Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hono Teuʻi ʻa e Kau ʻAposetoló ki Heʻene Mavahé

Ko Hono Teuʻi ʻa e Kau ʻAposetoló ki Heʻene Mavahé

Vahe 116

Ko Hono Teuʻi ʻa e Kau ʻAposetoló ki Heʻene Mavahé

NAʻE ʻosi atu ʻa e kai ʻo e fakamanatú, ka naʻe kei ʻi he loki pē ʻi ʻolungá ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló. Neongo naʻe panaki ke ʻalu ʻa Sīsū ia, naʻe kei toe lahi pē ʻa e ngaahi meʻa ke ne leaʻakí. “ʻOua naʻa tuku ke puputuʻu homou lotó,” ko ʻene fakafiemālieʻi ia kinautolú. “Tui pīkitai ki he ʻOtuá.” Ka naʻá ne tānaki atu: “Tui pīkitai foki kiate au.”

“ʻI he ʻapi ʻo ʻeku Tamaí ʻoku lahi ʻa e ngaahi nofoʻangá,” ko e hoko atu ia ʻa Sīsuú. “Ko ʻeku ʻalu ʻeni ke teuteu ha potu moʻomoutolu . . . Koeʻuhi ko e potu ʻoku ou ʻi aí, ke mou ʻi ai foki. Pea ko e potu ʻoku ou ʻalu ki aí ʻoku mou ʻilo hono halá.” Naʻe ʻikai ke mahino ki he kau ʻaposetoló ko e talanoa ʻa Sīsuú ʻo kau ki heʻene ʻalu ki hēvaní, ko ia naʻe ʻeke ange ʻe Tōmasi: “ʻEiki, ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ko hoʻo meʻá ki fē. Pea mau ʻilo fēfē ai ʻa e halá?”

“Ko au pē ko e hala, pea mo e moʻoni mo e moʻui,” ko e tali ia ʻa Sīsuú. ʻIo, ko hono tali pē ʻo iá mo faʻifaʻitaki ki heʻene founga moʻuí ʻe lava ai ha taha ke hū ki he fale fakahēvani ʻo e Tamaí koeʻuhi ʻo hangē ko e lea ʻa Sīsuú: “ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamaí ka ʻi heʻene fou ʻiate au.”

“ʻEiki, tuku ke mau sio ki he Tamaí,” ko e kole ia ʻa Filipé, “pea kuo mau fiemālie leva.” ʻOku hā mahino naʻe fiemaʻu ʻe Filipe ke ʻomai ʻe Sīsū ha fakaʻilonga hā mai ʻo kau ki he ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi he kuonga ki muʻá ʻi he ngaahi vīsone kia Mōsese, ʻIlaisiā, mo ʻAiseá. Ka, ko hono moʻoní, naʻe maʻu ʻe he kau ʻaposetoló ia ʻa e meʻa ʻoku lelei ange ia ʻi he ngaahi faʻahinga vīsone peheé, ʻo hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa Sīsuú: “Kuo fuoloa fau ʻeku ʻiate kimoutolú, pea kuo teʻeki koā ke ke ʻilo au, Filipe? Ko ia kuó ne mātā aú, kuó ne mātā ʻa e Tamaí.”

Naʻe tapua haohaoa ʻaupito ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻo ʻene Tamaí ʻa ia naʻe hoko ai ʻa e nofo mo Sīsuú mo hono fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻá ne faí, ko hono moʻoní, naʻe hangē tofu pē ia ko e sio tonu ki heʻene Tamaí. Ka ʻoku māʻolunga ange ʻa e Tamaí ia ʻi he ʻAló, ʻo hangē ko ia naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe Sīsuú: “Ko e ngaahi lea ʻoku ou fai kiate kimoutolú, ʻoku ʻikai te u leaʻaki meiate au.” Naʻe tuku ʻe Sīsū ʻa e lelei kotoa ʻo ʻene akonakí ki heʻene Tamai fakahēvaní.

Hono ʻikai ko ha fakalototoʻa lahi ē ki he kau ʻaposetoló ke nau fanongo ki he meʻa naʻe tala ʻe Sīsū kiate kinautolú: “Ko ia ʻoku tui pīkitai kiate aú, ko e ngaahi ngāue ʻoku ou faí ʻe fai ʻe he tokotaha ko iá foki; ʻio, te ne fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hulu atu ʻi he ngaahi meʻá ni”! Naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa Sīsū ia ʻe maʻu ʻe hono kau muimuí ha mālohi fakaemana lahi ange ʻiate ia. ʻIkai, ka ko ʻene ʻuhingá te nau fai ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi ha taimi lōloa ange, ʻi ha feituʻu lahi ange, pea ki he kakai tokolahi ange.

ʻE ʻikai ke liʻaki ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ʻi he hili ʻo ʻene mavahé. “ʻIlonga ha meʻa te mou kole ʻi hoku hingoá,” ko ʻene talaʻofá ia, “te u fai ia.” Naʻá ne toe pehē: “Te u tala ki he Tamaí, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha taukapo ʻe tokotaha, koeʻuhi ke ne ʻiate kimoutolu ʻo taʻengata, ʻio, ko e laumālie ʻo e moʻoní.” Ki mui ai, ʻi he hili ʻa ʻene hāʻele hake ki hēvaní, naʻe huaʻi hifo ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ko e taukapo ia ʻe tahá.

