Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hola mei ha Tokotaha Pule Fakaaoao

Ko e Hola mei ha Tokotaha Pule Fakaaoao

Vahe 8

Ko e Hola mei ha Tokotaha Pule Fakaaoao

NAʻE fafangu ʻe Siosefa ʻa Mele ke tala kiate ia ʻa e ongoongo fakavavevave. Ko e toki ʻosi atu pē ia ʻa e hā ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová kia Siosefa, ʻo ne pehē: “ʻĀ hake, ʻo toʻo ʻa e tamasiʻí mo ʻene faʻeé, pea ke holataki ki ʻIsipite, pea ke nofo ai kae ʻoua ke u toki fakahā atu; he ʻoku teu kumi ʻe Hēlota ʻa e tamasiʻí ke fakapoongi.”

Naʻe vave ʻaupito ʻa e hola ʻa e toko tolú ni. Pea naʻe taimi tonu ia he koeʻuhi kuo ʻilo ʻe Hēlota kuo kākaaʻi ia ʻe he kau vavalo fakaʻasitalōnomá pea kuo nau mavahe mei he fonuá. Manatuʻi, naʻe totonu ke nau toe foki ʻo fai ha fakamatala kiate ia ʻi heʻenau ʻilo ʻa Sīsuú. Naʻe matalili ʻa Hēlota. Ko ia ʻi heʻene feinga ke tāmateʻi ʻa Sīsuú, naʻá ne fekau ke tāmateʻi ʻa e tamaiki tangata kotoa pē ʻi Pētelihema mo hono ngaahi vahefonuá ʻa ia naʻe taʻu ua pe siʻi ange. Naʻá ne fakafuofua ʻa e taʻumotuʻa ko ʻení mei he fakamatala naʻá ne maʻu ki muʻa mei he kau vavalo fakaʻasitalōnoma naʻe haʻu mei he Hahaké.

Ko e meʻa fakalilifu ē ke sio ki he tāmateʻi ʻo e tamaiki tangata valevale kotoa pē! Naʻe hū fakamālohi ʻa e kau sōtia ʻa Hēlotá ki he ʻapi kotoa. Pea ʻi heʻenau ʻilo ai ha tamasiʻi valevale, naʻa nau faʻao ia mei he nima ʻo ʻene faʻeé. ʻOku ʻikai te tau ʻilo pe ko e fanga kiʻi pēpē ʻe toko fiha naʻa nau tāmateʻí, ka ko e tangi mo e tangilāulau lahi ʻa e ngaahi faʻeé naʻe fakahoko ai ha kikite ʻi he Tohitapú naʻe fai ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ko Selemaia.

ʻI he lolotonga ʻení, naʻe aʻu lelei ʻa Siosefa pea mo hono fāmilí ki ʻIsipite pea naʻa nau nofo ai. Ka ʻi ha pō ʻe taha naʻe toe hā kia Siosefa ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová ʻi ha misi. “ʻĀ hake, pea toʻo ʻa e tamasiʻí mo ʻene faʻeé,” ko e lea ia ʻa e ʻāngeló, “pea ʻalu ki he fonua ʻo ʻIsilelí, he kuo mate ʻa kinautolu naʻe kumi ki he tamasiʻí ke fakapoongí.” Ko ia naʻe foki ʻa e fāmilí ki honau fonuá, ko hono fakahoko ia ʻo ha toe kikite ʻe taha ʻi he Tohitapú ʻa ia ʻoku pehē ʻe ui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mei ʻIsipite.

ʻOku hā ngali naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ke nau nofo ʻi Siutea, ko e feituʻu naʻa nau nofo ai ʻi he kolo ko Pētelihemá ki muʻa pea nau hola ki ʻIsipité. Ka naʻá ne hoko ʻo ʻilo ko e foha anga-fulikivanu ʻo Hēlotá, ko ʻAkileosi, naʻá ne hoko ko e tuʻi ʻo Siuteá, pea naʻe fakatokanga ʻe Sihova kia Siosefa ʻi ha toe misi ʻe taha ʻo kau ki he tuʻunga fakatuʻutāmakí ni. Ko ia naʻe fononga ʻa Siosefa mo hono fāmilí ki he tokelaú ʻo nau nofo ʻi he kolo ko Nasaleti ʻi Kāleli. Naʻe tupu hake ai ʻa Sīsū ʻi he feituʻu ko ʻení, ʻo ne mamaʻo mei he senitā ʻo e moʻui fakalotu ʻa e kau Siú. Mātiu 2:​13-23; Selemaia 31:15; Hosea 11:1.

▪ Ko e hā ʻa e meʻa fakalilifu naʻe fai ʻe Tuʻi Hēlota ʻi he ʻikai ke toe foki ange ʻa e kau vavalo fakaʻasitalōnomá, ka ʻi he founga fē naʻe maluʻi ai ʻa Sīsuú?

▪ Ko e hā naʻe ʻikai ke toe nofo ai ʻa Siosefa ʻi Pētelihema ʻi heʻenau foki mei ʻIsipité?

▪ Ko e hā ʻa e ongo kikite ʻe ua mei he Tohitapú naʻe fakahoko ʻi he vahaʻa taimi ko iá?