Skip to content

Skip to table of contents

Faiako ʻa Sīsū ʻi Sielikō

Faiako ʻa Sīsū ʻi Sielikō

Vahe 99

Faiako ʻa Sīsū ʻi Sielikō

NAʻE vave ʻa e aʻu atu ʻa Sīsū mo e kaungāfononga ʻa ia naʻa nau fononga fakatahá ki Sielikō, ʻa ia ko ha kolo ko hono mamaʻó ko e fononga ʻi he ʻaho ʻe taha mei Selusalema. ʻOku ngalingali ko Sielikoó ko e kolo ʻe ua, ko e kolo motuʻa ʻo e kakai Siú naʻe kilomita ʻe taha mo e konga nai mei he kolo foʻou ʻo e kau Lomá. ʻI he fononga atu ʻa e kakaí ʻo hū atu ki tuʻa mei he kolo motuʻá ʻo fakaofiofi atu ki he kolo foʻoú, naʻe fanongo mai ʻa e ongo tangata kui moʻui kolekole ʻe toko ua ki he longoaʻá. Ko e taha ʻo kinaua ko hono hingoá ko Patimiosi.

ʻI hono ʻiloʻi ko Sīsū ia naʻe fononga maí, naʻe kamata leva ke kaila ʻa Patimiosi mo hono kaungāmeʻá: “ʻAloʻofa mai, Hako ʻo Tēvita ē!” Pea ʻi he fekauʻi kinaua ʻe he kakaí ke na fakalongolongó, naʻe toe lahi ange ʻena kailá mo toe leʻo-lahi ange hona leʻó: “ʻEiki, ʻaloʻofa mai, Hako ʻo Tēvita ē!”

Naʻe tuʻu ʻa Sīsū ʻi heʻene fanongo ki he kailá. Naʻá ne tala ange kiate kinautolu naʻa nau fonongá ke ui mai ʻa e faʻahinga ʻoku kaila maí. Ko ia naʻa nau ʻalu ki he ongo tangata kui moʻui kolekolé ʻo pehē ki ha taha ʻo kinaua: “Fiemālie pē, tuʻu, ʻokú ne ui koe.” ʻI he fiefia taʻealataʻofi, naʻe liʻaki ʻe he tangata kuí hono pulupulú, ʻo ne puna ki ʻolunga ʻo ne ʻalu atu kia Sīsū.

“Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú mo holi ke u fai maʻamouá?” ko e fehuʻi ia ʻa Sīsuú.

“ʻEiki, ke fakaʻā homa pokoʻi matá ni,” ko e kole ia ʻa e ongo tangata kuí.

ʻI hono ueʻi ʻe he ʻofá, naʻe ala atu ʻa Sīsū ki hona matá. Fakatatau ki he fakamatala ʻa Maʻaké, naʻe lea ange ʻa Sīsū ki he toko taha ʻo kinaua: “ʻAlu ā, kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí.” Naʻe ʻā leva ʻa e mata ʻo e ongo tangata kui moʻui kolekolé, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe kamata leva ke na fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. ʻI he sio ʻa e kakaí kātoa ki he meʻa naʻe hokó, naʻa nau toe fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke toe tatali, naʻe kamata leva ke muimui ʻa Patimiosi mo hono kaungāmeʻá kia Sīsū.

ʻI he fononga atu ʻa Sīsū ʻo fou atu ʻi Sielikoó, naʻe fuʻu tokolahi ʻa e kakaí. Ko e tokotaha kotoa pē naʻa nau fiemaʻu ke sio ki he tokotaha naʻá ne fakamoʻui ʻa e ongo tangata kuí. Ko ia naʻe tutui mai ʻa e kakaí kia Sīsū mei he tafaʻaki kotoa pē, pea ko e meʻa leva naʻe hokó, naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai malava ke kiʻi sio atu kiate ia. ʻI he lotolotonga ʻo e kakai ko ʻení naʻe ʻi ai ʻa Sākeasi, ko e taki ia ʻo e kau tānaki tukuhau ʻi Sielikō mo e feituʻu takatakai ki aí. Naʻá ne fuʻu pukupuku ke sio pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó.

Ko ia naʻe lele ʻa Sākeasi ki muʻa ʻo kaka he fuʻu ʻakau ko e sukamino ʻi he feituʻu ʻe fou atu ai ʻa e fononga ʻa Sīsuú. Mei he tuʻunga ko ʻení, naʻe malava ke ne sio lelei ki he meʻa kotoa pē. ʻI he fakaofiofi atu ʻa e kakai naʻe fonongá, naʻe ui hake ʻa Sīsū ki he fuʻu ʻakaú: “ʻE Sākeasi, fai vave ʻo ʻalu hifo, he kuo pau ke u ʻapitanga ʻi ho falé he ʻahó ni.” Naʻe hifo leva ʻa Sākeasi ʻi he fiefia ʻo ne fakavave ki hono ʻapí ke fakamaau ʻa e ngaahi meʻa ki he tokotaha ongoongoa ko ʻeni ʻe ʻaʻahi angé.