Naʻe ofi ʻa e mavahe ʻa Sīsuú, he naʻá ne pehē: “ʻOku toe siʻi pea ʻikai kei sio kiate au ʻa māmani.” ʻE hoko ai ʻa Sīsū ia ko e meʻamoʻui laumālie ʻe ʻikai ke malava ha tangata ia ke mamata ki ai. Ka naʻe toe talaʻofa ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻaposetolo anga-tonú: “Ka ka sio ai pē kiate au ʻe kimoutolu, koeʻuhi ʻoku ou moʻui pea te mou moʻui ai pē.” ʻIo, ʻe ʻikai ke ngata pē ʻi he hā ʻa Sīsū kiate kinautolu ʻi he sino fakaetangata he hili ʻene toetuʻú ka ʻi he taimi totonu te ne fokotuʻu ai kinautolu ke nau moʻui fakataha mo ia ʻi hēvani ʻi he tuʻunga ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie.

Naʻe fakahā leva ʻe Sīsū ʻa e tuʻutuʻuni faingofua: “Ko ia ʻoku maʻu ʻeku ngaahi tuʻutuʻuní, mo tauhi ki aí, ko ia ia ʻoku ʻofa kiate aú. Pea ko ia ʻoku ʻofa kiate aú ʻe ʻofeina ia ʻe heʻeku Tamaí, pea te u ʻofa mo au kiate ia, pea te u fakahaaʻi au kiate ia.”

ʻI he meʻá ni ko e ʻaposetolo ko ia ko Siutasi, ʻa e tokotaha naʻe toe ui foki ko Tatiusí, naʻá ne fakahohaʻa atu: “ʻEiki, ko e hā kuo pehē aí, hoʻo teu fakahaaʻi koe kiate kimautolu, kae ʻikai ki māmani?”

“Kapau ʻoku ʻofa ha taha kiate au,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, “te ne tauhi ʻeku leá, pea ʻe ʻofa kiate ia ʻa ʻeku Tamaí . . . Ko ia ʻoku ʻikai ke ʻofa kiate aú, ʻoku ʻikai te ne tauhi ʻeku ngaahi leá.” ʻOku taʻetokangaʻi ʻe māmani ia ʻa e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí ʻo kehe ʻaupito mei heʻene kau muimui talangofuá. Ko ia ʻoku ʻikai te ne fakahaaʻi ia kiate kinautolu.

Lolotonga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi māmaní, naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ha ngaahi meʻa lahi ki heʻene kau ʻaposetoló. Ka ʻe anga-fēfē ke nau manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko iá, tautefito koeʻuhi ʻi he aʻu mai ki he mōmeniti ia ko ʻení, naʻe ʻikai malava ke nau makupusi ʻa e ngaahi meʻa lahi? Ko e meʻa fakafiefiá, he naʻe talaʻofa ʻe Sīsū: “Ko e taukapo, ko e laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau mai ʻe he Tamaí ʻi hoku hingoá, ko e tokotaha ko iá te ne ako kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē, pea te ne fakamanatu kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú.”

ʻI hono toe fakafiemālieʻi kinautolú, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka u tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ha melino ʻaʻaku ʻoku ou foaki atu . . . ʻOua naʻa tuku ke puputuʻu homou lotó.” Ko e moʻoni, ʻe mavahe ʻa Sīsū, ka naʻá ne fakamatala: “Ka ne mou ʻofa kiate au, pehē te mou fiefia ʻi heʻeku ʻalu ki he Tamaí, koeʻuhi ʻoku lahi ʻa e Tamaí ʻiate au.”

Naʻe toe siʻi ʻa e taimi ke nofo ai ʻa Sīsū mo kinautolú. “ʻE ʻikai te u toe talanoa lahi mo kimoutolu,” ko ʻene leá ia, “he ʻoku haʻu ʻa e ʻeiki ʻo māmaní. Pea talaʻehai ʻoku ʻi ai haʻane momoʻi meʻa ʻiate au.” Ko Sētane ko e Tēvoló, ko e tokotaha ia naʻe malava ke ne hū kia Siutasi peá ne puleʻi iá, ko e pule ia ʻo e māmaní. Ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ha vaivaiʻanga angahalaʻia ʻia Sīsū ʻe lava ai ʻe Sētane ke ngāueʻaki ke fakatafoki ia mei hono tauhi ʻa e ʻOtuá.

Ko Hono Maʻu ha Vahaʻangatae Fekoekoeʻi

ʻI he ʻosi ʻa e kai ʻo e fakamanatú, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ʻaposetoló ʻaki ha fetalanoaʻaki fakamātoato fakaekinautolu pē. Naʻe laka atu nai ʻeni ʻi he tuʻuapoó. Ko ia naʻe ekinaki ange ʻe Sīsū: “Mou tuʻu, ke tau ʻalu mei heni.” Kae kehe, ki muʻa ke nau ʻalú, naʻe ueʻi ʻa Sīsū ʻe heʻene ʻofa kiate kinautolú, ʻo ne hoko atu ʻa ʻene leá, ʻo ne ʻoatu ai ha talanoa fakatātā fakatupu ueʻi loto.

