Skip to content

Skip to table of contents

ʻI he Tahi Kālelí

ʻI he Tahi Kālelí

Vahe 130

ʻI he Tahi Kālelí

NAʻE foki ʻeni ʻa e kau ʻaposetoló ki Kāleli, ʻo hangē ko ia naʻe fakahinohino ʻe Sīsū ki muʻa atu ke nau faí. Ka naʻe ʻikai te nau ʻilo pau pe ko e hā te nau fai aí. ʻI he fuoloa siʻi, naʻe tala ange ʻe Pita kia Tōmasi, Nataniela, Sēmisi mo hono tokoua ko Sioné, mo e ongo ʻaposetolo kehé: “Te u ʻalu au ʻo toutai.”

“Te tau ō foki mo koe,” ko e tali ia ʻa e toko onó.

Lolotonga ʻo e poó kotoa, naʻe ʻikai te nau maʻu ha meʻa ʻe taha. Kae kehe, ʻi he mafoa pē ʻa e atá, naʻe hā mai ʻa Sīsū ʻi he matātahí, ka naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he kau ʻaposetoló ko Sīsū ia. Naʻá ne ui: “Tamaiki, ʻoku ai haʻamou kiki?”

“ʻOku ʻikai!” ko ʻenau kaila ia mei tahí.

“ʻAʻau ʻa e kupengá ki he mataʻu ʻo e vaká, pea te mou maʻu ha meʻa,” ko ʻene leá ia. Pea ʻi heʻenau fai iá, naʻe ʻikai te nau malava ke toho ki ʻolunga ʻa e kupengá ko ʻene fonu ʻi he iká.

“Ko e ʻEikí pē!” ko e kaila ia ʻa Sioné.

ʻI he fanongo ki he meʻá ni, naʻe nonoʻo hake ʻe Pita ʻa hono valá, he naʻá ne ʻosi vete hifo ia, pea hopo ia ki tahi. Naʻá ne kakau ʻi he mita nai ʻe hivangofulu ki ʻuta. Ko e kau ʻaposetolo kehe ko ē naʻa nau muimui mai ʻiate ia ʻi he kiʻi vaka, mo toho pē ʻi mui ʻa e kupengá naʻe fonu ʻi he iká.

ʻI heʻenau aʻu ki ʻutá, naʻe ʻi ai ha afi malala, naʻe tunu ai ʻa e ika, pea naʻe ʻi ai mo e mā. “Mou ʻomi ha niʻihi mei hoʻomou ika kuo mou toki maʻú ni,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. Naʻe heka ʻa Pita ki he vaká ʻo toho ʻa e kupengá ki ʻuta. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ika lalahi ʻe 153!

“Mou ōmi ʻo fai hoʻomou pelekifasí,” ko e fakaafe atu ia ʻa Sīsuú.

Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻiate kinautolu naʻe loto-toʻa ke ʻeke, “Ko hai tū koe?” koeʻuhi he naʻa nau ʻilo kotoa ko Sīsū ia. Ko ʻene hā ʻeni hono tuʻo fitú ʻi he hili ʻa ʻene toetuʻú, pea ko hono tuʻo tolu ʻeni ki he kulupu ʻo e kau ʻaposetoló. Naʻá ne ʻoange ʻa e kai pongipongí, ʻo ʻoatu ʻa e mā mo e ika kiate kinautolu taki taha.

ʻI he ʻosi ʻo ʻenau kaí, ʻoku ngalingali naʻe vakai atu ʻa Sīsū ki he ika lahi naʻe maʻú, pea mo ʻeke ange kia Pita: “Saimone, foha ʻo Sione, ʻokú ke ʻofa kiate au ʻo lahi ʻi haʻanautolú ni?” ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne ʻuhingá, ʻOkú ke tokanga ange nai koe ki he pisinisi toutaí ʻi he ngāue naʻá ku teuʻi koe ke ke faí?

“ʻOkú ke meaʻi ʻoku ou ʻofa moʻoni kiate koe,” ko e tali ia ʻa Pitá.

“Fafanga siʻeku fanga lamí,” ko e tali mai ia ʻa Sīsuú.

Naʻá ne toe ʻeke ange, ko hono tuʻo uá ia: “Saimone, foha ʻo Sione, ʻokú ke ʻofa kiate au?”

“ʻIo, ʻEiki; ʻokú ke meaʻi ʻoku ou ʻofa moʻoni kiate koe,” ko e tali tōtōivi ia ʻa Pitá.

“Tauhi ʻeku fanga kiʻi sipí,” ko e toe fekau mai ia ʻa Sīsuú.

