Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hū Fakamaʻalali ʻa Kalaisi ki Selusalemá

Ko e Hū Fakamaʻalali ʻa Kalaisi ki Selusalemá

Vahe 102

Ko e Hū Fakamaʻalali ʻa Kalaisi ki Selusalemá

ʻI HE pongipongi hono hokó, ʻa ia ko e Sāpate ʻo Nīsani 9, naʻe mavahe atu ai ʻa Sīsū mei Pētani mo ʻene kau ākongá ʻo huʻu atu ki he Moʻunga ʻOlivé ke fou ai ki Selusalema. ʻI ha taimi nounou pē, naʻa nau fakaofiofi atu ki Petefesi, ʻa ia naʻe tuʻu ʻi he Moʻunga ʻOlivé. Naʻe fekau leva ʻe Sīsū ki he toko ua ʻo ʻene kau ākongá:

“Mo ō ki he vilisi ko ʻena ʻoku hanga maí, pea te mo ʻilo leva ki ha ʻasi ʻoku noʻotaki, pea ʻai mo hono ʻuhiki; vete, ʻo taki mai. Pea ka ai ha lea ʻe fai atu ʻe ha taha, peá mo pehē, ‘ʻOku fiemaʻu kinaua ʻe he ʻEikí.’ Pea te ne tuku mai leva kinaua.”

Neongo naʻe ʻikai ke tomuʻa ʻilo ʻe he kau ākongá ko e ngaahi fekau ko ʻení ʻoku fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo ha kikite faka-Tohitapu, ka ki mui aí naʻa nau ʻiloʻi ia. Naʻe kikiteʻi ʻe he palōfita ko Sākalaiá ko e Tuʻi kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ʻe heka atu ki Selusalema ʻi ha ʻasi, ʻio, “ki ha kiʻi manu ko e tama ʻa ha ʻasi fefine.” Naʻe meimei tatau ia mo e heka ʻa e Tuʻi ko Solomoné ki hono paní ʻi ha ʻuhiki ʻo ha ʻasi.

ʻI he hū atu ʻa e ongo ākongá ki Petefesi ʻo ʻave ʻa e ʻasí mo ʻene faʻeé, naʻe pehē ʻe he niʻihi naʻe tuʻu ʻo ofi mai ki aí: “Ko e hā ʻokú mo faí na?” Ka ʻi hono fakahā ko e ʻave ʻa e ongo monumanú ki he ʻEikí, naʻe tuku ai pē ʻe he kau tangatá ʻa e ongo ākongá ke na ʻave ia kia Sīsū. Naʻe ʻai leva ʻe he kau ākongá ʻa honau ngaahi kofu tuʻá ki he faʻē ʻa e kiʻi ʻasí pea pehē ki heʻene tamá, ka naʻe heka ʻa Sīsū ia ʻi he ʻuhikí.

ʻI he heka atu ʻa Sīsū ʻo huʻu ki Selusalemá, naʻe toe tokolahi ange ʻa e fuʻu kakaí. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻa nau fofola ʻa honau ngaahi kofu tuʻá ʻi he halá, lolotonga ia naʻe tutuʻu hifo ʻe he niʻihi ia ʻa e ngaahi vaʻa mei he ngaahi ʻuluʻakaú ʻo fofola atu. “ʻOku monūʻia ʻa e Tokotaha ʻoku hāʻele mai ko e Tuʻi ʻi he huafa ʻo Sihová!” ko ʻenau kalangá ia. “Ke melino ʻi he langí, pea fakamālō fungani lahi ʻi ʻolunga!”

Ko ha kau Fālesi ʻe niʻihi ʻi he fuʻu kakaí ni naʻa nau loto-mamahi ʻi he ngaahi fanongonongo ko ʻení pea nau lāunga kia Sīsū: “Tangataʻeiki, valokiʻi hoʻo kau akó.” Ka naʻe tali ʻe Sīsū: “Tala atu, kapau te nau fakalongo ʻe kinautolu, ʻe kalakalanga ʻe he ngaahi maká.”