“Ko au ko e vaine moʻonia, pea ko ʻeku Tamaí ko e tauhi ngoué ia,” ko ʻene kamatá ia. Ko e Tauhi Ngoue Lahí, ko e ʻOtua ko Sihová, naʻá ne tō ʻa e vaine fakaefakatātā ko ʻení ʻi heʻene pani ʻa Sīsū ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi hono papitaiso ia ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 29 T.S. Ka naʻe hoko atu ʻa Sīsū ke fakahā ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻiate ia ʻa hono fakatātaaʻi ʻe he vainé, ʻo ne pehē: “ʻIlonga ha vaʻa ʻiate au ʻoku ʻikai fua, ʻokú ne motuhi ia, pea ʻilonga ha vaʻa ʻoku fua, ʻokú ne ʻauhani ia, ke ʻāsili ʻene fuá. . . . Hangē ʻoku ʻikai ke faʻa fua ʻa e vaʻá ʻiate ia pē, ʻo kapau ʻe ʻikai nofo maʻu ʻi he vainé, pehē foki, ʻe ʻikai te mou lava ʻe kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou nofo maʻu ʻiate au. Ko au pē ko e vainé, ko kimoutolú ko e ngaahi vaʻa.”

ʻI he ngaahi ʻaho ʻe 51 ki mui, naʻe hoko ai ʻa e kau ʻaposetoló mo e niʻihi kehe ko e ngaahi vaʻa ʻo e vainé ʻi hono huaʻi hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻi he Penitekosí. Faifai atu pē, pea hoko ʻa e toko 144,000 ko e ngaahi vaʻa ʻo e vaine fakaefakatātaá. Fakataha mo e sino ʻo e vainé, ko Sīsū Kalaisi, ʻoku faʻuʻaki kinautolu ʻa e vaine fakaefakatātā ʻa ia ʻokú ne fua mai ʻaki ʻa e ngaahi fua ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻe fakamatala ʻa Sīsū ki he kī tefito ke maʻu ai ʻa e fuá: “Ko ia ʻoku nofo maʻu ʻiate aú, mo au ʻiate iá, ʻoku fua lahi ʻa e tokotaha ko iá; he ka māvae mo au, ʻoku ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa.” Kae kehe, kapau ʻoku ʻikai ke fua mai ha tokotaha, naʻe pehē ʻe Sīsū, “ne liʻaki atu hangē ko e vaʻá na, peá ne mae; pea ʻoku nau tānaki ʻa e ngaahi meʻa pehē, ʻo laku ki he afí, pea ʻoku vela.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe talaʻofa mai ʻe Sīsū: “Kapau te mou nofo maʻu ʻiate au, pea kapau ʻe nofo maʻu ʻeku ngaahi leá ʻiate kimoutolu, pea neongo pe ko e hā te mou loto ki aí, mou kole, pea ʻe fai kiate kimoutolu.”

ʻIkai ngata aí, naʻe pehē ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻaposetoló: “Ko e meʻa ko iá kuo fakalāngilangiʻi ai ʻa ʻeku Tamaí, koeʻuhi ke iku ki hoʻomou fua lahi, mo hoʻomou mātuʻaki hoko ko e kau ako ʻaʻaku.” Ko e fua ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi vaʻá ko ʻenau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí, fakatautefito ki he ʻofá. ʻIkai ko ia pē, koeʻuhi ko Kalaisi naʻe hoko ko ha tokotaha fanongonongo atu ia ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku kau ai foki ki he fua ʻoku fiemaʻú ʻa ʻenau ngāue ko e ngaohi ākonga ʻo hangē ko ia naʻá ne faí.

“Mou nofo maʻu ʻi he ʻofa ko ia ʻaʻakú,” ko e naʻinaʻi ia ʻa Sīsuú. Ka, naʻe malava fēfē ke fai pehē ʻene kau ʻaposetoló? “Kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuní,” ko ʻene leá ia, “te mou nofo maʻu ʻi heʻeku ʻofá.” Naʻe hoko atu ʻa e fakamatala ʻa Sīsuú ʻo ne pehē: “Ko ʻeni ia ʻa e tuʻutuʻuni ʻaʻakú, ke mou feʻofaʻaki, ʻo hangē ko e ʻofa ne u fai kiate kimoutolú. Talaʻehai ʻoku ai ha ʻofa ʻa ha taha ʻe lahi ʻi he ʻofa ko é, ke ne liʻaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko hono ngaahi kaumeʻá.”

ʻI ha ngaahi houa siʻi pē mei ai, naʻe fakahāhā ai ʻe Sīsū ʻa e ʻofa hulu faú ni ʻaki ʻa ʻene foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko ʻene kau ʻaposetoló, pea pehē ki ha niʻihi kehe te nau tui pīkitai kiate iá. ʻOku totonu ke ueʻi ʻe heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻa hono kau muimuí ke nau maʻu ʻa e feʻofaʻaki feilaulauʻi-kita tatau pē. Ko e ʻofa ko ʻení ʻe fakaʻilongaʻi ai kinautolu, ʻo hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ki muʻa atú: “Ko e meʻa ko ē ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu ʻaʻakú, ʻo kapau ʻe ʻi ai haʻamou feʻofaʻaki.”

ʻI hono fakapapauʻi ʻa hono ngaahi kaumeʻá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻa kimoutolu ʻo kapau ʻoku mou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni atú. ʻOku ʻikai te u kei lau kimoutolu ko e kau tamaioʻeiki, he talaʻehai ʻoku ʻilo ʻe he tamaioʻeikí ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe heʻene ʻeikí. Ka kuó u ui kimoutolu ko hoku ngaahi kaumeʻa, koeʻuhi ʻilonga ha meʻa ne u fanongo mei heʻeku Tamaí kuó u fakaʻilo kiate kimoutolu.”

