Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Kamata ʻo ha ʻAho Mātuʻaki Mahuʻinga

Ko e Kamata ʻo ha ʻAho Mātuʻaki Mahuʻinga

Vahe 105

Ko e Kamata ʻo ha ʻAho Mātuʻaki Mahuʻinga

ʻI HE mavahe ʻa Sīsū mei Selusalema ʻi he efiafi Mōnité, naʻá ne foki ki Pētani ʻi he tahakehake fakahihifo ʻo e Moʻunga ʻOlivé. Naʻe kakato ʻa e ʻaho ʻe ua ʻo ʻene ngāue fakafaifekau fakaʻosi ʻi Selusalemá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe toe nofo pē ʻa Sīsū mo hono kaungāmeʻa ko Lasalosí ʻi he pō ko iá. Talu ʻene aʻu mai mei Sielikō ʻi he Falaité, ko hono pō fā ʻaki ʻeni ʻi Pētani.

ʻI he kei pongipongia ʻi he pongipongi Tūsité, Nīsani 11, naʻá ne hoko atu ʻa e fononga mo ʻene kau ākongá. Naʻe toki hā mahino ai heni ko e ʻaho mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, ko e ʻaho femoʻuekina tahá ia. Ko e ʻaho fakaʻosi ia ʻo ʻene hā ʻi he temipalé. Pea ko e ʻaho fakaʻosi ia ʻo ʻene ngāue fakafaifekau fakahāhaá ki muʻa ʻi hono fakamāuʻí mo hono tāmateʻí.

Naʻe fononga ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ʻi he hala tatau pē ʻo fou atu ʻi he Moʻunga ʻOlivé ʻo huʻu ki Selusalema. ʻI he hala ko ia mei Pētaní, naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Pita ʻa e fuʻu ʻakau naʻe talatukiʻi ʻe Sīsū ʻi he pongipongi ki muʻa atú. “Lāpai, vakai ange!” ko ʻene kalangá ia, “ko e fuʻu fiki naʻá ke talatukiʻí kuo mate.”

Ka ko e hā naʻe tāmateʻi ai ʻe Sīsū ʻa e fuʻu ʻakaú? Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e ʻuhingá ʻi heʻene hoko atu ʻo pehē: “Ko au ē, ʻoku ou tala atu, Kapau te mou tui, ʻo ʻoua ʻe tālaʻa, ʻe ʻikai ngata ʻi he meʻa kuo fai ki he fikí ʻa e meʻa te mou lavá, ka ʻo kapau te mou lea ki he moʻungá ni [ko e Moʻunga ʻOlivé ʻa ia naʻa nau tuʻu aí], ‘Fei mo mahiki koe, ʻo patū ki tahi,’ pea ʻe hoko. Pea ko e meʻa kotoa pē te mou kole ʻi he hū, ʻo mou tui pē, te mou maʻu.”

Ko ia ʻi hono ʻai ke mate ʻa e fuʻu ʻakaú, naʻe tokonaki mai ai ʻe Sīsū ʻa e lēsoni ki heʻene kau ākongá ki hono fiemaʻu kiate kinautolu ke maʻu ʻa e tui ki he ʻOtuá. Hangē ko ia naʻá ne fakahaá: “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou hūfia mo kolea, tui pē naʻa mou maʻu ia, pea ʻe hoko kiate kimoutolu.” Ko ha lēsoni mahuʻinga ē kiate kinautolu ke nau ako, tautefito koeʻuhi ko e ngaahi ʻahiʻahi fakalilifu naʻe vave ke hoko maí! Ka, naʻe ʻi ai ʻa e felāveʻi ʻe taha ʻa e mate ʻa e fuʻu fikí mo e anga ʻo e tuí.

Ko e puleʻanga ʻIsilelí, ʻo hangē ko e fuʻu fiki ko ʻení, naʻe hā fakahalahala. Neongo ko e puleʻangá ni naʻe ʻi he vahaʻangatae fuakava mo e ʻOtuá pea naʻe hā ki tuʻa nai naʻa nau tauhi ʻa ʻene ngaahi fekaú, naʻe fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai ha tui, mo hala ha ngaahi fua lelei. Koeʻuhi ko e ʻikai ha tuí, naʻá ne kamata ai ke talitekeʻi ʻa e ʻAlo tonu ʻo e ʻOtuá! Ko ia, ʻi he ʻai ʻe Sīsū ke mate ʻa e fuʻu fiki taʻefuá, naʻe maeʻeeʻa lelei ai ʻa e fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e ikuʻanga ʻe hoko ki he puleʻanga taʻefua mo taʻetui ko ʻení.

Taimi siʻi pē mei ai, naʻe hū atu ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki Selusalema, pea hangē ko e meʻa naʻa nau angaʻakí, naʻa nau ʻalu ki he temipalé, ʻa ia naʻe kamata ai ʻe Sīsū ʻene faiakó. Ko e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau tangata mātuʻa ʻi he kakaí, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻa nau kei manatuʻi pē ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he ʻaho ki muʻa atú ki he kau fetongi paʻangá, naʻa nau poleʻi ai ia: “Ko e hā ho mafai ʻokú ke fai ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení? Pea ko hai naʻá ne tuku kiate koe ʻa e mafai ko iá?”

ʻI heʻene talí naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kau fai atu mo au haʻaku fehuʻi ʻe taha, pea kapau te mou tali mai, pea te u toki fakahā atu pe ko e hā hoku mafai ʻoku ou fai ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení. Ko e fai papitaiso ʻa Sioné naʻe mei fē ia? Mei he langí, pe mei he tangatá?”

Naʻe kamata ke feʻekenaki ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau tangata mātuʻá ʻiate kinautolu pe ʻe anga-fēfē haʻanau tali. “Kapau te tau tali, ‘Mei langi,’ te ne pehē mai, ‘Pea ko e hā ai naʻe ʻikai te mou tuitala kiate iá?’ Pea kapau te tau pehē, ‘Mei he tangatá,’ kae telia ʻa e kakaí, he ʻoku nau lau kotoa pē ko e palōfita ʻa Sione.”

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he kau takí pe ko e hā haʻanau tali. Ko ia naʻa nau tali kia Sīsū: “ʻOku ʻikai te mau ʻilo.”

Naʻe tali ʻe Sīsū ʻo pehē: “Pea ʻe ʻikai ā te u tala atu ʻe au, pe ko e hā hoku mafai ʻoku ou fai ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení.” Mātiu 21:​19-27; Maake 11:​19-33; Luke 20:​1-8.

▪ Ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo e Tūsite ʻo Nīsani 11?

▪ Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni naʻe ʻomai ʻe Sīsū ʻi heʻene ʻai ke mate ʻa e fuʻu fikí?

▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sīsū kiate kinautolu naʻa nau ʻekeʻi ʻa e mafai naʻá ne fai ai ʻa e ngaahi meʻa?