Skip to content

Skip to table of contents

Ako mei he Fakataueleʻi ʻo Sīsuú

Ako mei he Fakataueleʻi ʻo Sīsuú

Vahe 13

Ako mei he Fakataueleʻi ʻo Sīsuú

ʻI HE hili pē ʻa hono papitaiso ʻo Sīsuú, naʻe taki atu ia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ki he toafa ʻi Siuteá. Naʻe lahi ʻa e meʻa ke ne fakakaukau atu ki aí, he ʻi hono papitaisó “naʻe matangaki ʻa e langí,” pea naʻe malava ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa fakahēvaní. Ko e moʻoni, naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa ke ne fakalaulauloto ki ai!

Naʻe nofo ʻa Sīsū he ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40 ʻi he toafá ʻo ʻikai te ne kai ha meʻa he lolotonga ʻo e taimi ko iá. Pea ʻi he fuʻu fiekaia ʻa Sīsuú, naʻe fakaofiofi mai leva ʻa e Tēvoló ke fakataueleʻi ia, ʻo ne pehē: “Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá, fekau ke hoko ʻa e ngaahi foʻi maká ni ko e ngaahi foʻi mā.” Ka naʻe ʻilo ʻe Sīsū ʻoku hala ke ne ngāueʻaki ʻa ʻene mālohi fakaemaná ke ne fakatōliʻaʻaki ʻene ngaahi holi pē ʻaʻaná. Ko ia, naʻe ʻikai te ne tuku ke ne tō ʻi he fakatauelé.

Ka naʻe ʻikai ke foʻi ai ʻa e Tēvoló. Naʻá ne ngāueʻaki ha toe founga ʻe taha. Naʻá ne poleʻi ʻa Sīsū ke ne hopo hifo mei he ʻā ʻo e temipalé he ʻe fakahaofi ia ʻe he kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe ʻikai ke tuku ʻe Sīsū ke ne tō ʻi he fakataueleʻi ia ke fai ha fakahāhā fakaholomamata pehē. ʻI he lave ʻa Sīsū mei he Tohitapú, naʻá ne fakahā ai ʻoku hala ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he founga ko iá.

ʻI he fakatauele hono tolú, naʻe fakaʻaliʻali ʻe he Tēvoló kia Sīsū ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi ha faʻahinga founga fakaemana mo ne pehē: “Ko e ngaahi meʻá ni kotoa pē te u ʻoatu moʻou, ʻo kapau te ke fakatōmapeʻe ʻo lotu kiate au.” Ka naʻe toe fakafisingaʻi ʻe Sīsū ke ʻoua ʻe tō ʻi hono fakataueleʻi ke faihalá, ʻo ne kei fili pē ke tauhi maʻu ʻene anga-tonu ki he ʻOtuá.

ʻE lava ke tau ako mei he ngaahi fakataueleʻi ko ʻeni ʻo Sīsuú. Hangē ko ʻení, ʻoku nau fakahā mai, ko e Tēvoló ʻoku ʻikai ko ha anga pē ʻo e koví, ʻo hangē ko hono taukaveʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi, ka ko ha tokotaha moʻoni ia ʻoku taʻehāmai. ʻOku hā mei hono fakataueleʻi ʻo Sīsuú, ko e ngaahi puleʻanga fakamāmaní kotoa ko e meʻa ia ʻa e Tēvoló. He naʻe mei malava fēfē ke hoko ʻa hono tuʻuaki kinautolu ʻe he Tēvoló kia Sīsuú ko ha fakatauele moʻoni ʻo kapau naʻe ʻikai ko haʻane meʻa moʻoni ia?

Pea fakakaukau ki he meʻá ni: Naʻe pehē ʻe he Tēvoló naʻá ne loto-lelei ke ne fakapaleʻi ʻa Sīsū ʻi haʻane punou pē ʻo lotu ange kiate ia, pea ʻe aʻu ʻo ne foaki kiate ia ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo māmaní. ʻE feinga nai ʻa e Tēvoló ke ne fakataueleʻi kitautolu ʻi ha founga meimei tatau, ʻo ne fakahāhā mai nai kiate kitautolu ʻa e ngaahi faingamālie fakatauele ke tau maʻu ai ʻa e koloa fakamāmani, mafai, pe ko ha lakanga. Ka ʻe hoko ko e toki meʻa fakapotopoto ē ke tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻaki ʻetau tauhi maʻu ʻetau anga-tonú neongo pe ko e hā ha fakatauele ʻe hoko! Mātiu 3:16; 4:​1-11; Maake 1:​12, 13; Luke 4:​1-13.

▪ Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hā ngalingali naʻe fakalaulauloto ki ai ʻa Sīsū ʻi he lolotonga ʻa e ʻaho ʻe 40 ʻo ʻene ʻi he toafá?

▪ Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ke ne fakataueleʻi ai ʻa Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he ngaahi fakataueleʻi ʻo Sīsuú?