Skip to content

Skip to table of contents

ʻI he Kātoanga Fale-Louʻakaú

ʻI he Kātoanga Fale-Louʻakaú

Vahe 66

ʻI he Kātoanga Fale-Louʻakaú

NAʻE hoko ʻa Sīsū ʻo ʻiloa he lolotonga ʻo e meimei taʻu ʻe tolu talu mei hono papitaisó. Naʻe mātā ʻe he toko laui afe ʻa ʻene ngaahi maná, pea naʻe mafola lahi ʻi he fonuá ʻa e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo ʻene ngaahi ngāue ʻi he fonuá. Ko ia, ʻi he fakatahataha ʻa e kakaí ki he Kātoanga Fale-Louʻakaú ʻi Selusalemá, naʻa nau kumi ai kiate ia. “Ko faʻā ʻa e siana ko iá?” naʻa nau fieʻilo ki ai.

Naʻe hoko leva ʻa Sīsū ko ha tuʻunga-lea ki ha fakakikihi. “Ko e tangata lelei ia,” ko e lea ia ʻa e niʻihi. “ʻOku ʻikai, ka ʻokú ne takiheeʻi ʻa e lāuvalé,” ko e fakamatematē ia ʻa e niʻihi kehé. Naʻe lahi ʻa e muhu ʻo kau ki he faʻahinga meʻá ni he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho kamakamata ʻo e kātoangá. Kae kehe, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha toko taha naʻe loto-toʻa ke lea fakahāhāʻaki ha lelei maʻa Sīsū. Naʻe hoko ʻeni koeʻuhi ko e manavahē ʻa e kakaí ki ha toe maumau ʻe hoko mei he kau taki Siú.

ʻI he ʻosi atu ʻa e vaeua ʻo e kātoangá, naʻe aʻu ki ai ʻa Sīsū. Naʻá ne meʻa hake ki he temipalé, ʻo ofo ai ʻa e kakaí ʻi hono tufakanga fakaofo he faiakó. Koeʻuhi ko Sīsū naʻe ʻikai ako ʻi he akoʻanga fakalāpaí, naʻe fifili leva ʻa e kau Siú: “ʻOku maʻu mei fē ʻe he sianá ni ʻene poto ʻi he ngaahi tohí, he naʻe ʻikai te ne ʻi ha ako?”

“Ko ʻeku tokāteliné ʻoku ʻikai ʻaʻaku,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú, “ka ʻoku ʻaʻana naʻá ne fekau mai aú. Kapau ko e loto ʻo ha taha ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻEne ʻAfió, ʻe faifai pea mahino kiate ia ʻeku tokāteliné, pe ko e meʻa mei he ʻOtuá ia, pe ko au pē ʻoku ou lea ʻiate au.” Ko e akonaki ʻa Sīsuú naʻe vāofi ʻaupito mo e lao ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku mahinongofua naʻá ne kumi ki ha lāngilangi maʻá e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ko ha lāngilangi ʻaʻana. “ʻIkai naʻe ʻatu ʻe Mōsese ʻa e Laó?” ko e fehuʻi ia ʻa Sīsuú. Pea ʻi ha founga ke valokiʻi, naʻá ne pehē: “Talaʻehai ʻoku tauhi ʻa e Laó ʻe hamou toko taha.”

“Ko e hā ʻoku mou tuli ai ke tāmateʻi aú?” ko e fehuʻi atu ia ʻa Sīsuú.

Ko e fuʻu kakaí ni, ko ha kau ʻaʻahi nai ki he kātoangá, naʻe ʻikai te nau ʻilo kinautolu ki he ngaahi feinga ko ʻeni naʻe faí. Naʻe ʻuhingangataʻa kiate kinautolu ke ʻi ai ha taha te ne tāmateʻi ha faiako fakaofo peheni. Ko ia naʻa nau tui kinautolu kuo pau pē ʻoku ʻi ai ha kiʻi fehālaaki ʻia Sīsū heʻene fakakaukau peheé. “ʻOku ʻiate koe ha tēmeniō,” ko ʻenau leá ʻeni. “Ko hai ʻoku tuli ke tāmateʻi koé?”