Ko ha vahaʻangatae mātuʻaki mahuʻinga ē ke maʻu​—ke hoko ko ha ngaahi kaumeʻa ʻo Sīsū! Ka ke hokohoko atu ke fiefia ʻi he vahaʻangatae ko ʻení, ko hono kau muimuí kuo pau ke nau “fua.” Kapau te nau fai pehē, naʻe pehē ʻe Sīsū, “ʻilonga ha meʻa te mou kole mei he Tamaí ʻi hoku hingoá [te] ne ʻoatu ia.” Ko e moʻoni, ko ha pale maʻongoʻonga ia ki hono fakatupu mai ʻa e fua ʻo e Puleʻangá! ʻI he hili ʻa e toe naʻinaʻi ki he kau ʻaposetoló ke nau “feʻofaʻakí,” naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe fehiʻa ʻa e māmaní kiate kinautolu. Ka, naʻá ne fakafiemālieʻi kinautolu: “Kapau ʻoku fehiʻa ʻa māmani kiate kimoutolu, manatu naʻe muʻa noa pē ʻene fehiʻa kiate aú ʻiate kimoutolu.” Naʻe toki fakahā leva ʻe Sīsū ʻa e ʻuhinga ʻoku fehiʻa ai ʻa e māmaní ki hono kau muimuí, ʻo ne pehē: “Ka ko e meʻa ʻi he ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolú, kae kehe, ko e fili kimoutolu ʻe au mei māmani, ko hono ʻuhinga ē ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kiate kimoutolú.”

ʻI he fakalahi atu ʻa hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ki he fehiʻa ʻa e māmaní, naʻe hoko atu ʻa Sīsū: “Ko e ngaahi meʻa ko iá kotoa te nau fai kiate kimoutolu koeʻuhi ko hoku hingoá, koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia [ko e ʻOtua ko Sihová] naʻá ne fekau mai aú.” Ko hono moʻoní, ko e ngaahi ngāue fakaemana ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahalaiaʻi ʻa kinautolu naʻa nau fehiʻa kiate iá, ʻo hangē ko ʻene fakahaá: “Ka ne ʻikai te u fai ʻi honau lotolotongá ʻa e ngaahi ngāue ʻa ia ʻoku teʻeki ke fai ʻe ha taha, pehē ne ʻikai haʻanau angahala; ka ko ʻeni kuo nau mamata pea kuo nau fehiʻa kiate au mo ʻeku Tamaí fakatouʻosi.” Ko ia ai, hangē ko e lea ʻa Sīsuú, kuo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá: “Naʻa nau fehiʻa kiate au tuʻungaʻa pē.”

Hangē pē ko ia naʻá ne fai ki muʻá, naʻe toe fakafiemālieʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻaki ʻa e talaʻofa ko hono fekau mai ʻa e taukapo, ko e laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ko e ivi ngāue mālohi ia ʻo e ʻOtuá. “Te ne fakamoʻoni kiate au; pea ʻe fakamoʻoni mo kimoutolu foki.”

Toe Akonaki kae Mavahé

Ko e teuaki ʻeni ke mavahe ʻa Sīsū mo e kau ʻaposetoló mei he loki ʻi ʻolungá. “Ko e ngaahi meʻá ni kuó u tala atú, koeʻuhi ke ʻoua te mou tūkia,” ko ʻene hokó atu ia. Pea naʻá ne fai leva ʻa e fakatokanga fakamātoato ko ʻení: “Te nau fakahifo kimoutolu mei he falelotú. ʻIo, ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe ʻilonga ai ha taha te ne tāmateʻi kimoutolu, te ne lau kuó ne fai ha feilaulau ki he ʻOtuá.”

ʻOku hā mahino naʻe ongoʻi hohaʻa ʻaupito ʻa e kau ʻaposetoló ʻi he fakatokanga ko ʻení. Neongo naʻe pehē ʻe Sīsū ki muʻa atu ʻe fehiʻa ʻa e māmaní kiate kinautolu, ka naʻe ʻikai te ne fakahā fakahangatonu ʻe tāmateʻi kinautolu. “Naʻe ʻikai te u tala atu ʻa e ngaahi meʻa ko iá mei he kamataʻangá,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú, “koeʻuhi naʻá ku ʻiate kimoutolu.” Ka, ko e meʻa lelei ē ke toka mateuteuʻi kinautolu ʻaki ʻa e fakamatala ko ʻení ki muʻa ke ne mavahe atú!

“Ka ko ʻeni,” naʻe hoko atu ʻa Sīsū, “ʻoku ou ʻalu atu kiate ia naʻá ne fekau mai aú, pea talaʻehai ʻoku fehuʻi mai ʻe hamou taha, ‘Ko siʻo ʻalú ki fē?’” Ki muʻa ange ʻi he efiafi ko ʻení, naʻa nau ʻeke ʻo fekauʻaki mo e feituʻu te ne ʻalu ki aí, ka naʻa nau fuʻu ʻohovale ʻi he taimi ko ʻení ʻi he meʻa naʻá ne tala ange kiate kinautolú pea naʻe ʻikai te nau toe ʻeke ange ʻo kau ki he meʻá ni. Hangē ko e lea ʻa Sīsuú: “Koeʻuhi kuó u tala ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kiate kimoutolu, kuo fonu kotoa leva homou lotó ʻi he mamahi.” Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻa e loto-mamahi ʻa e kau ʻaposetoló koeʻuhi kuo nau ʻilo te nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi fakatanga fakamamahi pea ʻe tāmateʻi kinautolu ka koeʻuhi ʻe mavahe atu meiate kinautolu ʻa honau ʻEikí.

