Skip to content

Skip to table of contents

Fakafekiki ʻa e Kau Ākongá ʻi he Ofi ʻa e Pekia ʻa Sīsuú

Fakafekiki ʻa e Kau Ākongá ʻi he Ofi ʻa e Pekia ʻa Sīsuú

Vahe 98

Fakafekiki ʻa e Kau Ākongá ʻi he Ofi ʻa e Pekia ʻa Sīsuú

NAʻE fakaofi atu ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki he Vaitafe Sioataní, ʻa ia naʻa nau kolosi atu ai mei he vahefonua ʻo Pēleá ki Siutea. Naʻe tokolahi mo e niʻihi kehe naʻa nau fononga mo kinautolu ki he Laka-Atu ʻo e taʻu 33 T.S., ʻa ia naʻe toe pē nai ha uike ʻe taha pea hoko.

Naʻe lue muʻomuʻa ʻa Sīsū ʻi heʻene kau ākongá, pea naʻa nau ofo ʻi heʻene loto-maʻu loto-toʻá. Manatuʻi, ʻi he ngaahi uike siʻi pē ki muʻa ʻi he mate ko ia ʻa Lasalosí pea teu ʻalu atu ʻa Sīsū mei Pēlea ki Siuteá, naʻe fakalotolahiʻi ʻe Tōmasi ʻa e niʻihi kehé: “Tau ō foki, ke tau mate mo ia.” Manatuʻi foki ʻi he hili hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa Lasalosi mei he maté, naʻe faʻufaʻu ʻe he Sanetalimí ʻa e palani ke tāmateʻi ʻa Sīsū. Tā neʻineʻi ke ʻi ai ʻa e manavahē ʻi heʻene kau ākongá ʻi heʻenau toe hū atu ko ʻeni ki Siuteá.

Ke teuteuʻi kinautolu ki he ngaahi meʻa naʻe teu ke hokó, naʻe ʻave ʻe Sīsū ʻa e toko 12 pē peá ne tala ange kiate kinautolu: “Ko ʻeni, ʻoku tau ʻalu hake ki Selusalema, pea ʻe tuku atu ʻa e Fanautama ʻa tangatá ki he houʻeiki taulaʻeikí mo e kau sikalaipé, pea te nau fakamāumatea ia, pea te nau tuku atu ia ki he kakai Senitailé, ʻa ia te nau taukaea ia, mo ʻanuhia, mo haha ia, mo tāmateʻi ia, pea hili ʻa e ʻaho ʻe tolu te ne toetuʻu.”

Ko e tuʻo tolu ʻaki ʻeni ʻi he ngaahi māhina ki muí ʻa hono fakahā ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻo kau ki heʻene pekiá mo ʻene toetuʻú. Pea neongo naʻa nau fanongo kiate ia, ka naʻe ʻikai te nau malava ʻo maʻu ʻa e mahinó. Mahalo pē koeʻuhi ko ʻenau tui ki hono fakafoki mai ki he māmaní ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí, pea naʻa nau fakatuʻotuʻa atu ki he lāngilangi mo e ngeia ʻi ha puleʻanga ʻi he māmaní fakataha mo Kalaisi.

ʻI he lotolotonga ʻo e kau fononga ko ia ki he Laka-Atú naʻe kau ai ʻa Sālome, ko e faʻē ʻa e ongo ʻaposetolo ko Sēmisi mo Sione. Naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e ongo tangatá ni ko e “Ongo Foha ʻo e Mana,” ʻoku ʻikai ha veiveiua koeʻuhi ko ʻena ʻita vavé. Naʻe tukulotoa ʻe he toko ua ko ʻení ʻa e loto-feinga ke māʻolunga ʻi he Puleʻanga ʻo Kalaisí, pea naʻe hā ʻa ʻena holí ʻo ʻilo ʻe heʻena faʻeé. Ko ia naʻe haʻu leva ʻa e fefiné ni ʻo fakaofiofi mai kia Sīsū koeʻuhi ko ʻene ongo tamá, ʻo ne punou atu kiate ia, ʻo fai ʻene kolé.

“Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke holi ki aí?” ko e fehuʻi ange ia ʻa Sīsuú.

Naʻá ne tali mai: “Ke ke folofola mai ke nofo ʻa e ongo sianá ni, ko ʻeku ongo tamá, ko e taha ʻi ho toʻomataʻú, mo e taha ʻi ho toʻohemá, ʻi haʻo ʻafio ho puleʻangá.”