Ko e fiemaʻu ia ʻa e kau taki Siú ke tāmateʻi ʻa Sīsū, neongo naʻe ʻikai ʻilo nai ki ai ʻa e fuʻu kakaí ia. ʻI hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻi he taʻu ʻe taha mo e konga ki muʻa aí ha tangata ʻi he Sāpaté, naʻe feinga ʻa e kau takí ke tāmateʻi ia. Ko ia naʻe ʻohake leva ʻe Sīsū ʻa ʻenau anga taʻefaituʻungá ʻaki ʻene fehuʻi kiate kinautolu: “Kapau ā ʻoku fai ʻa e kamú ki ha tangata ʻi he ʻaho Sāpaté, koeʻuhi ke ʻoua naʻa maumau ʻa e Lao ʻa Mōsesé, pea ʻoku mou ʻita koā kiate au, koeʻuhi ko ʻeku ngaohi ha tangata ke moʻui haohaoa ʻi he ʻaho Sāpaté? ʻOua naʻa mou fakaanga ʻo fai ki he meʻa ʻoku hā ki tuʻá, ka mou fakaanga ke totonu.”

Ko e kakai ko ia ʻo Selusalemá, ʻa ia naʻa nau lāuʻilo ki he meʻá ni, naʻa nau pehē leva: “ʻIkai ko ʻeni ia ʻoku nau tuli ke tāmateʻí? Pea vakai! ʻokú ne mālohi, pea ʻoku ʻikai te nau momoʻi fai ha lau ki ai. Kuo hā moʻoni koā ki he houʻeikí ko e Kalaisí ʻeni, ʻo?” Ko e kau nofo ko ʻeni ʻi Selusalemá naʻa nau fakamatala ki he ʻuhinga ʻoku ʻikai te nau tui ai ko Sīsū ko e Kalaisí ia: “Ko e meʻa ki he sianá ni, ʻoku tau lāuʻilo ki he potu ʻokú ne haʻu mei aí; ka ʻo ka hoko mai ʻa e Kalaisí, talaʻehai ʻe ʻilo ʻe ha taha, pe ʻokú ne mei fē.”

Ko e tali ʻa Sīsuú: “ʻOku moʻoni ʻoku mou ʻilo au, pea ʻoku mou ʻilo ʻa e potu ʻoku ou haʻu mei aí. Pea talaʻehai kuó u haʻu ʻiate au pē, ka ʻoku ʻi ai ha tokotaha, ko e moʻoni, naʻá ne fekau mai au, ʻa ia ʻoku ʻikai te mou ʻiloʻi ʻe kimoutolu. ʻOku ou ʻilo ia ʻe au, he ʻoku ou meiate ia, pea ko Ia ia naʻá ne fekau mai aú.” Koeʻuhi ko e meʻá ni naʻa nau feinga ai ke puke ia, mahalo ke tuku pilīsone pe ke tāmateʻi ia. Ka naʻe ʻikai te nau lava koeʻuhi naʻe teʻeki taimi ke pekia ʻa Sīsū.

Ka, ko e tokolahi naʻa nau tui kia Sīsū, ʻa ia ko e meʻa totonu ke nau fai ia. Ko hono ʻuhingá, he kuó ne ʻaʻeva he fukahi vaí, fakamalū ʻa e ngaahi matangí, fakalongo ʻa e tahi hoú, fafanga ʻi he mana ʻa e toko laui afe ʻaki ha ngaahi foʻi mā siʻisiʻi pē mo ha ngaahi mataʻiika, fakamoʻui ʻa e mahamahakí, ʻai ʻa e heké ke luelue, fakaʻā ʻa e ngaahi mata ʻo e kuí, fakamoʻui ʻa e kiliá, pea aʻu ki hono fokotuʻu ʻo e maté. Ko ia naʻa nau fehuʻia: “Neongo ʻe haʻu ʻa e Kalaisí, ʻe lahi koā ʻene mana te ne faí ʻi he fai ʻa e tangatá ni?”

ʻI he fanongo ʻa e kau Fālesí ki he muhu ʻa e fuʻu kakaí ki he ngaahi meʻá ni, naʻa nau fekau mo e kau taulaʻeiki lahí ha kau ʻōfisa ke puke ʻa Sīsū. Sione 7:​11-32.

▪ Naʻe aʻu ʻa Sīsū ki he kātoangá ʻi he taimi fē, pea ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he kakaí ʻo kau kiate iá?

▪ Ko e hā nai naʻe pehē ai ʻe he niʻihi kuo ʻi ai ha tēmeniō ʻia Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e vakai ʻa e kau nofo ʻi Selusalemá kia Sīsuú?

▪ Ko e hā naʻe tui ai ʻa e tokolahi kia Sīsuú?