Skip to content

Skip to table of contents

Ko e ʻAmanaki ʻo e Toetuʻú

Ko e ʻAmanaki ʻo e Toetuʻú

Vahe 90

Ko e ʻAmanaki ʻo e Toetuʻú

NAʻE faifai pē pea aʻu mai ʻa Sīsū ki he matakolo ʻo Pētaní, ko ha kolo ʻoku kilomita nai ʻe tolu mei Selusalema. Ko e hili atu pē ia ha ngaahi ʻaho siʻi mei he mate mo e tanu ʻo Lasalosí. Ko hono ongo tuofāfine ko Mele mo Māʻatá naʻá na kei mamahi pē, pea naʻe haʻu ʻa e tokolahi ki honau ʻapí ke fakafiemālie kiate kinaua.

Lolotonga ʻa ʻena mamahí, kuo fakahā atu ʻe ha tokotaha kia Māʻata ʻo pehē ʻoku haʻu ʻa Sīsū. Ko ia naʻá ne ʻalu fakavave leva ke fakafetaulaki kiate ia, ngalingali naʻe ʻikai te ne tala ki hono tokouá. ʻI heʻene aʻu kia Sīsuú, naʻe toe leaʻaki ʻe Māʻata ʻa e meʻa kuo pau pē naʻá na leaʻaki mo hono tokouá ʻo tā tuʻo lahi he lolotonga ʻa e ʻaho ʻe fā kuo maliu atú: “Ka ne ke ʻi heni pehē ne ʻikai pekia hoku tuongaʻané.”

Kae kehe, naʻe fakahāhā ʻe Māʻata ha ʻamanaki, ʻo fakahuʻuhuʻu ʻe fai nai ʻe Sīsū ha meʻa ki hono tuongaʻané. “Ka ʻoku ou ʻilo, neongo pē ko e hā haʻo kole ʻe fai ki he ʻOtuá, ʻe ʻoatu pē ʻe he ʻOtuá,” ko ʻene leá ia.

“ʻE toetuʻu ho tuongaʻané,” ko e talaʻofa ia ʻa Sīsuú.

Naʻe mahino ia kia Māʻata ko e lea ʻa Sīsū ʻo kau ki ha toetuʻu ʻi he kahaʻú ʻi māmani, ʻa ia naʻe ʻamanaki foki ki ai ʻa ʻĒpalahame mo e kau sevāniti kehe ʻa e ʻOtuá. Ko ia naʻá ne tali ange: “ʻOku ou ʻilo te ne toetuʻu ʻi he toetuʻu ʻi he ʻaho fakamuí.”

Kae kehe, naʻe ʻoatu ʻe Sīsū ha ʻamanaki ke vave ai ʻene fiemālié, ʻo ne tali: “Ko au pē ko e toetuʻu, pea mo e moʻui.” Naʻá ne fakamanatu kia Māʻata kuo ʻosi ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻa e mafai ki he maté, ʻaki ʻene pehē: “Ko ia ʻoku ngāueʻi ʻa e tui kiate aú, neongo kuo pekia, ka te ne moʻui pē; pea ʻilonga ʻa ia ʻoku moʻui mo ngāueʻi ʻa e tui kiate aú ʻe ʻikai ʻaupito te ne mate, ʻo taʻengata.”

Naʻe ʻikai ko e fokotuʻu atu ʻe Sīsū kia Māʻata ʻo pehē ko e kau anga-tonu naʻe lolotonga moʻuí ʻe ʻikai ʻaupito te nau toe mate. ʻIkai, ka ko e meʻa naʻá ne ʻuhinga ki aí ko e ngāueʻi ʻa e tui kiate iá ʻe lava ke iku ai ki he moʻui taʻengatá. Ko e faʻahinga moʻui pehē ʻe maʻu ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ko e ola ia ʻo honau toe fokotuʻu mei he maté ʻi he ʻaho fakamuí. Ka ko e niʻihi ʻoku anga-tonú te nau hao moʻui atu ʻi he ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻi he māmaní, pea ki he faʻahinga ko ʻení ʻe hoko moʻoni ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú. ʻE ʻikai ʻaupito te nau mate kinautolu! ʻI he ʻosi ʻa e fakamatala fakaofo ko ʻení, naʻe ʻeke ʻe Sīsū kia Māʻata: “ʻOkú ke tui ki he meʻa ko iá?”

“ʻIo, ʻEiki,” ko ʻene talí ia. “Kuó u tui ko e Kalaisí koe, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Tokotaha ka hoko mai ki māmaní.”

Ko ia naʻe foki fakavavevave ʻa Māʻata ke fekau hono tokouá ke haʻu, ʻo ne tala fakafufū pē ki ai: “Kuo meʻa mai ʻa e Tangataʻeikí, pea ʻokú ne fiemaʻu koe.” Naʻe ʻalu atu leva ʻa Mele mei he falé. ʻI he sio ʻa e niʻihi kehé ki heʻene ʻalú, naʻa nau muimui ai, ʻo pehē pē ko ʻene ʻalu ki he faʻitoká.

ʻI heʻene aʻu atu kia Sīsuú, naʻe fakatōmapeʻe atu ʻa Mele ki hono vaʻé mo tangi. “ʻEiki, ka ne ke ʻi heni, pehē ne ʻikai pekia siʻoku tuongaʻané,” ko ʻene leá ia. Naʻe ueʻi loloto ʻa Sīsū ʻi heʻene sio ʻoku tangi ʻa Mele mo e fuʻu kakai naʻe muimui mai aí. “Kuo mou telio ia ʻi fē?” ko ʻene fehuʻí ia.

“ʻEiki, ke ke meʻa mai, ʻo meʻa ki ai,” ko ʻenau talí ia.

Naʻe tangi foki mo Sīsū, ʻo fakatupunga ai ke pehē ʻe he kau Siú: “Vakai ā, tā naʻe lahi ʻene ʻofa kiate iá!”

Naʻe manatuʻi ʻe he niʻihi, ʻi he lolotonga ʻo e Kātoanga Fale-Louʻakaú ʻi ha ngaahi māhina siʻi ki muʻa atu, naʻe fakamoʻui ai ʻe Sīsū ha talavou naʻe fanauʻi mai ʻoku kui, pea nau ʻeke: “ʻIkai ne mei lava ʻe he sianá ni naʻe fakaʻā ʻa e mata ʻo e kuí, ke ngaohi mo e tokotaha ko iá ke ʻoua te ne pekia?” Sione 5:21; 6:40; 9:​1-7; 11:​17-37.

▪ Naʻe faifai pea aʻu fakakū ʻa Sīsū ʻo ofi ki Pētaní, pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko aí?

▪ Ko e hā ʻa e makatuʻunga ʻo e tui naʻe maʻu ʻe Māʻata ki he toetuʻú?

▪ Naʻe anga-fēfē hono ueʻi ʻo Sīsū ʻe he mate ʻa Lasalosí?