Skip to content

Skip to table of contents

Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé

Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé

Vahe 97

Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé

“KO E tokolahi ʻoku muʻomuʻá,” ko e lea ia naʻe toki fai ʻe Sīsuú, “te nau muimui pea ko e tokolahi ʻoku muimuí te nau muʻomuʻa.” Naʻá ne fakatātaaʻi leva ʻaki haʻane fai ha talanoa. “Ko e puleʻanga ʻo hēvaní,” ko ʻene kamatá ia, “ʻoku tatau mo ha tangataʻeiki, ko ha tokotaha-ʻapi, ʻa ia naʻá ne ʻalu atu hengihengi pē ke totongiʻi mai ha niʻihi ke ngāue ʻi heʻene ngoue vainé.”

Naʻe hoko atu ʻe Sīsū: “Peá ne alea [ʻa e tokotaha-ʻapí] mo ha kau ngāue, ko e foʻi tēnali ki he ʻaho, ʻo ne fekau atu kinautolu ki heʻene ngoue vainé. Peá ne ʻalu atu ʻi hono tolu ʻo e houá, ʻo ne ʻilo ha niʻihi ʻoku nau tutuʻu noa pē ʻi he malaʻe fakataú; peá ne pehē kiate kinautolu, ‘ʻAlu mo kimoutolu ki he ngoue vainé, pea te u ʻatu kiate kimoutolu hono tāu.’ Pea nau ʻalu. Pea toe ʻalu atu ia, ʻo feʻunga mo hono ono mo hono hiva ʻo e houá, ʻo ne fai pehē foki. Pea feʻunga mo hono hongofulu mā taha ʻo e houá naʻá ne ʻalu atu, pea tā naʻe ʻi ai mo ha niʻihi ʻoku tutuʻu pē, peá ne pehē kiate kinautolu, ‘Ko hoʻomou ʻaho kātoa ē mo e tutuʻu noa ai pē, ko e ʻumaʻā?’ Pea nau pehē kiate ia, ‘Koeʻuhi ko e ʻikai ha taha te ne fie totongiʻi kimautolu.’ Pea pehē ange ʻe ia, ‘Mole pē mo kimoutolu ki he ngoue vainé.’”

Ko e tokotaha-ʻapí, pe ko ia ʻoku ʻaʻana ʻa e ngoue vainé, ko e ʻOtua ko Sihová, pea ko e ngoue vainé ko e puleʻanga ʻo ʻIsilelí. Ko e kau ngāue ʻi he ngoue vainé ko e faʻahinga naʻe ʻomai ki he Lao fuakavá; naʻe fakatefito kiate kinautolu ko e kau Siu naʻe moʻui ʻi he taimi ʻo e kau ʻaposetoló. Ko e kau ngāue ʻaho-kakató pē naʻe fai ʻa e aleapau ki ha totongí. Ko e vāhengá ko e tēnali ki he ngāue ʻaho ʻe taha. Koeʻuhi ko e “houa hono tolú” ko e 9:00 pongipongí ia, ko kinautolu naʻe ui ʻi hono 3, 6, 9, mo hono 11 ʻo e houa ngāué, naʻa nau ngāue pē he houa ʻe 9, 6, 3, mo e 1.

Ko e kau ngāue houa ʻe 12, pe ʻaho-kakató, naʻa nau fakatātaaʻi ʻa e kau taki Siu kuo nau kau maʻu pē ki he ngāue fakalotú. Naʻe ʻikai te nau hangē ko e kau ākonga ʻa Sīsuú, ʻa ia ko e lahi taha ʻo ʻenau moʻuí, kuo nau femoʻuekina ʻi he toutai pe ko ha toe ngaahi ngāue fakamāmani kehe. Naʻe toki kamata pē mei he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 29 T.S. naʻe toki fekau ai ʻe he “tokotaha-ʻapí” ʻa Sīsū Kalaisi ke tānaki ʻa e faʻahinga ko ʻení ke hoko ko ʻene kau ākonga. Ko ia naʻa nau hoko ko e “muimui,” pe ko e kau ngāue ʻi he ngoue vainé ʻi he houa hono 11.