Kae kehe, ʻi he mamata ʻa e kakaí ki he meʻa naʻe hokó, naʻe kamata leva ke nau muhu. Naʻa nau fakakaukau ʻoku taʻetotonu kia Sīsū ke ʻalu ʻo hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻa ha tangata pehē. He ko Sākeasí naʻe hoko ʻo maʻu koloa ʻi heʻene maʻu fakamālohi taʻefaitotonu ʻa e paʻanga ʻi heʻene ngāue ko e tānaki tukuhaú.

Naʻe muimui atu ʻa e kakai tokolahi, pea ʻi he hū atu ʻa Sīsū ki he ʻapi ʻo Sākeasí, naʻa nau lāunga: “ʻA, kuó ne ʻalu ke nofo mo ha fuʻu angahala.” Ka naʻe sio ʻa Sīsū ko Sākeasí ʻe lava pē ke ne fakatomala. Pea naʻe ʻikai ke siva ʻa e ʻamanaki ʻa Sīsuú, he naʻe tuʻu hake ʻa Sākeasi peá ne fakahā: “Ko ʻeni! Te u ʻatú ni hono vaeua ʻo ʻeku ngaʻotoʻotá ki he masivá, ʻEiki, pea kapau kuó u maʻu ha meʻa ʻi he lohiakiʻi ha taha, te u toe totongí ni, ʻo liunga fā.”

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sākeasi naʻe moʻoni ʻene fakatomalá ʻi heʻene foaki atu ʻa e vaeua ʻo ʻene ngaʻotoʻotá ki he masivá pea ko e toe ko ia ʻo ʻene ngaʻotoʻotá ke totongi fakafoki kiate kinautolu naʻá ne kākaaʻí. ʻOku ngalingali naʻá ne malava ke fikaʻi mei he lēkooti ʻo ʻene tānaki tukuhaú pe ko e hā hono lahi naʻá ne moʻuaʻaki ki he kakai ko iá. Ko ia naʻá ne fuakava te ne totongi ʻo liunga fā, ʻi he fehoanaki mo e lao ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe pehē: ‘Kapau ʻe kaihaʻasi ʻe ha taha ha sipi, te ne ʻange ha sipi ʻe fā ke fetongi ʻa e sipí.’

Naʻe fiefia ʻa Sīsū ʻi he founga ko ʻeni naʻe talaʻofa ʻe Sākeasi te ne tuku ange atu ai ʻa e ngaahi meʻa ko ia kuó ne maʻú, he naʻá Ne pehē: “Ko e ʻahó ni kuo hoko mai ʻa e fakamoʻuí ki he falé ni, kaeʻumaʻā ko e hako foki ia ʻo ʻĒpalahame. He naʻe haʻu ʻa e Fanautama ʻa tangatá ke kumi mo fakamoʻui ʻa ia kuo molé.”

Ki muʻa siʻi aí naʻe fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga ʻo e ‘molé’ ʻaki ʻene talanoa ʻo kau ki he foha maumau koloá. ʻI he taimí ni kuo tau maʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga moʻoni ʻoku hoko tonu ʻi he moʻuí ʻo fekauʻaki mo ha tokotaha mole kuo maʻu mai. Neongo naʻe fakaanga mo lāunga ʻa e kau taki lotú mo kinautolu naʻe muimui ʻiate kinautolú ʻo kau ki he tokanga ʻa Sīsū ki he faʻahinga hangē ko Sākeasí, naʻe hokohoko atu ʻe Sīsū ʻa ʻene kumi mo fakafoki mai ʻa e fānau mole ko ʻeni ʻa ʻĒpalahamé. Mātiu 20:​29-34; Maake 10:​46-52; Luke 18:35–19:10; Ekisoto 22:1.

▪ Ko fē ʻa e feituʻu ʻoku ngalingali naʻe fetaulaki ai ʻa Sīsū mo e ongo tangata kui moʻui kolekolé, pea ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne fai maʻanauá?

▪ Ko hai ʻa Sākeasi, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻá ne kaka ai he fuʻu ʻakaú?

▪ Naʻe fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Sākeasi ʻa ʻene fakatomalá?

▪ Ko e hā ʻa e lēsoni te tau malava ʻo ako mei he tōʻonga ʻa Sīsū kia Sākeasí?