá. Naʻe fekau mai ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ki he māmaní ʻi he ʻuhinga ʻe tolu: (1) Ke akoʻi kiate kitautolu ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá (Sione 18:37), (2) ke tauhi maʻu ʻa e anga-haohaoa kakató, ʻo tokonaki mai ai ha sīpinga maʻatautolu ke tau muimui ai (1 Pita 2:21), pea (3) ke feilaulauʻi ʻa ʻene moʻuí ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻení?​—Mātiu 20:28.

3. ʻI he talangataʻa ki he fekau ʻa e ʻOtuá, naʻe fai ai ʻe he ʻuluaki tangatá, ko ʻĀtama, ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he Tohitapú ko e “angahala.” Ko ia naʻe tautea mate ia ʻe he ʻOtuá. (Senesi 3:​17-19) Naʻe ʻikai te ne kei taau mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, ko ia ai naʻe ʻikai te ne kei haohaoa. Naʻe māmālie pē ʻene tupu hake ʻo motuʻa pea mate. Naʻe fakahoko mai ʻe ʻĀtama ʻa e angahalá ki he kotoa ʻo ʻene fānaú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau toe tupu ai ʻo motuʻa, mahamahaki, pea maté. ʻE malava fēfē ke fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?​—Loma 3:23; 5:12.

4. Naʻe hoko ʻa Sīsū ko ha tangata haohaoa ʻo hangē pē ko ʻĀtamá. Ka ʻi hono kehe meia ʻĀtamá, naʻe talangofua haohaoa ʻa Sīsū ia ki he ʻOtuá ʻo aʻu pē ki he ʻahiʻahi lahi tahá. Naʻe malava leva ai ke ne feilaulauʻi ʻa ʻene moʻui haohaoa fakaetangatá ko e totongi ki he angahala ʻa ʻĀtamá. Ko e meʻa ʻeni ʻoku lave ki ai ʻa e Tohitapú ʻo pehē ko e “huhuʻi.” Naʻe malava leva ai ke tuku ange ʻa e fānau ʻa ʻĀtamá mei he fakahalaia ki he maté. Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau tui kia Sīsuú ʻoku malava ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.​—1 Timote 2:​5, 6; Sione 3:16; Loma 5:​18, 19.

5. ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú naʻá ne fakamoʻui ʻa e mahakí, fafangaʻi ʻa e fiekaiá, pea fakanonga ʻa e matangí. Naʻe aʻu ʻo ne fokotuʻu ʻa e maté. Ko e hā naʻá ne fakahoko ai ʻa e ngaahi maná? (1) Naʻá ne ongoʻi manavaʻofa ki he kakai ko ia naʻe faingataʻaʻiá, pea naʻá ne loto ke tokoniʻi kinautolu. (2) Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe heʻene ngaahi maná ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. (3) Naʻa nau fakahaaʻi ʻa e meʻa te ne fai maʻá e faʻahinga ʻo e tangata talangofuá ʻi he taimi te ne pule mai ai ko e Tuʻi ki he foʻi māmaní.​—Mātiu 14:14; Maake 2:​10-​12; Sione 5:​28, 29.

6. Naʻe pekia ʻa Sīsū pea fokotuʻu hake ia ʻe he ʻOtuá ko ha meʻamoʻui laumālie, pea naʻá ne foki hake ki hēvani. (1 Pita 3:18) Talu mei ai, kuo ʻai ia ʻe he ʻOtuá ko ha Tuʻi. ʻOku vavé ni ke hanga ʻe Sīsū ʻo toʻo atu ʻa e fulikivanú mo e faingataʻa kotoa pē mei he māmaní.​—Sāme 37:​9-11; Palovepi 2:​21, 22.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Ko e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú naʻe kau ai ʻa e faiako, fakahoko ʻa e ngaahi mana, pea aʻu ʻo foaki ʻa ʻene moʻuí maʻatautolu