Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Tōʻonga ʻOku Fehiʻa Ai ʻa e ʻOtuá

Ngaahi Tōʻonga ʻOku Fehiʻa Ai ʻa e ʻOtuá

Lēsoni 10

Ngaahi Tōʻonga ʻOku Fehiʻa Ai ʻa e ʻOtuá

ʻOku totonu ke fēfē ʻa e anga ʻo hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku koví? (1)

Ko e hā ʻa e faʻahinga ʻulungaanga fakaefehokotaki fakasino ʻoku halá? (2)

ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻa e vakai ʻa ha Kalisitiane ki he loí? (3) pelepaʻangá? (3) kaihaʻá? (3) fakamālohí? (4) fakahaʻele faʻahikehé? (5) konaá? (6)

ʻE malava fēfē ke ʻataʻatā ha taha mei he ngaahi tōʻonga koví? (7)

1. Ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku nau ʻofa ki he meʻa ʻoku leleí. Ka kuo pau foki ke nau ako ke fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví. (Sāme 97:10) ʻOku ʻuhinga iá ke fakaʻehiʻehi mei he tōʻonga pau ʻoku fehiʻa ai ʻa e ʻOtuá. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga ko iá?

2. Feʻauaki: Ko e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí, tonó, fehokotaki fakasino mo ha manu, fehokotaki fakasino mo ha kāinga ofi, mo e faka-Sōtomá ko e angahala mamafa kotoa ia ki he ʻOtuá. (Livitiko 18:6; Loma 1:​26, 27; 1 Kolinito 6:​9, 10) Kapau ʻoku ʻi ai ha ongo meʻa ʻoku ʻikai te na mali ka ʻokú na nofo fakataha, ʻoku totonu ke na nofo mavahevahe pe fai ha mali fakalao.​—Hepelu 13:4.

3. Loi, Pelepaʻanga, Kaihaʻa: ʻOku ʻikai malava ke loi ʻa Sihova ko e ʻOtuá. (Taitusi 1:2) Ko e faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu ʻa ʻene hōifuá kuo pau ke nau fakaʻehiʻehi mei he loí. (Palovepi 6:​16-19; Kolose 3:​9, 10) Ko e faʻahinga kotoa pē ʻo e pelepaʻangá ʻoku fakameleʻi ʻe he mānumanú. Ko ia ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai te nau kau ʻi ha faʻahinga ʻo e pelepaʻangá, ʻo hangē ko e lulú, lova hōsí, mo e pingikoú. (Efeso 5:​1-4 [5:3-5PM]) Pea ʻoku ʻikai ke kaihaʻa ʻa e kau Kalisitiané. ʻOku ʻikai te nau fai ʻilo pau pē hano fakatau mai ha koloa naʻe kaihaʻasi pe ʻave ha ngaahi meʻa ʻo ʻikai maʻu ha ngofua ki ai.​—Ekisoto 20:15; Efeso 4:28.

4. ʻIta Lahi, Fakamālohi: Ko e ʻita taʻemapuleʻí ʻoku malava ke iku atu ia ki he ngaahi tōʻonga ʻo e fakamālohi. (Senesi 4:​5-8) ʻOku ʻikai malava ke hoko ha taha fakamālohi ko ha kaumeʻa ʻo e ʻOtuá. (Sāme 11:5; Palovepi 22:​24, 25) ʻOku hala ke fai ha sāuni pe totongi ʻaki ʻa e kovi ki he meʻa kovi ʻoku fai mai nai ʻe he niʻihi kehé kiate kitautolú.​—Palovepi 24:29; Loma 12:​17-21.

5. Faimaná mo e Fakahaʻele Faʻahikehé: ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau fai ha kōlenga ki he mālohi ʻo e ngaahi laumālié ʻi he feinga ke fakamoʻui ha mahaki. ʻOku hanga ʻe he niʻihi ʻo manaʻi honau ngaahi filí ke ʻai kinautolu ke nau puke pe aʻu ʻo tāmateʻi kinautolu. Ko e mālohi ʻoku poupou ki he ngaahi tōʻonga kotoa ko ʻení ko Sētane. Ko ia ko e kau Kalisitiané kuo pau ke ʻoua te nau kau ʻi ha taha pē ʻo kinautolu. (Teutalonome 18:​9-13) Ko e nofo ofi kia Sihová ko e maluʻanga lelei taha ia mei he faimana ʻe fai mai nai ʻe he niʻihi kehé kiate kitautolu.​—Palovepi 18:10.

6. Konaá: ʻOku ʻikai ke hala ke inu ha meʻi uaine, pia, pe ha inu ʻolokaholo kehe. (Sāme 104:15; 1 Timote 5:23) Ka ko e inu lahí mo e konaá ʻoku hala ia ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá. (1 Kolinito 5:​11-13; 1 Timote 3:8) Ko e inu ʻo fuʻu lahí ʻoku malava ke ne uesia ʻa hoʻo moʻuí pea maumau ai ho fāmilí. ʻOku lava foki ke ne fakatupunga koe ke ke tōngofua ʻaupito ai ki ha ngaahi fakatauele kehe.​—Palovepi 23:​20, 21, 29-35.

7. Ko e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku koví ʻe “ʻikai hanau tofiʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtua.” (Kaletia 5:​19-21) Kapau ʻokú ke ʻofa moʻoni ʻi he ʻOtuá mo fiemaʻu ke fakahōifuaʻi ia, ʻe lava ke ke ʻataʻatā ai mei he ngaahi tōʻongá ni. (1 Sione 5:3) Ako ke fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku koví. (Loma 12:9) Feohi mo e kakai ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi tōʻonga fakaʻotuá. (Palovepi 13:20) Ko e ngaahi kaungāmeʻa matuʻotuʻa faka-Kalisitiané ʻoku fakamoʻoniʻi nai ia ko ha matavai ʻo e tokoni. (Semisi 5:14) Kae sinoemeʻa, falala ki he tokoni ʻa e ʻOtuá fakafou ʻi he lotu.​—Filipai 4:​6, 7, 13.

[Fakatātā ʻi he peesi 20, 21]

ʻOku fehiʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he konaá, kaihaʻá, pelepaʻangá, mo e ngaahi tōʻonga ʻo e fakamālohí