Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hono Fai ʻa e Ngaahi Ngāue Lelei ʻi he Sāpaté

Ko Hono Fai ʻa e Ngaahi Ngāue Lelei ʻi he Sāpaté

Vahe 29

Ko Hono Fai ʻa e Ngaahi Ngāue Lelei ʻi he Sāpaté

KO E faʻahitaʻu failau ia ʻo e 31 T.S. Naʻe ʻosi atu ʻa e ngaahi māhina siʻi talu mei he talanoa ʻa Sīsū mo e fefine ʻi he veʻe vaikeli ʻi Samēliá ʻi heʻene fononga mei Siutea ki Kālelí.

ʻI he hili ʻa ʻene faiako lahi ʻi Kālelí, naʻe toe mavahe ʻa Sīsū ki Siutea, ʻa ia naʻá ne malanga ai ʻi he ngaahi sinakoké. ʻI hono fakafehoanaki ʻa e fakamatala ʻoku fai ʻe he Tohitapú ʻo kau ki he ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi Kālelí, ʻoku siʻi ʻa e fakamatala ʻo kau ki heʻene ngāue ʻi Siutea ʻi he lolotonga ʻo e ʻaʻahi ko ʻení pea mo e lolotonga ʻo e ngaahi māhina naʻá ne ʻi heni ai ʻi he hili ʻa e Laka-Atu ʻi he taʻu ki muʻá. ʻOku hā mahino naʻe ʻikai ke tali lelei ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi Siutea ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi Kālelí.

Naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa pea naʻe kamata ke fou ʻa Sīsū ki he kolo lahi tefito ʻo Siuteá, ko Selusalema, ki he Laka-Atu ʻo e 31 T.S. ʻI he ofi ki he Matapā Sipi ʻo e koló, naʻe ʻi ai ʻa e vai naʻe ui ko Peteseta, ʻa ia naʻe haʻu ki ai ʻa e kakai mahaki, ʻa e kui, mo e kau heke tokolahi. Naʻa nau tui ʻe lava ke fakamoʻui ʻa e kakaí ʻi heʻenau ʻalu ki he vai ʻo e lepá ʻi he ngaueue ʻa e vaí.

Ko e ʻaho Sāpate ia, pea naʻe sio ʻa Sīsū ki ha tangata ʻi he veʻe vaí naʻe puke ʻi he taʻu ʻe 38. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e fuoloa ʻo e puke ʻa e tangatá, naʻá ne ʻeke: “ʻOkú ke loto ke ke moʻui lelei?”

Naʻá ne tali kia Sīsū: “Tangataʻeiki, ʻoku ʻikai te u maʻu siʻaku taha ke lī au ki he lepá, ʻo ka ʻiloange ʻe ueʻi ʻa e vaí; pea lolotonga ʻete ʻalu ʻe kita pē, tā ʻoku laka hifo ha taha, ʻo muʻomuʻa ʻiate au.”

Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia: “Tuʻu pē, toʻo ho mohengá na, pea luelue.” Naʻe sai leva ʻa e sino ʻo e tangatá, ʻo ne toʻo hono mohengá pea kamata ke luelue!

Ka ʻi he sio ʻa e kau Siú ki he tangatá ni, naʻa nau pehē: “ʻE, ko e Sāpate ʻeni, pea talaʻehai ʻoku ngofua hoʻo toʻo mohengá.”

Naʻe tali ʻe he tangatá kiate kinautolu: “Ko ia naʻá ne fakamoʻui aú, ko ia ia naʻá ne pehē mai, ‘Toʻo ho mohengá, pea luelue.’”

“Ko hai ʻa e tangata naʻe pehē kiate koe, ‘Toʻo ia ʻo luelue’?” ko ʻenau fehuʻi ia kiate iá. Naʻe mavahe ʻa Sīsū koeʻuhi ko e kakai tokolahí, pea naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he tokotaha ʻa ia naʻe fakamoʻuí ʻa e hingoa ʻo Sīsuú. Kae kehe, ki mui aí, naʻe fetaulaki ʻa Sīsū mo e tangatá ʻi he temipalé, pea naʻe toki ʻilo ai ʻe he tangatá ʻa e tokotaha naʻá ne fakamoʻui iá.

Ko ia naʻe ʻalu ʻa e tangata naʻe fakamoʻuí ʻo kumi ʻa e kau Siú ke ne tala kiate kinautolu ko Sīsū ʻa e tokotaha ʻa ia naʻá ne ʻai ia ke ne moʻui leleí. Naʻe ʻalu leva ʻa e kau Siú kia Sīsū ʻi heʻenau ʻilo ʻa e meʻá ni. Ko e hā hono ʻuhingá? Ke nau ako ke ʻilo ʻa e founga ʻo ʻene malava ke fai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ko ʻení? ʻIkai. Ka ke fakaangaʻi ia koeʻuhi ko ʻene fai ʻa e ngaahi meʻa lelei ko iá ʻi he Sāpaté. Pea naʻe aʻu ʻo nau kamata ke fakatangaʻi ia! Luke 4:44; Sione 5:​1-16.

▪ Ko e hā hono fuoloa nai talu mei he ʻaʻahi fakamuimui ʻa Sīsū ki Siuteá?

▪ Ko e hā naʻe manakoa lahi ai ʻa e vai naʻe ui ko Petesetá?

▪ Ko e hā ʻa e mana naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he veʻe vaí, pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kau Siú?