Skip to content

Skip to table of contents

Anga-Fakatōkilalo ʻi he Laka-Atu Fakaʻosí

Anga-Fakatōkilalo ʻi he Laka-Atu Fakaʻosí

Vahe 113

Anga-Fakatōkilalo ʻi he Laka-Atu Fakaʻosí

NAʻE ʻosi aʻu ʻa Pita mo Sione ki Selusalema mo e ngaahi fakahinohino meia Sīsū ke fai ʻa e ngaahi teuteu ki he Laka-Atú. ʻOku hā mahino ko Sīsū mo e kau ʻaposetolo kehe ʻe toko hongofulú, naʻa nau toki aʻu ki ai ʻi he konga ki mui ʻo e efiafi pē ko iá. Naʻe tāitō hifo ʻa e laʻaá ʻi he tafatafaʻaki langí mo e hifo atu ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá mei he Moʻunga ko ʻOlivé. Ko e sio fakaʻosi ʻeni ʻa Sīsū ʻi he taimi ʻahó ki he koló kae ʻoua ke hili ʻene toetuʻu mei he maté.

Naʻe vave ʻa e aʻu atu ʻa Sīsū mo ʻene kau fonongá ki he koló pea nau fononga atu ki he ʻapi ʻa ia te nau kātoangaʻi ai ʻa e Laka-Atú. Naʻa nau kaka ʻi ha sitepu ki he loki lahi ʻi ʻolunga, ʻa ia naʻe ʻosi fai ai ʻa e teuteu hono kotoa ki heʻenau kātoangaʻi fakaekinautolu ʻa e Laka-Atú. Naʻe fakatuʻotuʻa ʻa Sīsū ki he taimi ko ʻení, ʻo hangē ko ʻene leá: “Kuó u mātuʻaki holi ke kai ʻa e laka-atu ko ʻení fakataha mo kimoutolu, ʻi he teʻeki ke hoko ʻeku mamahí.”

Fakatatau ki he tukufakaholó, naʻe inu ʻe he kau maʻu ʻo e Laka-Atú ʻa e ipu uaine ʻe fā. ʻI he ʻosi hono tali ʻa e ipu hono tolú, naʻe fai ha fakamālō ʻe Sīsū peá ne pehē: “Toʻo ʻeni ʻo vahevahe kiate kimoutolu; he ʻoku ou tala atu, Hili ʻení, ʻe ʻikai ʻaupito te u inu mei he fua ʻo e vainé, kae ʻoua ke hoko mai ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

ʻI he lolotonga ʻo e kaí, naʻe tuʻu hake ʻa Sīsū, ʻo vete hono ngaahi kofu-tuʻá, peá ne toʻo ha tauveli, pea fakafonu mo ha pēsoni ʻi he vai. Naʻe hangē ko ia naʻe faʻa faí, ko e tokotaha naʻá ne fai ʻa e fakaafé naʻe pau ke ne fufulu ʻa e vaʻe ʻo e kau fakaafé. Ka koeʻuhi ko e kai ko ʻení ia naʻe ʻikai ke ʻi ai ha tokotaha naʻá ne fai ʻa e fakaafé, naʻe fai ʻe Sīsū ia ʻa e ngāue fakaefoʻitangata ko iá. Naʻe malava pē ki ha taha ʻo e kau ʻaposetoló ke ne ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko iá ke ne fai ia; ka, ʻoku hā mahino koeʻuhi ko e fefakavahaʻaʻaki naʻe kei ʻiate kinautolú, naʻe ʻikai ke fai ai ia ʻe ha taha. Naʻa nau mā leva ʻi he kamata ke hanga ʻe Sīsū ʻo fufulu ʻa honau vaʻé.

Naʻe fakamatematē atu ʻa Pita ʻi he haʻu ʻa Sīsū kiate iá: “ʻE ʻikai ʻaupito te ke fufulu hoku vaʻé ʻo taʻengata.”

“Kapau ʻe ʻikai te u fufulu koe, tā ʻoku ʻikai haʻo kau mo au,” ko e lea ia ʻa Sīsuú.