Fakaʻosí, naʻe ʻosi ʻa e ʻaho ngāue fakaefakatātaá ʻi he pekia ʻa Sīsuú, pea naʻe taimi leva ke totongi ʻa e kau ngāué. Naʻe fai ʻa e founga anga-kehe ke ʻuluaki totongi ʻa e faʻahinga muimuí, ʻo hangē ko ia kuo fakamatalaʻí: “Pea ʻi heʻene efiafí leva, naʻe pehē ʻe he ʻeiki ʻo e ngoue vainé ki heʻene pule ngāué, ‘Ui ʻa e kau ngāué, ʻo tufa ʻenau totongí, ʻo kamata mei he muimui maí ʻo fai atu ki he muʻomuʻa maí.’ Pea haʻu ʻa kinautolu naʻe ngāue feʻunga mo e hongofulu ma taha ʻo e houá, ʻo nau taki taha maʻu ha foʻi tēnali. Pea ʻi he haʻu ʻa kinautolu naʻe tomuʻa ngāué, naʻa nau ʻamanaki ʻe lahi ange haʻanautolú; ka ko kinautolu foki naʻa nau maʻu taki taha ha foʻi tēnali. Pea ʻi heʻenau toʻo iá, naʻa nau lāunga ki he tokotaha-ʻapí heʻenau pehē, ‘ʻA, ko e kau siana naʻe muimui maí ko e foʻi houa pē ʻe taha ʻenau ngāué; pea ko ʻeni kuó ke fakatatau kinautolu kiate kimautolu, ʻa ia kuo mau fua ʻa e mamafa ʻo e ngāué, pea fetakai mo e pupuha ʻo e ʻahó!’ Ka ka tali pē ʻe ia, ʻo ne pehē ki ha taha ʻo e kau ngāue ko iá, ‘Siana, he ʻoku ou kākaaʻi koe? ʻIkai naʻá ta alea ke foʻi tēnali pē? Toʻo pē hoʻo meʻá na ʻo ʻalu. Ko e ʻange ki he muimui maí ni ʻo tatau mo koé ko ʻeku faʻiteliha pē. Naʻa ʻoku ʻikai ngofua koā ʻeku faʻiteliha ki heʻeku meʻa ʻaʻakú, ʻo? Pe naʻa ʻokú ke mata meheka koeʻuhi ko ʻeku ʻofá.’” ʻI he fakaʻosí, naʻe toe lave ʻa Sīsū ki ha poini naʻe lave ki ai ki muʻa atu ʻo pehē: “Pehē foki, ʻe ai ha niʻihi muimui te nau muʻomuʻa, mo ha niʻihi muʻomuʻa te nau muimui.”

Naʻe ʻikai ke hoko ʻa hono maʻu ʻo e tēnalí ʻi he pekia ʻa Sīsuú, kae ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S., ʻi he huaʻi hifo ʻe Kalaisi, ko e “pule ngāué,” ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki heʻene kau ākongá. Naʻe hangē ʻa e kau ākonga ko ʻeni ʻa Sīsuú ko e “muimui,” pe kau ngāue ʻi he houa hono 11. Naʻe ʻikai ke fakatātaaʻi ʻe he tēnalí ʻa e meʻaʻofa ʻo e laumālie māʻoniʻoní tonu pē. Ko e tēnalí ko ha meʻa ia ki he kau ākongá ke ngāueʻaki ʻi heni ʻi māmani. Ko ha meʻa naʻe kaunga ki heʻenau maʻuʻanga moʻuí, ki heʻenau moʻui taʻengatá. Ko e monū ia ʻo e hoko ko ha tokotaha ʻIsileli fakalaumālie, kuo pani ke malanga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻe vave ʻa hono fakatokangaʻi ʻe he faʻahinga naʻe ʻuluaki ngāué naʻe ʻosi totongi ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú, pea naʻa nau sio kiate kinautolu ʻi hono ngāueʻaki ʻa e tēnali fakaefakatātaá. Ka naʻe lahi ange ʻenau fiemaʻú ʻi he laumālie māʻoniʻoní mo e ngaahi monū ʻo e Puleʻangá. Ko ʻenau lāungá mo ʻenau ngaahi fakafepakí naʻe hoko ai ʻa e fakatangaʻi ʻo e kau ākonga ʻa Kalaisí, ko e kau ngāue “fakamuimui” ʻi he ngoue vainé.

Ko hono fakahoko ʻi he ʻuluaki senitulí ko e fakahoko pē ia ʻe taha ʻo e talanoa fakatātā ʻa Sīsuú? ʻIkai, ko e haʻa faifekau ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻi he senituli 20 ní kuo nau hoko ʻi honau ngaahi tuʻungá mo e ngaahi fatongiá ko e “muʻomuʻa” ke ngāue ʻi he ngoue vaine fakaefakatātā ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau lau ʻa e kau malanga ʻosi fakatapui naʻa nau feohi mo e Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tulekí ko e faʻahinga “muimui” ʻo maʻu ha vāhenga-ngāue totonu ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Ka ko hono moʻoní, ko e faʻahinga ko ʻeni naʻe taʻetokaʻi ʻe he haʻa faifekaú ko e faʻahinga ia kuo nau maʻu ʻa e tēnalí​—ko e lāngilangi ʻo e ngāue ko e kau ʻamipasitoa pani ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá. Mātiu 19:​30–20:16.

▪ Ko e hā naʻe fakatātaaʻi ʻe he ngoue vainé? Ko hai naʻe fakatātaaʻi ʻe he tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e ngoue vainé pea pehē ki he kau ngāue houa ʻe 12 mo e houa ʻe 1?

▪ Naʻe ngata ʻanefē ʻa e ʻaho-ngāue fakaefakatātaá, pea naʻe fai ʻanefē ʻa e totongí?

▪ Ko e hā naʻe fakatātaaʻi ʻe he totongiʻaki ʻa e tēnalí?