Ko ia naʻe fakamatala ange ʻe Sīsū: “Ko hono lelei kiate kimoutolu ʻa e hiki ʻaʻakú. Pea kapau ʻe ʻikai te u hiki, pea ʻe ʻikai haʻu ʻa e taukapó kiate kimoutolu; ka ʻo kapau te u ʻalu, te u fekau ia kiate kimoutolu.” ʻI he tuʻunga ko e tangatá, ko Sīsuú ʻe lava ke ne ʻi he feituʻu pē ʻe taha ʻi ha taimi pē ʻe taha, ka ʻi heʻene ʻi hēvaní, ʻe lava ke ne fekau mai ʻa e taukapó, ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ki hono kau muimuí ki ha feituʻu pē te nau ʻi ai ʻi he māmaní. Ko ia naʻe hoko ʻo ʻaonga ʻa e mavahe ʻa Sīsuú.

Naʻe pehē ʻe Sīsū, ko e laumālie māʻoniʻoní, “te ne lea oʻo ki māmani ʻi he angahala, mo e māʻoniʻoni, mo e fakamaau.” ʻE fakaeʻa ʻa e angahala ʻa e māmaní, ʻa e ʻikai te nau ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Tānaki atu ki ai, ʻi he ʻalu hake ʻa Sīsū ki he Tamaí ʻe fakahāhaaʻi ai ʻa e fakamoʻoni pau ʻo kau ki he tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sīsuú. Pea ko e taʻemalava ʻe Sētane mo hono māmani fulikivanú ke maumauʻi ʻa e tauhi anga-tonu ʻa Sīsuú ko e fakamoʻoni pau ia kuo ʻosi maʻu ʻe he tokotaha pule ʻo e māmaní ʻa e fakamaau taʻefakahōifua.

“ʻOku kei toe lahi ʻeku meʻa ke lea ki ai kiate kimoutolú,” ko e hoko atu ia ʻa Sīsuú, “ka ʻoku ʻikai te mou lava ke fuesia ia he taimí ni.” Ko ia ai, naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ʻo pehē ʻi heʻene huaʻi hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá, te ne tataki kinautolu ke maʻu ʻa e mahino ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ʻo fakatatau mo ʻenau malava ke makupusi iá.

Ko e meʻa naʻe tautefito ʻene taʻemahino ki he kau ʻaposetoló ʻe pekia ʻa Sīsū pea te ne toe hā kiate kinautolu ʻi he hili ʻene toetuʻú. Ko ia naʻa nau feʻekenaki: “Ko e hā ʻeni ʻokú ne lau maí, ‘Toe siʻi pea ʻe ʻikai te mou mātā au, pea toe siʻi atu, pea te mou sio kiate au,’ pea mo ʻene lau, ‘ko ʻeku ʻalú ni ki he Tamaí’?”

Naʻe ʻilo ʻe Sīsū ʻoku nau loto ke fai ha fehuʻi kiate ia, ko ia naʻá ne fakamatala ange: “Ko ʻeni, ko au ē, ko au ē, ʻoku ou tala atu, Te mou tangi ʻe kimoutolu mo tangilāulau, ka ʻe fiefia ʻa māmani; te mou mamahi ka ʻe liliu hoʻomou mamahí ko e fiefia.” ʻI he konga ki mui ʻo e ʻaho ko iá, ʻi he hoʻatā efiafí, ʻi hono tāmateʻi ai ʻo Sīsuú, naʻe fiefia lahi ʻa e kau taki lotu anga-fakamāmaní, ka naʻe loto-mamahi ʻa e kau ākongá. Kae kehe, naʻe liliu ʻa ʻenau loto-mamahí ko e fiefia ʻi he toetuʻu ʻa Sīsuú! Pea naʻe hokohoko mai ʻa ʻenau fiefiá ʻi heʻene fakaivia kinautolu ʻi he Penitekosí ke hoko ko ʻene kau fakamoʻoní ʻaki hono huaʻi hifo kiate kinautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá!

ʻI hono fakafehoanaki ʻa e tuʻunga ʻo e kau ʻaposetoló ki ha fefine he lolotonga ʻo ʻene langaá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka langā ha fefine ʻokú ne ongoʻi mamahi, koeʻuhi kuo hokosia hono taimí.” Ka naʻe fakatokangaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻikai ke toe manatu ʻa e fefiné ki heʻene mamahí ʻi he ʻosi hono fāʻeleʻi ʻa e tamá, pea naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa ʻene kau ʻaposetoló, ʻo pehē: “Pehē, ʻoku mou ongoʻi mamahi ʻe kimoutolu ʻi he taimí ni, ka te u toe sio kiate kimoutolu [ʻi heʻeku toetuʻu maí], pea ʻe fiefia homou lotó, pea ko hoʻomou fiefiá ʻe ʻikai ʻave ʻe ha taha.”

ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ʻení, naʻe teʻeki ai ʻaupito pē ke fai ʻe he kau ʻaposetoló ha ngaahi kole ʻi he huafa ʻo Sīsuú. Ka naʻá ne pehē ʻeni: “Kapau te mou kole ha meʻa mei he Tamaí, te ne ʻatu kiate kimoutolu ʻi hoku hingoá. . . . He ko e Tamaí ʻokú ne ʻofa kiate kimoutolu fakaeia pē, koeʻuhi ā kuo mou ʻofa kiate au, pea kuo mou tui naʻá ku ʻalu atu mei he Tamaí. Naʻá ku ʻalu atu mei he Tamaí, pea kuó u haʻu ki māmani. Ko ʻeni ʻoku ou tuku ʻa māmani ʻo u ʻalu ki he Tamaí.”

Ko e ngaahi lea ko ʻeni ʻa Sīsuú ko ha fakalototoʻa lahi ia ki he kau ʻaposetoló. “Ko e meʻa ko iá ʻoku mau tui ai naʻá ke haʻu mei he ʻOtuá,” ko ʻenau leá ia. “ʻOku mou tui ʻeni koā?” ko e fehuʻi ange ia ʻa Sīsuú. “ʻE, ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻio, kuo hokosia, ʻa ia ʻe vetekina kimoutolu taki taha ki hono ʻapi tonu, pea te mou tuku au ke toko taha.” Neongo ʻoku ngalingali ko e meʻa ʻe ʻikai ala fai ha tui ki ai, ka naʻe hoko pē ia ʻi he teʻeki ai ke ʻosi ʻa e pō ko iá!

“Ko e ngaahi meʻá ni kuó u tala kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou maʻu ʻiate au ha melino.” Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Sīsū: “ʻI māmani ʻoku mou maʻu fakamamahi, ka mou loto-toʻa pē! Kuó u ikuna ʻa māmani ʻe au.” Naʻe ikuna ʻe Sīsū ʻa e māmaní ʻaki ʻene fakahoko anga-tonu ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá neongo ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Sētane mo hono māmaní ke maumauʻi ʻaki ʻa e tauhi anga-tonu ʻa Sīsuú.

Lotu Tuku ʻi he Loki ʻi ʻOlungá

ʻI hono ueʻi ʻe he ʻofa loloto ki heʻene kau ʻaposetoló, naʻe teuteuʻi ai kinautolu ʻe Sīsū ki heʻene mavahe naʻe tuʻunuku atú. ʻI he ʻosi ʻa ʻene akonaki mo fakafiemālieʻi lahi kinautolú, naʻá ne hanga hake hono fofongá ki he langí pea kole ki heʻene Tamaí: “Fakalāngilangiʻi ho ʻaló, koeʻuhi ke fakalāngilangiʻi ʻe he ʻaló ʻa e ʻAfioná, hangē ā naʻá ke tuku kiate ia ʻa e pule ki he kakano kotoa pē, koeʻuhi ko e meʻa kātoa naʻá ke foaki kiate iá, ke ne foaki kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá.”

Ko ha kaveinga fakaueʻiloto ē naʻe ʻoatu ʻe Sīsuú​—ko e moʻui taʻengata! ʻI he ʻoange kiate ia ʻa e “pule ki he kakano kotoa peé,” ʻoku malava ai ʻe Sīsū ke ne ʻoatu ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo ʻene feilaulau huhuʻí ki he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa ʻoku fakaʻau ki he maté. Ka, ʻokú ne ʻoatu ʻa e “moʻui taʻengatá” ki he faʻahinga pē ʻoku hōifua ki ai ʻa e Tamaí. ʻI hono tānaki atu ki he kaveinga ko ʻeni ʻo kau ki he moʻui taʻengatá, naʻe hoko atu ʻe Sīsū ʻa ʻene lotú:

“Pea ko ʻeni ia ʻa e moʻui taʻengatá, ke nau fai ke ʻilo koe ko e ʻOtua moʻonia pē taha, pea mo Sīsū ne ke fekau mai ko e Mīsaiá.” ʻIo, ʻoku fakatuʻunga ʻa e fakamoʻuí ʻi heʻetau maʻu ʻa e ʻilo fakatouʻosi ki he ʻOtuá mo hono ʻAló. Ka ʻoku toe lahi ange ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻú ia ʻi he maʻu pē ʻa e ʻiló ʻi he ʻatamaí.

Kuo pau ke ʻiloʻi lelei ʻaupito kinaua ʻe ha tokotaha, ʻo fakatupulekina ʻa e tuʻunga kaumeʻa femahinoʻaki mo kinaua. Kuo pau ke te fakakaukau ʻo tatau pē mo kinaua ʻo kau ki he ngaahi meʻá pea ke sio ki he ngaahi meʻá ʻo fakatatau ki he anga ʻo ʻena sió. Sinoemeʻa, kuo pau ke feinga mālohi ʻe ha tokotaha ke ne faʻifaʻitaki ki hona ngaahi ʻulungaanga taʻealafakatatauá ʻi he feangai mo e niʻihi kehé.