ʻI he fakaofi atu ʻa Sīsū ki Selusalemá, naʻá ne sio atu ki he koló pea kamata ke tangi koeʻuhi ko ia, ʻo ne pehē: “ʻE, taumaiā naʻá ke laveʻi, kehe ā ho taimi ko ʻení, ʻio, ʻo laveʻi ʻe koe foki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ai hoʻo leleí​—ka kuo fufū ʻeni meiate koe.” Naʻe pau ke inumia ʻe Selusalema ʻa e tautea koeʻuhi ko ʻene talangataʻa loto pē ki aí, ʻo hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Sīsuú:

“ʻE ʻākoloʻi koe ʻe ho ngaahi filí [ko e kau Loma ʻi hono taki ʻe Seniale Taitusi], pea te nau kapuʻi koe, mo punipuni mei he potu kotoa pē, pea te nau laiki koe mo hoʻo fānaú foki, pea ʻe ʻikai te nau fakatoe hao maka ʻo taʻeholoki.” Ko e fakaʻauha ko ʻeni ʻo Selusalemá naʻe kikiteʻi ʻe Sīsuú naʻe hoko moʻoni ia ʻi he ʻosi ha taʻu ʻe 37 ki mui mai, ʻa ia ko e taʻu 70 T.S.

ʻI he ngaahi uike siʻi ki muʻa atu ai, ko e tokolahi ʻi he fuʻu kakaí naʻa nau sio ʻi hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa Lasalosí. Naʻe hokohoko atu hono tala ki he niʻihi kehé ʻe he faʻahinga ko ʻení ʻo kau ki he mana ko iá. Ko ia ʻi he hū ʻa Sīsū ki Selusalemá, naʻe ngatū ʻa e koló hono kotoa. “Ko hai ʻeni?” ko e fieʻilo ia ʻa e kakaí. Pea naʻe hoko atu pē hono tala ʻe he fuʻu kakaí: “Ko Sīsū ʻeni ko e palōfita mei Nasaleti ʻi Kālelí!” ʻI he vakai ki he meʻa naʻe hokó, naʻe fepehēʻaki ʻe he kau Fālesí ʻoku ʻikai te nau lava ha meʻa, he, ʻo hangē pē ko ʻenau leá: “Kuo hiki fuʻu ʻa māmani, ʻo muimui kiate ia.”

Naʻe ʻalu atu ʻa Sīsū ki he temipalé ke faiako he ko e meʻa naʻá ne angaʻaki ʻi heʻene ngaahi ʻaʻahi ki Selusalemá. Naʻe haʻu ai kiate ia ʻa e kui mo e heke, pea naʻá ne fakamoʻui kinautolu! ʻI he sio ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau sikalaipé ki he ngaahi meʻa fakaofo kuo fai ʻe Sīsuú pea mo ʻenau fanongo ki he tamaiki tangata ʻi he temipalé ʻi heʻenau kalanga, “Hosana ki he Hako ʻo Tēvita!” naʻa nau ʻita ai. “ʻOkú ke fanongo ki he meʻa ʻoku lau ʻe kinautolú na?” ko ʻenau lea fakafepakí ia.

“ʻIo,” ko e tali atu ia ʻa Sīsuú. “Pea kuo teʻeki koā ke mou lau, ʻoku pehē, ‘Ko e ngutu ʻo e tamaikí mo e valevalé kuó ke tuʻutuʻuni mei ai hao fakamālō?’”

Naʻe hoko atu ʻe Sīsū ʻa ʻene faiakó, peá ne vakavakai holo ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻi he temipalé. Naʻe vave ʻa e poʻulí. Ko ia naʻá ne ʻalu fakataha mo e toko 12, ʻo toe foki ʻi he kilomita ʻe tolu nai ki Pētani. Naʻá ne nofo ai ʻi he pō Sāpaté, mahalo pē ʻi he ʻapi ʻo hono kaungāmeʻa ko Lasalosí. Mātiu 21:​1-11, 14-17; Maake 11:​1-11; Luke 19:​29-44; Sione 12:​12-19; Sakalaia 9:9.

▪ Naʻe fai ʻanefē mo anga-fēfē ʻa e hū atu ʻa Sīsū ki Selusalema ko ha Tuʻí?

▪ Naʻe mātuʻaki mahuʻinga fēfē ʻa e fakamālōʻia ʻe he fuʻu kakaí ʻa Sīsuú?

▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sīsū ʻi heʻene vakai atu ki Selusalemá, pea ko e hā ʻa e kikite naʻá ne leaʻakí?

▪ Ko e hā naʻe hoko ʻi he ʻalu ʻa Sīsū ki he temipalé?