Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Fehuʻi Fekauʻaki mo e Tofiʻá

Ko e Fehuʻi Fekauʻaki mo e Tofiʻá

Vahe 77

Ko e Fehuʻi Fekauʻaki mo e Tofiʻá

ʻOKU mahino naʻe ʻilo ʻe he kakaí ʻa e maʻu meʻatokoni ʻa Sīsū ʻi ha fale ʻo ha Fālesí. Ko ia naʻe fakatahataha mai ʻa e laui afe ʻo tali ki ha hū mai ʻa Sīsū ki tuʻa. Naʻe fanongo vēkeveke mo loto-hounga ʻa e kakaí kia Sīsū, ʻo ʻikai hangē ko e kau Fālesí ʻi heʻenau fakafepakiʻi iá pea feinga ke maʻu ia ʻi haʻane leaʻaki ha meʻa ʻoku hala.

ʻI heʻene ʻuluaki hanga ki heʻene kau ākongá naʻe pehē ʻe Sīsū: “Mou lamasi kimoutolu, telia ʻa e lēvani ʻa e kau Fālesí, ʻa ia ko e koto mālualoi pē.” Hangē ko ia naʻe fakahāhā ʻi he lolotonga ʻenau maʻu meʻatokoní, ko e ngaahi ouau fakalotu fakalūkufua ʻa e kau Fālesí naʻe fonu ʻi he mālualoi. Ka neongo naʻe fakapuliʻi nai ʻa e fulikivanu ʻa e kau Fālesí ʻe heʻenau fai fakangalilotú, naʻe faifai atu pē pea eʻa ia. “ʻOku ʻikai ha meʻa, neongo kuo fufū ʻaupito,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “ka ʻe fakahā, pe lilo ka ʻe ʻiloa.”

Naʻe hoko atu ʻe Sīsū ʻo toe lave ki he fakalotolahi naʻá ne fai ki he toko 12 ʻi heʻene fekau kinautolu ke nau ʻalu ʻi ha fononga fakamalanga ʻi Kālelí. Naʻá ne pehē: “ʻOua te mou momoʻi manavahē kiate kinautolu ʻoku tāmateʻi ʻa e sinó pē, kae hili iá ʻoku ʻikai te nau toe lava mo ha meʻa.” Koeʻuhi ʻoku ʻikai ngalo ʻi he ʻOtuá ha foʻi misi ʻe taha, naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí heʻikai ke taʻemanatua kinautolu ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “Ka nau ka ʻave kimoutolu ki he fakataha fakasiasí, mo e houʻeikí, mo e kau pulé, . . . ko e laumālie māʻoniʻoní te ne ako kiate kimoutolu ʻi he taimi ko iá ʻa e lea ʻoku totonu ke faí.”

Naʻe kamata ke lea mai ha tangata mei he kakaí. “Tangataʻeiki,” ko ʻene kolé ia, “ke ke tala ki hoku tokouá, ke ne vaeua mo au ʻa e tofiʻá.” Ko e lao ʻa Mōsesé naʻe fekauʻi ai ko e ʻuluaki fohá ʻokú ne maʻu ha konga ʻe ua ʻo e tofiʻá, ko ia ai, naʻe ʻikai totonu ke ʻi ai ha ʻuhinga ki ha fakakikihi. Ka ʻoku hā mahino ko e tangatá ni naʻá ne fiemaʻu ʻe ia ʻo lahi ange ʻi hono tofiʻa fakalaó.

Naʻe totonu ʻa e fakafisi ʻa Sīsū ke kau ki he meʻá ni. “Siana, ko hai naʻá ne fakanofo au ke fai fakamaau ʻiate kimoutolu, pe ke tufa?” ko ʻene fehuʻí ia. Naʻá ne fai leva ʻa e akonaki mahuʻinga ʻaupito ko ʻení ki he kakaí: “Mou ʻā, ʻo leʻohi kimoutolu telia ʻa e ngaahi mānumanú, he neongo ʻoku fuʻu lahi ʻa e koloa ʻa ha taha, ka ʻoku ʻikai hoko ai ʻo tautau ʻene moʻuí ki heʻene ngaʻotoʻotá.” ʻIo, neongo ʻa e lahi ha koloa ʻe maʻu nai ʻe ha tangata, ʻi haʻane mate ʻokú ne siʻaki kotoa ia. ʻI hono fakamamafaʻi ʻo e moʻoniʻi meʻá ni, pea pehē ki ha fakahāhā ʻo e taʻefakapotopoto ʻo ʻikai ke langa hake ha ongoongo ʻoku lelei ki he ʻOtuá, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā. Naʻá ne fakamatala:

“Tokua naʻe ʻi ai ha tangata koloaʻia, naʻe fua lahi ʻene ngoué. Peá ne fifili ʻi hono lotó, ʻo pehē, ‘Ko e hā ʻaku ai ʻe faí, he ʻoku ʻikai haku kei fale ke tānaki ki ai ʻeku ngaahi fuá?’ Peá ne pehē, ‘ʻA, ko eni pē ʻa e meʻa te u faí: Te u veteki hoku ngaahi feleokó pea langa ke lalahi, peá u toki tānaki kātoa ki ai ʻeku koloa tupú mo ʻeku ngaahi meʻa leleí, pea te u pehē ki hoku laumālié: “Siʻi Laumālie, kuo lahi ʻeni hoʻo ngaahi meʻa lelei kuo tukú ʻo feʻunga mo ha ngaahi taʻu lahi; mālōlō ā, kai, inu, mo nekeneka.”’ Ka ka folofola kiate ia ʻe he ʻOtuá, ʻo pehē, ‘ʻA e taʻeloto, ko e poó ni pē te nau tala ke ke tuku mai ho laumālié. Pea ʻe ʻa hai koā ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke tokonaki?’”

Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Sīsū ʻo pehē: “Ko e anga ʻeni ʻo ia ʻoku fokotuʻu koloa maʻaná, ka ʻoku ʻikai te ne fakatupu koloa ki he ʻOtuá.” Neongo naʻe ʻikai nai ke fakataueleʻi ʻa e kau ākongá ʻaki ʻa e taʻepoto ʻo e tānaki koloa ke lahí, ka naʻe faingofua pē ke fakahohaʻasi ʻe he ngaahi loto-moʻua fakaʻaho ʻi he moʻuí ʻenau ngāue ʻaufuatō kia Sihová. Ko ia naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e taimi ko ʻení ke toe lave ai ki ha akonaki lelei naʻá ne fai he meimei taʻu ʻe taha mo e konga ia mei ai ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá. Naʻá ne hanga ki he kau ākongá, ʻo ne pehē:

“Ko e meʻa ʻi heʻene peheé, ko ia ʻoku ou tala ai kiate kimoutolu, ʻOua te mou loto-moʻua koeʻuhi ko hoʻomou moʻuí, ki ha meʻa te mou kai; ʻumaʻā homou sinó, ki ha meʻa te mou ʻai ki ai. . . . Mou vakai ʻa e fanga lēvení, he ʻoku nau tūtūʻi pe tuʻusi, pe ai hanau loki pe feleoko? Ka ʻoku fafanga kinautolu ʻe he ʻOtuá. . . . Vakai ʻa e ngaahi lilé, pē kuo fefe ʻenau tupú; he ʻoku nau fiu ʻa ngāue, pe ʻoku nau filo? Ka ʻoku ou tala atu, Naʻa mo Solomone, ʻi heʻene ʻai hono nāunau kotoa, naʻe ʻikai ke vahaʻateungaʻia ai ha taha ʻo e ngaahi lilé na. . . .

“Ka ko kimoutolu, ʻoua te mou fepōkaki ki haʻamou kai, pe ko hamou inu, pea ʻoua te mou loto tālaʻa; he ko e alā meʻa peheé ia ʻoku hehenga ki ai ʻa e ngaahi kakai ʻo māmaní, pea ko hoʻomou Tamaí ʻokú ne meaʻi ʻoku tāu mo kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Kehe pē, ke mou kumi ʻa e puleʻanga ʻoʻoná, pea ʻe ʻatu mo ia foki ʻa e ngaahi meʻa ko iá.”

ʻOku tautautefito ki he ngaahi taimi faingataʻa fakapaʻangá ʻoku totonu ke fai ha fakakaukau ofi ange ai ki he ngaahi lea ko ʻeni ʻa Sīsuú. Ko e tokotaha ko ia ʻoku loto-moʻua lahi ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi fiemaʻu fakamatelié pea kamata ke fakangaloku ʻa ʻene ngaahi taumuʻa fakalaumālié, ko hono moʻoní, ko e fakahā ia ʻo e siʻi ʻa ʻene tui ki he malava ʻa e ʻOtuá ke tokonaki ki Heʻene kau sevānití. Luke 12:​1-31; Teutalonome 21:17.

▪ Ko e hā nai naʻe kole ai ʻa e tangatá fekauʻaki mo e tofiʻá, pea ko e hā ʻa e akonaki ʻa Sīsū naʻá ne fai ki aí?

▪ Ko e hā ʻa e talanoa fakatātā naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsuú, pea ko e hā hono taumuʻá?

▪ Ko e hā ʻa e akonaki naʻe toe lave ki ai ʻa Sīsuú, pea ko e hā naʻe feʻungamālie aí?