Ko e meʻa hono hoko ʻi he lotu ʻa Sīsuú: “Kuó u fakalāngilangiʻi koe ʻi māmani, he kuó u fakaʻosi ʻa e ngāue naʻá ke tuku kiate au ke u faí.” ʻI heʻene fakahoko ʻa ʻene ngāue naʻe vaheʻi angé ʻo aʻu mai ki he taimi ko ʻení pea mo ʻene loto-maʻu te ne lavaʻi ia ʻi he kahaʻú, naʻá ne kole ʻo pehē: “Tamai, ke ke fakalāngilangiʻi au ʻe koe, he fakataha mo e ʻAfioná, ʻaki ʻa e lāngilangi naʻá ku maʻu ʻi he teʻeki ke tuʻu ʻa māmaní ʻi heʻeku feangai mo koé.” ʻIo, ko ʻene kole ʻeni ke toe fakafoki ia ki he lāngilangi fakahēvani naʻá ne maʻu ki muʻá ʻo fakafou ʻi he toetuʻu.

ʻI hono fakanounou ʻa ʻene fakamatala ki heʻene ngāue tefito ʻi he māmaní, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuó u fakamahino ho huafá ki he kakai naʻá ke foaki kiate au mei māmaní. Naʻe ʻoʻou ʻa kinautolu, pea naʻá ke foaki ʻa kinautolu kiate au, pea kuo nau tauhi hoʻo folofolá.” Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ko Sihova, ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú pea naʻá ne fakahāhaaʻi ʻa e puʻaki totonu ʻo iá, ka naʻe lahi ange ʻa e meʻa naʻá ne fai ke fakaeʻa ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ki heʻene kau ʻaposetoló. Naʻá ne toe fakalahi atu ʻa ʻenau ʻilo mo e houngaʻia kia Sihová, ki hono ngaahi ʻulungaangá mo ʻene ngaahi taumuʻá.

ʻI hono tuku kia Sihova ʻa e tuʻunga ko e Tokotaha-Māʻolunga Angé ia, ko e Tokotaha ʻokú ne ngāue ki aí, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he anga-fakatōkilalo: “Ko e ngaahi lea naʻá ke tuku mai kiate aú, kuó u tuku kiate kinautolu, pea kuo nau tali ia, pea kuo nau ʻilo moʻoni naʻá ku haʻu mei he ʻAfioná, pea kuo nau tui naʻe fekau mai au ʻe he ʻAfioná.”

ʻI hono fakafaikehekeheʻi ʻa hono kau muimuí mo e toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe hoko atu ki ai ʻa e lotu ʻa Sīsuú: “ʻOku ou fakakolekole . . . ʻoku ʻikai ko ʻeku fai koeʻuhi ko māmani, ka koeʻuhi pē ko kinautolu naʻá ke foaki maí . . . Lolotonga ʻeku ʻiate kinautolú naʻá ku tauhi kinautolu . . . naʻá ku leʻohi kinautolu, pea kuo ʻikai mole hanau taha, ngata pē ʻi he hako ʻo malá,” ʻa ia ko Siutasi ʻIsikaliote ia. ʻI he mōmeniti pē ko ʻení, naʻe fai ʻe Siutasi ʻa ʻene ngāue fakalielia ke lavakiʻi ʻa Sīsuú. Ko ia, naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Siutasi ia ʻokú ne fakahoko ai ʻa e ngaahi Konga Tohitapú.

“Ko māmani naʻá ne fehiʻa kiate kinautolu,” ko e hoko atu ia ʻa e lotu ʻa Sīsuú. “ʻOku ʻikai te u pehē, ke ke toʻo kinautolu mei māmani, ka ke ke taʻofi kinautolu mei he filí. ʻOku ʻikai te nau ʻo māmani, hangē ko aú, ʻoku ʻikai te u ʻo māmani.” Ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻoku nau ʻi he māmaní, ko e sōsaieti fokotuʻutuʻu maau fakaetangata ko ʻeni ʻoku puleʻi ʻe Sētané, ka ʻoku nau, pea kuo pau ke nau tauhi maʻu pē ʻenau mavahe mei aí pea mo hono anga-fulikivanú.

“Fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu ʻi he moʻoní,” naʻe hoko atu ʻa Sīsū, “ko e folofola ʻaʻaú ko e moʻoní ia.” Naʻe ui heni ʻe Sīsū ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepelū fakamānavaʻí, ʻa ia naʻá ne toutou lave ki aí, “ko e moʻoni.” Ka ko e meʻa naʻá ne akoʻi ki heʻene kau ākongá pea mo ia naʻa nau toki hiki ʻi hono fakamānavaʻi ʻo hoko ko e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku tatau pē, “ko e moʻoni” mo ia. Ko e moʻoni ko ʻení ʻoku lava ke ne fakamāʻoniʻoniʻi ha tokotaha, ʻo liliu kakato ʻa ʻene moʻuí, pea ʻai ia ko ha tokotaha ʻoku mavahe mei he māmaní.

Naʻe lotu leva ʻa Sīsū ʻo pehē “ʻoku ʻikai ko kinautolú ni pē ʻoku kau ki ai ʻeku kolé, ka ʻoku kau foki kiate kinautolu ʻe tui pīkitai kiate [ia] ko e meʻa ʻi heʻenau malangá.” Ko ia naʻe lotu ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻe hoko ko hono kau muimui paní pea mo e kau ākonga kehe ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe tānaki mai kinautolu ke hoko ko e “tākanga pē taha.” Ko e hā naʻá ne kole maʻá e faʻahinga kotoa ko ʻení?