Ko ia, naʻá ne toe ʻeke ange, ko hono tuʻo tolú ia: “Saimone, foha ʻo Sione, ʻokú ke ʻofa moʻoni kiate au?”

ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ʻení naʻe loto-mamahi ʻa Pita. Naʻá ne fifili nai pe naʻe veiveiua ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo ʻene mateakí. He naʻe tuʻo tolu ʻa e fakaʻikaiʻi ʻe Pita ʻo pehē naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻa Sīsū ʻi he hopo naʻe toki fai ki muʻa siʻi pē heni kia Sīsū ʻo fekauʻaki mo ʻene moʻuí. Ko ia naʻe pehē ʻe Pita: “ʻEiki, ʻokú ke ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē; ʻokú ke meaʻi ʻoku ou ʻofa moʻoni kiate koe.”

“Fafanga siʻeku fanga kiʻi sipí,” ko e fekau mai ia ʻa Sīsū hono tuʻo tolú.

Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa Pita ʻi he foungá ni ke toe fakamamafaʻi ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻo kau ki he ngāue naʻá ne fiemaʻu ke nau faí. Naʻe vave ke ne mavahe atu mei māmani, pea naʻá ne fiemaʻu ke nau takimuʻa ʻi he ngāue fakaetauhi ʻo kinautolu ʻa ia ʻe tohoakiʻi mai ki he tākanga sipi ʻa e ʻOtuá.

Hangē pē ko hono haʻi mo hono tāmateʻi ʻo Sīsū koeʻuhi ko ʻene fai ʻa e ngāue naʻe fekau ange ʻe he ʻOtuá ke ne faí, ko ia naʻá ne fakahā, ʻe hokosia ʻe Pita ʻa e faingataʻa meimei tatau. “ʻI hoʻo talavoú,” ko e tala ange ia ʻe Sīsū ki aí, “naʻá ke ʻai ʻe koe ho noʻó, pea ke ʻeveʻeva ki ha potu pē te ke loto ki ai. Ka ʻo ka ke ka motuʻa, te ke mafao atu ho ongo nimá, kae nonoʻo koe ʻe ha taha kehe, pea te ne fua koe ki ha potu ʻoku ʻikai te ke loto ki ai.” Neongo ʻa e mate fakamaʻata naʻe toka mai mei muʻa kia Pitá, naʻe naʻinaʻi ki ai ʻe Sīsū: “Muimui mai kiate au.”

Naʻe tafoki ʻa Pita ʻo sio kia Sione peá ne ʻeke: “ʻEiki, ka ko e hā ʻa e tangatá ni ia?”

“Kapau ko hoku lotó ke nofo pē ia kaeʻoua ke u haʻu,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, “ka he ʻokú ke kau ai? Fai pē hoʻo muimui ʻau kiate aú.” Ko e ngaahi lea ko ʻeni ʻa Sīsuú naʻe ʻuhinga ia ki he kau ākonga tokolahi ʻo pehē ʻe ʻikai ke toe mate ʻa e ʻaposetolo ko Sioné. Kae kehe, hangē ko ia naʻe fakamatala ʻe he ʻaposetolo ko Sioné ki mui maí, naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ia ʻe ʻikai te ne mate, ka naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau ko hoku lotó ke nofo pē ia kaeʻoua ke u haʻu, ka he ʻokú ke kau ai?”

Naʻe toe fai ʻe Sione ki mui ʻa e fakatotolo ʻaongá ni: “Pea ʻoku ʻi ai mo e ngaahi meʻa lahi naʻe fai ʻe Sīsū, ʻa ia ka ne tohi taki taha, ʻokú te pehē, naʻa mo māmani ʻe ʻikai hao ai ʻa e ngaahi tohi ʻe faí.” Sione 21:​1-25; Mātiu 26:32; 28:​7, 10.

▪ Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne fakahā naʻe ʻikai ke ʻilo pau ʻe he kau ʻaposetoló pe ko e hā te nau fai ʻi Kālelí?

▪ Naʻe anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻe he kau ʻaposetoló ʻa Sīsū ʻi he Tahi ʻo Kālelí?

▪ Ko e tuʻo fiha ʻaki ʻeni ʻa e hā ʻa Sīsū talu mei heʻene toetuʻú?

▪ Naʻe anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻu ke fai ʻe he kau ʻaposetoló?

▪ Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻe Sīsū ʻa e anga ʻo e mateʻanga ʻo Pitá?

▪ Ko e hā ʻa e fakamatala ʻa Sīsū ʻo kau kia Sione naʻe maʻuhala ia ʻe he kau ākonga tokolahi?