Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hai Moʻoni ʻa Sīsū

Ko Hai Moʻoni ʻa Sīsū

Vahe 59

Ko Hai Moʻoni ʻa Sīsū

ʻI HE fononga vaka mai ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ʻo aʻu ki Petesaitá, naʻe ʻomai ai ʻe he kakaí ha tangata kui kiate ia pea kole ke ne ala ki he tangatá ʻo fakamoʻui ia. Naʻe taki atu ʻe Sīsū ʻa e tangatá ni ʻaki hono nimá ki he tuʻa koló, pea hili ʻene ʻaʻanu ki hono ongo foʻi matá, naʻá ne ʻeke atu: “ʻOkú ke sio ki ha meʻa?”

“ʻOku ou sio ki he kakai,” ko e tali ia ʻa e tangatá, “he ʻoku hā ha meʻa hangē ha ngaahi ʻakau, ka ʻoku nau ʻeveʻeva.” ʻI hono ʻai hono nimá ki he ongo foʻi mata ʻo e tangatá ni, naʻe toe fakafoki mai ai ʻe Sīsū ʻa e mamata ʻa e tangatá ni koeʻuhi ke toe hā mahino ʻene vakaí. Pea tukuange leva ʻe Sīsū ʻa e tangatá ke ne foki ki ʻapi mo e enginaki ke ʻoua te ne hū ki he koló.

Naʻe mavahe leva ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki he ngaahi kolo ʻo Sesalia Filipaí, ʻi he ngataʻanga fakatokelau ʻo Palesitainé. Ko e taha ʻeni ha tahakehake lōloa he ko e meimei ki he kilomita ʻe 50 pea aʻu ai ki he tuʻuʻanga fakaʻofoʻofa ʻo Sesalia Filipaí, ʻa ia ko e meimei ki he mita ʻe 350 mei he fukahi tahí. Ko e fonongá ni naʻe meimei ʻaho ʻe ua.

ʻI he lolotonga ʻa e fonongá, naʻe mavahe ai ʻa Sīsū ʻiate ia pē ke ne lotu. ʻA ia ko e meimei māhina pē ʻe hiva pe hongofulu ʻoku toe ki muʻa peá ne pekiá, pea naʻá ne tokanga fekauʻaki mo ʻene kau ākongá. Ko e tokolahi naʻa nau ʻosi mavahe kinautolu mei he muimui kiate iá. Ko e niʻihi kehe naʻe hangehangē naʻe kamata ke nau puputuʻu mo loto-mamahi koeʻuhi ko ʻene talitekeʻi ʻa e feinga ʻa e kakaí ke ʻai ia ke tuʻí, pea koeʻuhi ko ʻene taʻefai ha meʻa, ʻi hono poleʻi ia ʻe hono ngaahi filí ke ne ʻomai ha fakaʻilonga mei hēvani ke fakamoʻoniʻiʻaki hono tuʻunga-tuʻí? Ko e hā ʻa e tui ʻa ʻene kau ʻaposetoló fekauʻaki mo hono tuʻungá? ʻI heʻenau haʻu ki he feituʻu naʻe fai ai ʻene lotú, naʻe ʻeke atu ʻe Sīsū: “Ko hai au ʻi he lau ʻa e kakaí?”

“Ko e lau ʻa e niʻihi ko Sione Papitaiso,” ko ʻenau talí ia, “ka ko e niʻihi ko ʻIlaisiā, pea ko e niʻihi, ko Selemaia pe ha taha ʻo e kau palōfitá.” ʻIo, naʻe fakakaukau ʻa e kakaí ko Sīsuú ko e taha ʻo e kau tangatá ni kuo fokotuʻu mei he maté!

“Ka ko hai au ʻi he lau ʻamoutolú?” ko e fehuʻi atu ia ʻa Sīsuú.

Pea tali leva ʻe Pita: “Ko koe ko e Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻui.”

ʻI he hili ʻa hono fakahā ʻa e fiemālie ki he tali ʻa Pitá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ou tala atu foki kiate koe, Ko Pita koe, pea ʻi he funga maká ni te u langa ai ʻeku fakatahaʻangá, pea ʻe ʻikai mālohi ki ai ʻa e ngaahi matapā ʻo Hētesí.” ʻI hení ko e ʻuluaki fakahā ia ʻe Sīsū te ne langa ha fakatahaʻanga pea ʻe ʻikai taʻofi ʻe mate hono kau mēmipá ke nau pōpula ki ai ʻi he hili honau ʻalunga anga-tonu ʻi he māmaní. Hili iá peá ne tala ange kia Pita: “Te u ʻatu kiate koe ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo hēvaní.”