“Ke nau taha pē ʻa kinautolu kotoa pē, hangē ā ʻokú ke ʻiate au, ʻalā Tamai, mo au ʻiate koe, . . . ke nau taha ʻo hangē ʻokú ta tahá.” Ko Sīsū mo ʻene Tamaí ʻoku ʻikai ko ha sino ʻe taha pē, ka ʻokú na loto-tatau ʻi he ngaahi meʻa hono kotoa pē. Naʻe lotu ʻa Sīsū ke maʻu ʻe hono kau muimuí ʻa e taha tatau pē koeʻuhi ke “ʻilo ʻe māmani naʻe fekau mai au ʻe hoʻo ʻAfió, pea kuó ke ʻofa kiate kinautolu, ʻo hangē ko hoʻo ʻofa kiate aú.”

Naʻe fai ʻeni ʻe Sīsū ha kole ki heʻene Tamai fakahēvaní koeʻuhi ko kinautolu ʻe hoko ko hono kau muimui paní. Ki he hā? “Ko e potu ʻoku ou ʻi ai aú, ke nau ʻi ai ʻa kinautolu foki mo au, ke nau siofia ʻa e lāngilangi ʻoʻokú, ʻa ia kuó ke foaki maí, he naʻá ke ʻofa kiate au ʻi he teʻeki ke tanu pou ʻa māmaní,” ʻa ia ko e taimi ia ki muʻa ke feitamaʻi ai ʻa e hako ʻo ʻĀtama mo ʻIví. Ki muʻa fuoloa atu ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá hono ʻAlo-tofu-pē-taha-ne-fakatupú, ʻa ia kuo hoko ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he fakaʻosi ʻo ʻene lotú, naʻe toe fakamamafaʻi ʻe Sīsū: “Kuó u fakaʻilo kiate kinautolu ho huafá, ʻio, pea te u fakaʻilo pē, koeʻuhi ke ʻiate kinautolu ʻa e ʻofa kuó ke ʻofa ʻaki kiate aú, pea ke u ʻiate kinautolu foki mo au.” Ki he kau ʻaposetoló, ko e ako ki he huafa ʻo e ʻOtuá naʻe fekauʻaki ia mo e hoko ʻo ʻilo fakafoʻituitui ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Sione 14:​1–17:26; 13:27, 35, 36; 10:16; Luke 22:​3, 4; Ekisoto 24:10; 1 Tuʻi 19:​9-13; Aisea 6:​1-5; Kaletia 6:16; Sāme 35:19; 69:4; Palovepi 8:​22, 30.

▪ Naʻe teu ʻalu ʻa Sīsū ki fē, pea ko e hā ʻa e tali naʻe maʻu ʻe Tōmasi ʻo fekauʻaki mo e hala ki aí?

▪ ʻI he kole ʻa Filipé, ʻoku hā mahino ko e hā naʻá ne fiemaʻu ke ʻomai ʻe Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ko e tokotaha kuo sio ʻia Sīsuú, naʻá ne sio ai pē ki he Tamaí?

▪ ʻE anga-fēfē ʻa e fai ʻe he kau muimui ʻo Sīsuú ʻa e ngaahi ngāue lahi ange ia ʻi he meʻa naʻá ne faí?

▪ ʻI he ʻuhinga fē naʻe ʻikai ke puleʻi ai ʻe Sētane ʻa Sīsuú?

▪ Naʻe tō ʻanefē ʻe Sihova ʻa e vaine fakaefakatātaá, pea ʻanefē mo anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e niʻihi kehe ko e konga ʻo e fuʻu vainé?

▪ Faifai atu pē, ko e ngaahi vaʻa ʻe fiha kuo maʻu ʻe he vaine fakaefakatātaá?

▪ Ko e hā ʻa e faʻahinga fua ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi vaʻá?

▪ ʻOku lava fēfē ke tau hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sīsū?

▪ Ko e hā ʻoku fehiʻa ai ʻa e māmaní ki he kau muimui ʻo Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e fakatokanga ʻa Sīsū naʻe fakatupu hohaʻa ki heʻene kau ʻaposetoló?

▪ Ko e hā naʻe ʻikai ke fehuʻi ai ʻe he kau ʻaposetoló kia Sīsū ʻo kau ki he feituʻu te ne ʻalu ki aí?

▪ Ko e hā naʻe tautefito ki ai ʻa e ʻikai ke mahinoʻi ʻe he kau ʻaposetoló?

▪ Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e liliu ʻa e tuʻunga ʻo e kau ʻaposetoló mei he loto-mamahí ki he fiefiá?

▪ Ko e hā naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe vave hono fai ʻe he kau ʻaposetoló?

▪ Naʻe anga-fēfē ʻa hono ikuʻi ʻe Sīsū ʻa e māmaní?

▪ ʻI he ʻuhinga fē naʻe foaki ai kia Sīsū ʻa e “pule ki he kakano kotoa pē”?

▪ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e maʻu ʻa e ʻilo ʻo e ʻOtuá mo hono ʻAló?

▪ Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe fakaeʻa ai ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?

▪ Ko e hā ʻa e “moʻoní,” pea ʻoku anga-fēfē ʻene “fakamāʻoniʻoniʻi” ha tokotaha Kalisitiane?

▪ ʻOku anga-fēfē ʻa e taha ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻAló, mo e kau lotu moʻoni kotoa pē?

▪ Ko e taimi fē ia ʻa e “tanu pou ʻa māmani”?