Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Muʻaki Konga ʻo e Moʻui Fakaefāmili ʻa Sīsuú

Ko e Muʻaki Konga ʻo e Moʻui Fakaefāmili ʻa Sīsuú

Vahe 9

Ko e Muʻaki Konga ʻo e Moʻui Fakaefāmili ʻa Sīsuú

ʻI HE tupu hake ʻa Sīsū ʻi Nasaletí, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi mo ʻikai ke ʻiloa ia. Naʻe tuʻu ia he fonua tafungofungaʻia ʻi he feituʻu ʻoku ui ko Kāleli, ʻo ʻikai ke fuʻu mamaʻo mei he Teleʻa Sisilili fakaʻofoʻofá.

ʻI hono ʻomi ʻe Siosefa mo Mele ʻa Sīsū mei ʻIsipite ki he koló ni naʻe taʻu ua nai ia, pea ʻoku hā mahino ko e tama pē ʻe taha ia ʻa Melé. Ka naʻe ʻikai ke pehē ʻo fuʻu fuoloa. Naʻe faifai atu pē pea naʻe fanauʻi leva ʻa Sēmisi, Siosefa, Saimone mo Siutasi, pea naʻe ʻi ai foki mo e fānau fefine ʻa Siosefa mo Mele. Naʻe faai mai pē pea naʻe ʻikai ke siʻi hifo ʻi he ngaahi tehina mo e ngaahi tuofāfine iiki ange ʻe toko ono ʻo Sīsū.

Naʻe ʻi ai foki mo e ngaahi kāinga kehe ʻo Sīsū. Kuo tau ʻosi ʻilo ʻo kau ki he tokotaha taʻumotuʻa ange naʻá ne tokouaʻakí ko Sione, ʻa ia naʻe nofo mamaʻo ʻi Siutea. Ka naʻe nofo ofi ange ʻi Kāleli ʻa Sālome, ʻa ia ʻoku ngalingali ko e tokoua ia ʻo Mele. Naʻe mali ʻa Sālome mo Sēpeti, ko ia ai, ko ʻena ongo tamaiki tangatá, ʻa Sēmisi mo Sione, naʻe tokouaʻaki ʻe Sīsū kinaua. ʻOku ʻikai te tau ʻiloʻi pe naʻe lahi ha taimi ne feohi ai ʻa Sīsū mo e ongo tamaikí ni ʻi heʻene tupu haké, ka ki mui maí naʻa nau hoko ko e tākanga vāofi.

Naʻe pau pē ke ngāue mālohi ʻaupito ʻa Siosefa ke poupouʻi hono fāmili naʻe tupulakí. Ko ha tufunga ia. Naʻe tauhi hake ʻe Siosefa ʻa Sīsū ʻo hangē pē ko hano foha tonu, ko ia naʻe ui ai ʻa Sīsū “ko e foha ʻo e motuʻa tufunga.” Naʻe akoʻi pē ʻe Siosefa ʻa Sīsū ke hoko ko e tufunga mo ia foki, pea naʻe poto ʻaupito ai. Ko e ʻuhinga ia naʻe pehē ai ʻe he kakaí ki mui mai ʻo kau kia Sīsū, “Ko e tufunga ʻeni.”

Naʻe fakatefito ʻa e moʻui ʻa e fāmili ʻo Siosefá ʻi he lotu ki he ʻOtua ko Sihová. ʻI he fehoanaki mo e Lao ʻa e ʻOtuá, naʻe fakahoko ai ʻe Siosefa mo Mele ki heʻena fānaú ʻa e fakahinohino fakalaumālié ‘ʻi heʻenau nofo ʻi honau falé, ʻi heʻenau ʻalu ʻi he halá, ʻi heʻenau tokoto hifó pea ʻi heʻenau tuʻu haké.’ Naʻe ʻi ai ha sinakoke ʻi Nasaleti, pea ʻoku lava ke tau tui papau naʻe ʻave maʻu pē ʻe Siosefa ʻa hono fāmilí ki ai ke nau lotu ai. Ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha veiveiua ko ʻenau fiefia lahi tahá ko e ngaahi fononga naʻe faʻa fai ki he temipale ʻo Sihová ʻi Selusalemá. Mātiu 13:​55, 56; 27:56; Maake 15:40; 6:3; Teutalonome 6:​6-9.

▪ Naʻe ʻikai siʻi hifo ʻi he ngaahi tehina mo e ngaahi tuofāfine iiki ange ʻo Sīsū ʻe toko fiha, pea ko hai ʻa e hingoa ʻo e niʻihi ʻo kinautolú?

▪ Ko hai ʻa e toko tolu ʻiloa naʻe tokouaʻaki kinautolu ʻe Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e ngāue fakaemāmani naʻe faifai atu pea naʻe fai ʻe Sīsuú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

▪ Ko e hā ʻa e fakahinohino mātuʻaki mahuʻinga naʻe tokonaki mai ʻe Siosefa ki hono fāmilí?