Skip to content

Skip to table of contents

Fakapō he Lolotonga ʻo ha Paati Faiʻaho

Fakapō he Lolotonga ʻo ha Paati Faiʻaho

Vahe 51

Fakapō he Lolotonga ʻo ha Paati Faiʻaho

ʻI HE hili ʻa hono ʻoange ʻa e ngaahi fakahinohino ki heʻene kau ʻaposetoló, naʻe fekau atu kinautolu ʻe Sīsū ki he feituʻu ngāué ʻo tautau toko ua. Mahalo pē naʻe ʻalu fakataha fakatautehina ʻa Pita mo ʻAnitelū, ʻo hangē ko Sēmisi mo Sioné, Filipe mo Pātolomiu, Tōmasi mo Mātiu, Sēmisi mo Tatiusi, mo Saimone mo Siutasi ʻIsikaliote. Ko e foʻi hoa ʻe ono ʻo e kau ʻevangeliō naʻa nau talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá pea fakahoko ʻa e ngaahi fakamoʻui fakaemana ʻi ha feituʻu pē naʻa nau ʻalu ki ai.

Lolotonga ení, naʻe kei ʻi pilīsone pē ʻa Sione Papitaiso. Kuo meimei taʻu ʻeni ʻe ua ʻene ʻi aí. Mahalo pē ʻokú ke manatuʻi naʻe talaki fakahāhā ʻe Sione ʻo pehē naʻe hala kia Hēlota ʻAnitipasa ke ne ʻave ʻa Helotiasi, ko e uaifi ʻo hono tokoua ko Filipé, ke ne maʻu ia moʻona. Koeʻuhi naʻe taukaveʻi ʻe Hēlota ʻAnitipasa ʻene muimui ki he Lao ʻa Mōsesé, naʻe fakaeʻa totonu ʻe Sione ʻa e fehokotaki fakaetono ko ʻení. Ko ia naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Hēlota ke lī ʻa Sione ki he pilīsoné, ko e fakaʻaiʻai nai ʻe Helotiasi.

Naʻe ʻilo ʻe Hēlota ʻAnitipasa ko Sioné ko ha tangata māʻoniʻoni pea naʻe aʻu ʻo ne fanongo kiate ia ʻi he loto-fiefia. Ko ia ai, naʻe ʻikai te ne ʻilo pe ko e hā te ne fai kiate iá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fehiʻa ʻa Helotiasi ʻia Sione pea naʻá ne hanganaki kumi ki ha founga ke tāmateʻi ai ia. Naʻe faifai atu pē, ʻo ne maʻu ʻa e faingamālie naʻá ne fakatatali ki aí.

Ki muʻa siʻi pea fai ʻa e Laka-Atu ʻo e 32 T.S., naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Hēlota ha kātoanga lahi ʻo hono ʻaho ʻaloʻí. Ko e faʻahinga naʻe fakatahataha ki he paatí ko e kau ngāue fakapuleʻanga māʻolunga taha ʻa Hēlotá mo e kau ʻōfisa fakakautaú, pea pehē ki he kau tangataʻifonua tuʻu-ki-muʻa ʻo Kālelí. ʻI he faai atu ʻa e poó, naʻe fekauʻi mai ʻa Sālome, ko e kiʻi taʻahine ʻa Helotiasi mo hono husepāniti ki muʻa ko Filipé, ke tauʻolunga maʻá e kau fakaafé. Naʻe fakatoʻoaloto ki he kau tangata ʻi he kau mamatá ʻa ʻene tauʻolungá.

Naʻe mālieʻia lahi ʻaupito ʻa Hēlota ʻia Sālome. “Fai mai haʻo kole, ha meʻa pē ʻokú ke loto ki aí, pea te u ʻatu,” ko ʻene tala angé ia. Naʻe aʻu ʻo ne fuakava: “Neongo pe ko e hā te ke kolé, te u ʻatu, ʻio, ʻo aʻu ki he vaeua ʻo hoku puleʻangá.”

Ki muʻa ke ne talí, naʻe ʻalu ʻa Sālome ʻo fakahā ki heʻene faʻeé. “Ko e hā ha meʻa te u kole?” ko ʻene ʻeké ia.

Ko e faingamālié ʻeni! “Ko e ʻulu ʻo Sione ko e faipapitaisó,” ko e tali taʻetoeveiveiua ia ʻa Helotiasí.

Naʻe foki fakavave leva ʻa Sālome ʻo fai ʻa e kolé: “Ko hoku lotó ke ke ʻomi levá ni kiate au ʻi ha peleti ʻa e ʻulu ʻo Sione Papitaisó.”

Naʻe mamahi lahi ʻa Hēlota. Ka koeʻuhi kuo fanongo ʻa ʻene kau fakaafé ki heʻene fuakavá, naʻá ne mā ai ka ʻikai fakahoko ia, neongo ʻe ʻuhinga ʻení ko hano fakapoongi ʻo ha tangata taʻehalaia. Naʻe kouna atu leva ha tangata-tāmate ki he pilīsoné mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni fakalilifú ni. Taimi siʻi pē kuó ne foki mai mo e ʻulu ʻo Sioné ʻi ha peleti, peá ne ʻave ia kia Sālome. Naʻá ne ʻave leva ia ki heʻene faʻeé. ʻI he fanongo ʻa e kau ākonga ʻa Sioné ki he meʻa kuo hokó, naʻa nau omi ʻo ʻave hono sinó ʻo tanu, pea nau fakahā leva ʻa e meʻa ko iá kia Sīsū.

Ki mui aí, ʻi he fanongo ʻa Hēlota ki he fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e kakaí mo kapusi tēmenioó, naʻá ne manavahē, ʻi he ilifia naʻa ko Sīsuú ko Sione moʻoni ia kuo toe fokotuʻu mei he maté. ʻI he hili iá, naʻá ne fiemaʻu lahi ke sio kia Sīsū, ʻo ʻikai ko e fanongo ki heʻene malangá, ka ke fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai ha makatuʻunga totonu ki heʻene ilifiá pe ʻikai. Mātiu 10:​1-5; 11:1; 14:​1-12; Maake 6:​14-29; Luke 9:​7-9.

▪ Ko e hā naʻe ʻi pilīsone ai ʻa Sioné, pea ko e hā naʻe ʻikai loto ai ʻa Hēlota ke tāmateʻi iá?

▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e faifai pea malava ʻe Helotiasi ke tāmateʻi ʻa Sioné?

▪ ʻI he hili ʻa e mate ʻa Sioné, ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻe Hēlota ke sio kia Sīsuú?