Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Tama ʻo e Talaʻofá

Ko e Tama ʻo e Talaʻofá

Vahe 6

Ko e Tama ʻo e Talaʻofá

NAʻE ʻikai foki ʻa Siosefa mo Mele ki Nasaleti ka naʻá na nofo ʻi Pētelihema. Pea ʻi he taimi naʻe ʻaho ʻe valu ai ʻa e motuʻa ʻo Sīsuú, naʻá na ʻai ke kamu ia, he ko e meʻa ia naʻe fekauʻi ʻe he Lao ʻa e ʻOtuá kia Mōsesé. ʻOku ngalingali ko e meʻa naʻe angaʻaki ke fakahingoa ha pēpē tangata ʻi hono ʻaho valú. Ko ia naʻá na fakahingoa ʻena tamá ko Sīsū, ʻo hangē ko ia naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí ki muʻá.

Naʻe ʻosi atu ʻa e māhina ʻe taha pea naʻe aʻu ʻa Sīsū ki hono ʻaho 40. Naʻe ʻave leva ia ʻe heʻene ongo mātuʻá ki fē? Ki he temipalé ʻi Selusalema, ʻa ia ko e ngaahi kilomita siʻi pē mei he feituʻu naʻa nau nofo aí. Fakatatau ki he Lao ʻa e ʻOtuá kia Mōsesé, ʻi he hili ʻa e ʻaho ʻe 40 mei hono fāʻeleʻi ha tamasiʻí, naʻe fiemaʻu ki he faʻeé ke ne fai ha feilaulau fakamaʻa ʻi he temipalé.

Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Melé. Naʻá ne ʻomi ʻa e ongo kiʻi manupuná ko ʻene feilaulau. ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ha meʻa ʻo kau ki he tuʻunga fakaʻikonōmika ʻo Siosefa mo Melé. Naʻe fakahā ʻe he Lao ʻia Mōsesé naʻe totonu ke foaki ha kiʻi ʻuhikiʻi sipi tangata, ʻa ia naʻe mahuʻinga lahi ange ʻi he fanga manupuná. Ka ʻo kapau naʻe ʻikai malava ke totongi ʻeni ʻe he faʻeé, naʻe feʻunga ʻa e ongo kulukulu pe foʻi lupe ʻe ua.

ʻI he temipalé naʻe fua ʻe ha tangataʻeiki ʻa Sīsū ʻi hono nimá. Ko hono hingoá ko Simione. Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kiate ia heʻikai te ne mate ki muʻa ke ne sio ki he Kalaisi pe Mīsaia ʻa Sihova naʻe talaʻofá. ʻI he haʻu ʻa Simione ki he temipalé ʻi he ʻaho ko iá, naʻe tataki ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní ki he tama naʻe fua ʻe Siosefa mo Melé.

Naʻe fakamālō ʻa Simione ki he ʻOtuá ʻi heʻene lolotonga fua ʻa Sīsuú, ʻo ne pehē: “ʻEiki Hau, tā ko hoʻo tukuange ʻeni hoʻo pōpulá ke ʻalu fiemālie ʻo hangē ko hoʻo folofolá; he kuo mamata ʻa hoku matá ki hoʻo founga fakamoʻuiʻangá ʻa ia naʻá ke teuteu ke hā ki ho kakai kotoa pē, ko e maama ke tatalaʻaki ʻa e fakapoʻuli ʻo e Senitailé, pea ko e lāngilangiʻanga ʻo ho kakai ʻIsilelí.”

Naʻe ʻohovale ʻa Siosefa mo Mele ʻi heʻena fanongo ki he meʻá ni. Naʻe toki tāpuakiʻi kinaua ʻe Simione peá ne pehē kia Mele ko ʻene tamá “ko e holo-mo-toetuʻu-ʻanga ʻo ha tokolahi ʻi ʻIsileli” pea ko e loto-mamahí te ne tuiʻi ʻene moʻuí ʻo hangē ha heletā māsilá.

ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻi ai foki ʻa e palōfita fefine taʻu 84 ko ʻAna. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ʻaupito ke mavahe ia mei he temipalé. ʻI he houa pē ko iá, naʻá ne haʻu ʻo ofi peá ne kamata ke fakamālō ki he ʻOtuá pea lea ʻo fekauʻaki mo Sīsū ki he faʻahinga kotoa te nau fanongó.

Ko e fiefia lahi ē naʻe maʻu ʻe Siosefa mo Mele ʻi he ngaahi meʻá ni naʻe hoko ʻi he temipalé! ʻOku pau, naʻe fakapapauʻi ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ko e tamá ko e Tokotaha Talaʻofa ia ʻa e ʻOtuá. Luke 2:​21-38; Livitiko 12:​1-8.

▪ ʻOku ngalingali naʻe angaʻaki ʻa hono fakahingoa ha pēpē tangata ʻIsileli ʻi he taimi fē?

▪ Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke fai ʻe ha faʻē ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻe 40 ʻo ʻene tamasiʻí, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hā ʻo kau ki he tuʻunga fakaʻikonōmika ʻo Melé ʻi heʻene fakahoko ʻa e fiemaʻu ko iá?

▪ Ko hai naʻá na ʻiloʻi pe ko hai ʻa Sīsū ʻi he taimi ko iá, pea ʻi he founga fē naʻá na fakahā ai iá?