Skip to content

Skip to table of contents

ʻI he Sinakoke ʻi he Kolo ʻo Sīsuú

ʻI he Sinakoke ʻi he Kolo ʻo Sīsuú

Vahe 21

ʻI he Sinakoke ʻi he Kolo ʻo Sīsuú

ʻOKU ʻikai ha toe veiveiua ki he ofoofo naʻe ʻi Nasaleti ʻi he foki ʻa Sīsū ki ʻapí. Lahi siʻi hake ʻi he taʻu ʻe taha ki muʻa peá ne ʻalu kia Sione ke papitaisó, ne ʻiloa ʻa Sīsū ko e tufunga ia. Ka ʻi he taimí ni naʻe mafola holo hono ongoongó ko ha tokotaha ngāue mana ia. Naʻe manganga ʻa e kakai ʻo e koló ke sio kiate ia ʻokú ne fai ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue fakaofó ni ʻi honau lotolotongá.

Naʻe malanga hake ʻa ʻenau ʻamanakí ʻi he ʻalu ʻa Sīsū ki he sinakoke fakakoló ʻo hangē ko ia naʻá ne angaʻakí. ʻI he lolotonga ʻa e feingalotú, naʻá ne tuʻu hake ke lau folofola, pea naʻe ʻoange kiate ia ʻa e takainga tohi ʻa e palōfita ko ʻAiseá. Naʻá ne maʻu ʻa e potu ʻa ia ʻoku fakahā ʻo fekauʻaki mo e Tokotaha naʻe pani ʻaki ʻa e laumālie ʻo Sihová, pea ko e ʻAis vahe 61 ia ʻi heʻetau Tohitapú he ʻahó ni.

ʻI he hili ʻa hono lau ʻo kau ki hono malangaʻi ʻe he Tokotahá ni ʻa e tukuange ki he kau pōpulá, ko e fakaʻā ʻo e kuí, pea mo e taʻu ʻo e hōifua ʻa Sihová, naʻe fakafoki ʻe Sīsū ʻa e takainga tohí ki he tokotaha-tauhí peá ne tangutu. Naʻe sio fakamamaʻu kiate ia ʻa e mata kotoa pē. Pea naʻá ne lea ʻo fuoloa nai, ʻo ne fakamatala: “Ko e ʻahó ni kuo fakamoʻoni ʻa e potu folofolá ni ʻi hoʻomou fanongó.”

Naʻe ofo ʻa e kakaí ʻi heʻene “ngaahi lea mālié” pea nau fepehēʻaki: “ʻIkai ko e foha ʻeni ʻo Siosefá?” Ka ʻi he ʻilo ʻe Sīsū naʻa nau saiʻia ke sio kiate ia ʻokú ne fai ʻa e ngaahi maná, naʻe hoko atu ʻe Sīsū: “Kuo pau te mou ʻai kiate au ʻa e lea ko ʻení, ‘Faitoʻo, fakamoʻui koe; ko e ngaahi meʻa naʻa mau fanongo ne fai ʻi Kāpaneumé, fai foki ʻi heni ʻi ho fonua ʻoʻoú.’” ʻOku hā mahino, naʻe ongoʻi ʻe he ngaahi kaungāʻapi ki muʻa ʻo Sīsuú, naʻe totonu ke kamata ʻa e faifakamoʻuí ʻi hono ʻapí pē, ke ʻuluaki ʻaonga ki hono kakai ʻoʻoná pē. Ko ia, naʻa nau ongoʻi naʻe taʻetokaʻi kinautolu ʻe Sīsū.

ʻI he fakatokangaʻi ʻe Sīsū ʻa e anga ʻo ʻenau fakakaukaú, naʻá ne lave ki ha meʻa ʻi he hisitōliá naʻe kaunga tonu. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē naʻe tokolahi ʻa e kau uitou ʻi ʻIsileli he lolotonga ʻa e ʻaho ʻo ʻIlaisiaá, ka naʻe ʻikai ke fekauʻi ʻa ʻIlaisiā ke ʻalu ki ha taha ʻo e faʻahingá ni. Ka, naʻá ne ʻalu ki ha fefine uitou ʻi Saitoni ʻa ia naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli ia, pea naʻá ne fai ai ha mana fakahaofi moʻui. Pea ʻi he ʻaho ʻo ʻIlaisá, naʻe tokolahi ʻa e kau kiliá, ka ko Neamani pē mei Sīliá naʻe fakamaʻa ʻe ʻIlaisa hono kiliá.

ʻI he ʻita tupu mei he ongo fakahoatamaki fakahisitōlia ko ʻení he naʻe fakaeʻa ai ʻenau siokitá mo e ʻikai ha tuí, ne tutuʻu hake ʻa e faʻahinga ko ia naʻe ʻi he sinakoké ʻo kapusi ʻa Sīsū ki tuʻa kolo. ʻI ai, ʻi he tumuʻaki lilifa ʻi he moʻunga naʻe tuʻu ai ʻa Nasaletí, naʻa nau feinga ke lī hifo ai ia. Ka naʻe hola ʻa Sīsū mei heʻenau puke iá ʻo ne hao ai. Luke 4:​16-30; 1 Tuʻi 17:​8-16; 2 Tuʻi 5:​8-14.

▪ Ko e hā naʻe ʻi ai ai ha ofoofo ʻi Nasaletí?

▪ Naʻe fēfē ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí ki he malanga naʻe fai ʻe Sīsuú, ka ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne ʻai kinautolu ke nau fuʻu ʻita lahi aí?

▪ Ko e hā naʻe feinga ʻa e kakaí ke fai kia Sīsuú?