Ko ia ai, naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻe maʻu ʻe Pita ʻa e ngaahi monū makehe. Naʻe ʻikai ko Pita naʻe tuku ke muʻomuʻa ʻi he kau ʻaposetoló, pe ko hano ʻai ia ko e makatuʻunga ʻo e fakatahaʻangá. Ko Sīsū pē ʻa e Makatuʻu ʻa ia ʻe langa ai ʻene fakatahaʻangá. Ka ko Pita ke foaki ki ai ʻa e foʻi kī ʻe tolu, hangē ko ia, ke fakaava ʻa e faingamālie ki ha falukunga kakai ke hū ki he Puleʻanga ʻo hēvaní.

ʻE ngāueʻaki ʻe Pita ʻa e ʻuluaki kií ʻi he Penitekosi he 33 T.S. ke fakahā ki he kau Siu fakatomalá ʻa e meʻa kuo pau ke nau fai ka nau haó. Te ne ngāueʻaki ʻa e kī hono uá he hili pē ʻa e taimi siʻi ke fakaava ai ʻa e faingamālié ki he kakai Samēlia ʻoku tuí ke nau hū ai ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Hili iá, ʻi he 36 T.S. te ne ngāueʻaki ai ʻa e kī hono tolú ke fakaava ai ʻa e faingamālie tatau ki he kakai Senitaile taʻekamú, kia Koliniusi mo hono ngaahi kaumeʻá.

Naʻe hoko atu ʻe Sīsū ʻa ʻene fetalanoaʻaki mo ʻene kau ʻaposetoló. Naʻá ne fakalotomamahiʻi kinautolu ʻaki ʻene tala ʻa e ngaahi faingataʻa mo e pekia te ne fehangahangai vave mai mo ia ʻi Selusalemá. ʻI he taʻemalava ke mahino ʻe toetuʻu ʻa Sīsū ki he moʻui fakahēvaní, naʻe fakamavaheʻi ʻe Pita ʻa Sīsū. “Mole ke mamaʻo, ʻEiki,” ko ʻene leá ia. “ʻE ʻikai ʻaupito hoko ha meʻa pehē kiate koe.” Pea fulituʻa ʻa Sīsū, ʻo tali ange: “Tuʻu ki mui, Sētane! Ko hoku tūkiaʻangá koe, he ʻoku ʻikai ko e ngaahi meʻa fakaeʻotua ʻoku sio ki ai ho lotó, ka ko e ngaahi meʻa fakaetangata.”

ʻOku hangehangē, naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi tuku kehe ʻa e kau ʻaposetoló naʻa nau fononga fakataha mo Sīsū, ko ia naʻá ne ui kinautolu ʻo ne fakamatala ʻe ʻikai faingofua ke nau hoko ko hono kau muimui. “Ka ai ha taha ʻokú ne fie muimui mai,” ko ʻene leá ia, “ke ne mātuʻaki hangē ha mateaki, pea ke ne fua ʻene ʻakau mafasiá pea ke ne hoko ʻo muimui maʻu ʻiate au. He ko ia te ne fai ke fakahaofi ʻene moʻuí, ko ʻene tuku ia ke mole; pea ko ia te ne tuku ʻene moʻuí ke mole koeʻuhi ko au, mo e kōsipelí, ko ʻene fakahaofí ia.”

ʻIo, ko e kau muimui ʻo Sīsuú kuo pau ke nau loto-toʻa mo feilaulauʻi-kita kapau ʻoku nau fie fakamoʻoniʻi ʻoku nau taau ke nau maʻu ʻene hōifuá. Naʻá ne pehē: “Ka ai ha taha te ne maaʻi au mo ʻeku ngaahi talá ʻi he ʻao ʻo e toʻutangatá ni, ʻa e toʻutangata alafia kae feʻauaki mo angahalá ni, pea ʻe maaʻi ʻa e tokotaha ko iá ʻe he Fanautama ʻa tangatá, ʻo ka hāʻele mai ia mo e nāunau ʻo ʻene ʻEikí, mo e haʻofia ia ʻe he kau ʻāngelo tapú.” Maake 8:​22-38; Mātiu 16:​13-28; Luke 9:​18-27.

▪ Ko e hā naʻe tokanga ai ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻene kau ākongá?

▪ Ko e hā ʻa e ngaahi vakai ʻa e kakaí kia Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e ngaahi kī naʻe foaki kia Pitá, pea naʻe anga-fēfē hono ngāueʻakí?

▪ Ko e hā ʻa e fakatonutonu naʻe maʻu ʻe Pitá, pea ko e hā hono ʻuhingá?