Skip to content

Skip to table of contents

Akonaki kia Māʻata, mo e Fakahinohino ki he Lotú

Akonaki kia Māʻata, mo e Fakahinohino ki he Lotú

Vahe 74

Akonaki kia Māʻata, mo e Fakahinohino ki he Lotú

LOLOTONGA ʻa e ʻalunga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi Siuteá, naʻá ne hū ki he kolo ko Pētani. Ko ʻeni ʻa e feituʻu naʻe nofo ai ʻa Māʻata, Mele, mo hona tuongaʻane ko Lasalosí. Mahalo naʻe fetaulaki ʻa e toko tolú ni mo Sīsū ki muʻa ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú pea kuo nau ʻosi hoko ʻo kaumeʻa lelei. Pe ko e ʻuhingá ia pe ʻikai, naʻe ʻalu leva ʻa Sīsū ki he ʻapi ʻo Māʻatá pea naʻe talitali lelei ia ai.

Naʻe loto-vēkeveke ʻa Māʻata ke teuteu maʻa Sīsū ʻa e meʻa lelei taha naʻá ne maʻú. Ko hono moʻoní, ko ha lāngilangi lahi moʻoni ē ke ʻaʻahi ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofá ki ha ʻapi ʻo ha taha! Ko ia naʻe moʻua leva ʻa Māʻata ʻi he teuteu ha kai lahi mo sio ke lahi ʻa e ngaahi meʻa kehe naʻe fakahangahanga ke fakamānako mo fakaholoʻaki ʻa e nofo ʻa Sīsuú.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe nofo ʻi he veʻe vaʻe ʻo Sīsuú ʻa Mele ko e tokoua ʻo Māʻatá ʻo fanongo kiate ia. Hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻe fakaofiofi atu ʻa Māʻata ʻo ne pehē kia Sīsū: “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokanga koā ki he tuku au ʻe hoku tehiná ke u fai toko taha ʻa e teuteú? Ko ia, ke ke tala kiate ia ke ne tokoni kiate au.”

Ka naʻe fakafisi ʻa Sīsū ia ke leaʻaki ha meʻa pē kia Mele. Kae kehe, naʻá ne akonakiʻi ʻa Māʻata ʻi he fuʻu lahi ʻene tokanga ki he ngaahi meʻa fakamatelié. “Māʻata, Māʻata,” ko ʻene akonaki ʻofá ia, “ʻokú ke loto-moʻua mo fekāmaaki ki he ngaahi meʻa kehekehe. Ka ʻoku lahi pē ha meʻa ʻe taha.” Naʻe pehē heni ʻe Sīsū ʻoku ʻikai fiemaʻu ke fakamoleki ha fuʻu taimi lahi ʻi he teuteu ʻo ha fuʻu meʻakai lahi ki ha kai. Ko ha kiʻi meʻakai siʻisiʻi pē, pe naʻa mo ha faʻahinga meʻakai pē ʻe taha ʻoku ʻosi feʻunga pē ia.

Naʻe lelei ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa Māʻatá; naʻá ne fie hoko ko ha fefine anga-talitali kakai lelei. Ka, ʻi heʻene loto-moʻua ki he ngaahi tokonaki fakamatelié, naʻá ne liʻaki ai ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa e akonaki tonu mei he ʻAlo tonu ʻo e ʻOtuá! Ko ia naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Sīsū: “Seuke, kuo fili ʻe Mele ʻa e ngafa ʻoku leleí, ʻa ia foki ʻe ʻikai toʻo meiate ia.”

Ki mui mai, ʻi he taimi ʻe taha, naʻe kole ai ʻe ha ākonga kia Sīsū: “ʻEiki, ke ke akoʻi kimautolu ke fai ha lotu, ʻo hangē foki naʻe akoʻi ʻe Sione ʻa e kau ako ʻaʻaná.” Mahalo ko e ākonga ko ʻení naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻi he taʻu ʻe taha mo e konga ki muʻa ʻi he taimi naʻe ʻoatu ai ʻe Sīsū ʻa e sīpinga lotú ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá. Ko ia naʻe toe fai ʻe Sīsū ʻene ngaahi fakahinohinó ka naʻá ne hoko atu ʻo ne fai ha fakatātā ke fakamamafaʻi ʻa e fiemaʻu ke kīvoi ʻi he lotú.

“Tau lau ko hamou toko taha ʻoku ai hono kaumeʻa,” ko e kamata ia ʻa Sīsuú, “peá ne ʻalu kiate ia ʻi he tuʻuapoó, ʻo lea ange, ‘ʻAlā, ke ke tuku mai ha foʻi mā ʻe tolu he ko e kāinga ʻoʻokú kuo afe mai kiate au, pea ʻoku ʻikai haʻaku meʻa ki hano tali.’ Pea tali ʻe ia mei fale, ‘ʻOua te ke fakafiu mai. Kuo songo ʻa e matapaá, pea ko ʻeku fānaú ʻoku mau ʻi he mohengá mo au; ʻoku ʻikai te u lava ke tuʻu ke ʻatu.’ Tala atu, ʻE ʻikai te ne tuʻu ʻo ʻatu koeʻuhi ko hona kaumeʻá, ka koeʻuhi ko ʻene taʻemangoí te ne tuʻu hake ʻo ʻange ʻa e meʻa kotoa pē te ne fiemaʻú.”

ʻI he fakafehoanaki ko ʻení ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa Sīsū ia ke fakahuʻuhuʻu ʻo pehē ʻoku ʻikai finangalo lelei ʻa Sihova ko e ʻOtuá ke tali ʻa e ngaahi kolé, ʻo hangē ko ia ko e kaumeʻa ʻi heʻene talanoá. ʻIkai, ka naʻá ne fakatātaaʻi kapau ko e kaumeʻa taʻelotoleleí ē ʻe tuʻu ke tali ʻa e ngaahi kole ʻoku fai kīvoí, huanoa hake ai ʻetau Tamai ʻofa fakahēvaní! Ko ia naʻe hoko atu ʻe Sīsū: “Tala atu foki, Hanganaki kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; hanganaki kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu. He ʻilonga ʻa ia ʻokú ne kolé ʻokú ne maʻu, pea ko ia ʻoku kumí ʻokú ne ʻilo, pea ko ia ʻoku tukitukí ʻe toʻo kiate ia.”

Naʻe lave leva ʻa Sīsū ki he ngaahi tamai taʻehaohaoa, angahalaʻia fakaetangatá, ʻo pehē: “Pea tau lau ko ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku maʻu fānau, pea kole ki ai ʻe hono fohá ha ika, te ne ʻange koā ha ngata ko e fetongi ʻo e iká? Pea kapau te ne kole ha foʻi moa, te ne ʻange koā ha sikopio? Pea kapau ʻoku mou ʻilo ke foaki meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fānaú, neongo ko e faʻahinga kovi kimoutolu, huanoa ʻa e Tamai ʻi he langí ʻene foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku kole kiate iá!” Ko hono moʻoní, ko ha fakalototoʻa fakaueʻi-loto ʻeni ʻoku ʻomai ʻe Sīsū ke kīvoi ʻi he lotú. Luke 10:​38–11:13.

▪ Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe hulu atu ai ʻa e ngaahi tokonaki ʻa Māʻata kia Sīsuú?

▪ Ko e hā naʻe fai ʻe Melé, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fakaongoongoleleiʻi ai ia ʻe Sīsū kae tuku ʻa Māʻatá?

▪ Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Sīsū ke ne toe fai ai ʻene ngaahi fakahinohino ki he lotú?

▪ Naʻe anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e fiemaʻu ke kīvoi ʻi he lotú?