“ʻEiki,” ko e tali ia ʻa Pitá, “ʻoua ʻe ngata ʻi hoku vaʻé pē, kae fai ki hoku ongo nimá ni mo hoku ʻulú.”

“Ko ia kuo pālutú,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, “koeʻumaʻā ʻene toe fufulu ia ngata pē ʻi hono vaʻé, ka kuo maʻa hono kotoa. Pea ʻoku maʻa foki ʻa kimoutolu, ka ʻoku ʻikai te mou pehē kotoa pē.” Naʻá ne leaʻaki ʻeni koeʻuhi he naʻá ne ʻilo naʻe palani ʻe Siutasi ʻIsikaliote ke lavakiʻi ia.

ʻI he ʻosi hono fufulu ʻe Sīsū ʻa e vaʻe ʻo e toko 12 kotoa, kau ai mo e vaʻe ʻo e tokotaha te ne lavakiʻi iá, ko Siutasi, naʻá ne tui hono ngaahi kofu-tuʻá peá ne toe tokoto atu ki he tēpilé. Ko ia naʻá ne ʻeke: “ʻOku mahino kiate kimoutolu ʻa e meʻa kuó u fai kiate kimoutolú? ʻOku mou ui au ko ‘Lāpai,’ mo ‘ʻEiki,’ pea ʻoku totonu hoʻomou lea peheé, he ko au ia. Pea kapau ā kuó u fufulu homou vaʻé, ʻa au ko e ʻEiki mo e Lāpaí, pea ʻoku totonu ke fai ʻe kimoutolu foki, ʻo fefufuluʻaki homou vaʻe ʻo moutolú. He kuó u tuku hamou faʻifaʻitakiʻanga, koeʻuhi ke mou fai foki, ʻo hangē ko ʻeku fai kiate kimoutolú. Ko au ē, ko au ē, ʻoku ou tala atu, ʻOku ʻikai ha tamaioʻeiki ʻe lahi ʻi heʻene ʻeikí, pe ha talafekau ʻiate ia naʻá ne fekauʻi iá. Kapau ʻoku mou ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ko iá, pea ko e toki kakai monūʻia kimoutolu, ʻo kapau te mou fai ia.”

Ko ha lēsoni fakaʻofoʻofa ē ʻi he ngāue anga-fakatōkilaló! Naʻe ʻikai ke totonu ki he kau ʻaposetoló ke nau feinga ki he tuʻunga muʻomuʻá, ʻo fakakaukau naʻa nau fuʻu mahuʻinga fau pea ko ia naʻe totonu ke tauhi maʻu pē kinautolu ʻe he niʻihi kehé. Naʻe fiemaʻu ke nau muimui ki he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú. Naʻe ʻikai ko ha sīpinga ʻeni ia ki ha ouau fufulu vaʻe. ʻIkai, ka ko e sīpinga ʻo e loto-lelei ke ngāue taʻefilifilimānako, tatau ai pē pe ko e ngāue fakatamaioʻeiki pe ngāue ʻoku ʻikai ke fakafiemālie. Mātiu 26:​20, 21; Maake 14:​17, 18; Luke 22:​14-18; 7:44; Sione 13:​1-17.

▪ Ko e hā naʻe makehe ʻi he vakai ʻa Sīsū ki Selusalemá ʻi heʻene hū atu ke kātoangaʻi ʻa e Laka-Atú?

▪ ʻI he lolotonga ʻo e Laka-Atú, ʻoku hā mahino ko e ipu fē naʻe ʻoatu ʻe Sīsū ki he kau ʻaposetolo ʻe toko 12 ʻi he ʻosi ʻene tāpuakiʻí?

▪ Ko e hā ʻa e ngāue fakaefoʻitangata naʻe faʻa fai ki he kau fakaafé ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, pea ko e hā naʻe ʻikai ke teuteu ai ke fai ia ʻi he Laka-Atu naʻe kātoangaʻi ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló?

▪ Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa Sīsū ʻi heʻene fai ʻa e ngāue fakatamaioʻeiki ko hono fufulu ʻa e vaʻe ʻo ʻene kau ʻaposetoló?