ʻI hono ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e kolé ni naʻe tala ange ʻe Sīsū kia Sēmisi mo Sione: “ʻOku ʻikai te mo ʻilo ʻa e meʻa ʻokú mo kole ki aí. He te mo lava koā ke inu ʻi he ipu ʻoku ou teu inu aí?”

“Te ma lava pē,” ko ʻena talí mai ia. Neongo naʻe toki ʻosi hono tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu te ne fehangahangai mo e fakatanga fakalilifu pea ʻe fakaiku ki hono tāmateʻi, naʻe ʻikai pē ke na maʻu ʻa e mahino ko e meʻa ia naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene lea “ko e ipu” naʻe teu ke ne inú.

Ka neongo ia, naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate kinaua: “Ko e meʻa ki heʻeku ipú, te mo inu ai, ka ko e meʻa ki he nofo ki hoku toʻomataʻú mo hoku toʻohemá, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ke ʻatu ia, ka kiate kinautolu pē kuo teuteu ia ki ai ʻe heʻeku Tamaí.”

Faifai atu pē pea ʻilo ʻe he toenga ʻo e kau ʻaposetolo ʻe hongofulú ʻa e meʻa naʻe kole ki ai ʻa Sēmisi mo Sioné, pea naʻa nau ʻita ai. Mahalo pē ko Sēmisi mo Sioné naʻá na ʻi ha tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻi he fakafekiki ki muʻa ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻaposetoló pe ko hai ʻoku lahi tahá. Ko e kole ko ʻeni naʻá na lolotonga faí naʻe fakahā ai naʻe teʻeki ai ke na ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa Sīsū naʻe fai ʻo kau ki he meʻá ni. Ko e meʻa fakamamahí, ko ʻena holi ki he tuʻunga māʻolungá naʻe kei mālohi pē.

Ko ia ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe toki hokó mo e loto-kovi naʻá ne fakatupungá, naʻe ui ai ʻe Sīsū ʻo fakatahataha ʻa e toko 12. ʻI heʻene akonakiʻi anga-ʻofa kinautolú, naʻá ne pehē: “ʻOku mou ʻilo pē, ko kinautolu ʻoku pule ki he Senitailé ʻoku nau fakafieʻeiki ki he kakaí, pea ko honau kau māʻolungá ʻoku nau fakamoʻulaloaʻi ʻa e kakaí. Ka ʻe ʻikai pehē ʻiate kimoutolu, ka ko ia ʻokú ne holi ke hoko ko e lahi ʻiate kimoutolú te ne nofo ko homou sevāniti, pea ko ia ʻokú ne holi ke tuʻu-ki-muʻa ʻiate kimoutolú te ne nofo ko hoʻomou tamaioʻeiki.”

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe totonu ke nau muimui ki aí, ʻo hangē ko ia naʻá ne fakamatalá: “ʻO hangē foki ko e Fanautama ʻa tangatá, naʻe ʻikai te ne haʻú ke maʻu sevāniti, ka ke sevāniti pē ʻe ia, pea ke tuku ʻene moʻuí ke huhuʻiʻaki ha tokolahi, heʻene fetongi kinautolu.” Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻa e ngāue ʻa Sīsū koeʻuhi ko e niʻihi kehé ka naʻá ne toe hoko atu foki ʻa hono fai iá ʻo aʻu ki he tuʻunga ke mate maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá! Naʻe fiemaʻu ki he kau ākongá ʻa e anga faka-Kalaisi tatau, ko e holi ke fai ʻa e tauhí kae ʻikai ke tauhia pea toe hoko ko ha tokotaha māʻulalo kae ʻikai ke hoko ki ha tuʻunga tuʻu-ki-muʻa. Mātiu 20:​17-28; Maake 3:17; 9:​33-37; 10:​32-45; Luke 18:​31-34; Sione 11:16.

▪ Ko e hā naʻe manavahē ai ʻa e kau ākongá?

▪ Naʻe anga-fēfē ʻa hono teuteu ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ki he ngaahi meʻa ko ia naʻe teu ke hokó?

▪ Ko e hā ʻa e kole naʻe fai kia Sīsuú, pea naʻe uesia fēfē ai ʻa e kau ʻaposetolo kehé?

▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e fehangahangai ʻa Sīsū mo e palopalema naʻe ʻi he lotolotonga ʻo ʻene kau ʻaposetoló?