Skip to content

Skip to table of contents

Ko Sīsū pea mo e Kau Vavalo Fakaʻasitalōnomá

Ko Sīsū pea mo e Kau Vavalo Fakaʻasitalōnomá

Vahe 7

Ko Sīsū pea mo e Kau Vavalo Fakaʻasitalōnomá

NAʻE haʻu ha kau tangata mei he Hahaké. Ko e kau vavalo fakaʻasitalōnoma kinautolu​—ko e kakai ʻoku pehē ʻoku nau fakaʻuhingaʻi ʻa e tuʻuʻanga ʻo e ngaahi fetuʻú. Lolotonga ʻenau ʻi honau ʻapí ʻi he Hahaké, naʻa nau sio ki ha foʻi fetuʻu foʻou, pea nau muimuiʻi ia ʻi he kilomita ʻe laui ngeau ki Selusalema.

ʻI he aʻu ʻa e kau vavalo fakaʻasitalōnomá ki Selusalemá, naʻa nau ʻeke: “Kofaʻā ia kuo ʻaloʻi ko e tuʻi ʻo e kakai Siú? He naʻa mau mamata ʻi he Hahaké ki hono fetuʻú, pea kuo mau ōmai ke hū kiate ia.”

ʻI he fanongo ʻa Tuʻi Hēlota ʻi Selusalema ki he meʻá ni, naʻá ne hohaʻa lahi. Ko ia naʻá ne fakatahataha ai ʻa e houʻeiki taulaʻeikí peá ne ʻeke kiate kinautolu pe ʻe ʻaloʻi ʻi fē ʻa e Kalaisí. ʻI hono fakatuʻunga ʻenau talí ʻi he ngaahi Konga Tohitapú, naʻa nau tali: “ʻI Pētelihema.” Ko ia, naʻe ʻai ʻe Hēlota ke ʻomi ʻa e kau vavalo fakaʻasitalōnomá kiate ia peá ne tala kiate kinautolu: “Mou ʻalu ʻo ʻeke fakatotolo ki he tamasiʻí, pea ka mou ka ʻilo mou tala mai, koeʻuhi ke u ʻalu mo au ʻo hū kiate ia.” Ka, ko hono moʻoní, naʻe loto ʻa Hēlota ke ʻilo ʻa e tamá ke tāmateʻi ia!

ʻI he hili ʻa ʻenau mavahé, naʻe hoko ha meʻa fakaʻohovale. Ko e foʻi fetuʻu naʻa nau mamata ki ai ʻi he Hahaké ʻokú ne fononga ʻi muʻa ʻiate kinautolu. ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ko ha foʻi fetuʻu moʻoni ʻeni, ka kuo tokonaki makehe mai ia ke tatakiʻaki kinautolu. Naʻe muimui ai pē ʻa e kau vavalo fakaʻasitalōnomá ki ai kae ʻoua kuó ne tuʻu ʻi ʻolunga ʻi he fale ʻoku nofo ai ʻa Siosefa mo Melé.

ʻI he hū ʻa e kau vavalo fakaʻasitalōnomá ki he falé, naʻa nau ʻilo ʻa Mele mo ʻene tamasiʻí, ko Sīsū. Ko ia ai, naʻa nau punou kotoa kiate ia. Pea naʻa nau toʻo mei heʻenau ngaahi kató ʻa e ngaahi meʻaʻofa ko e koula, mo e laipeno mo e mula. ʻI he hili ʻa e meʻá ni, ʻi heʻenau teu ke foki ʻo fakahā kia Hēlota ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e tamasiʻí, naʻe fakatokanga ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻi ha misi ke ʻoua te nau fai pehē. Ko ia naʻa nau ʻalu ki honau fonuá ʻi ha toe hala kehe.

Ko hai ʻokú ke fakakaukau naʻá ne tokonaki mai ʻa e foʻi fetuʻu naʻá ne fononga ʻi he langí ke ne tataki ʻa e kau vavalo fakaʻasitalōnomá? Manatuʻi, naʻe ʻikai ke tataki hangatonu kinautolu ʻe he foʻi fetuʻú kia Sīsū ʻi Pētelihema. Kae kehe, naʻe tataki kinautolu ki Selusalema ʻo nau fetaulaki ai mo Tuʻi Hēlota, ʻa ia naʻá ne loto ke tāmateʻi ʻa Sīsuú. Pea naʻá ne mei fai pehē kapau naʻe ʻikai ke kau mai ʻa e ʻOtuá ʻo ne fakatokanga ki he kau vavalo fakaʻasitalōnomá ke ʻoua te nau tala ange kia Hēlota ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa Sīsuú. Ko e fili ʻo e ʻOtuá, ko Sētane ko e Tēvoló, naʻá ne loto ke tāmateʻi ʻa Sīsuú, pea naʻá ne ngāueʻaki ʻa e foʻi fetuʻu ko iá ke ne feinga ke fakahoko ʻene taumuʻá. Mātiu 2:​1-12; Maika 5:2.

▪ Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne fakahā naʻe ʻikai ko ha foʻi fetuʻu moʻoni ʻa e foʻi fetuʻu naʻe sio ki ai ʻa e kau vavalo fakaʻasitalōnomá?

▪ Ko e fē ʻa e feituʻu naʻe ʻi ai ʻa Sīsū ʻi hono ʻiloʻi ia ʻe he kau vavalo fakaʻasitalōnomá?

▪ Ko e hā ʻoku tau ʻilo ai naʻe tokonaki ʻe Sētane ʻa e foʻi fetuʻú ke ne tataki ʻa e kau vavalo fakaʻasitalōnomá?