Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Tangata Koloaʻiá mo Lasalosi

Ko e Tangata Koloaʻiá mo Lasalosi

Vahe 88

Ko e Tangata Koloaʻiá mo Lasalosi

NAʻE lea ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻo fekauʻaki mo hono ngāuetotonuʻaki ʻa e ngaahi koloa fakamatelié, ʻo ne fakamatala ʻe ʻikai malava ke tau hoko ko e kau sevāniti ki he ngaahi meʻa ko ʻení pea hoko ko e kau sevāniti ki he ʻOtuá ʻi he taimi tatau pē. Naʻe fanongo foki ki ai mo e kau Fālesí, pea naʻa nau kamata taukae kia Sīsū koeʻuhi naʻa nau ʻofa ki he paʻangá. Ko ia naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko kimoutolu ia ʻoku mou ngāue pē ke hā totonu ki he kakaí, ka ʻoku meaʻi ʻe he ʻOtuá homou lotó; he ko e meʻa ʻoku fungani ʻi he lau ʻa e kakaí ko e fakalielia pē ia ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá.”

Kuo hoko ʻa e taimi ki ha fuʻu liliu lahi ki he kakai ʻa ia ʻoku nau koloaʻia ʻi he ngaahi koloa fakamāmaní, mafai fakapolitikalé, pea mo e pule mo e tākiekina fakalotú. ʻE fakamāʻulaloʻi kinautolu. Kae kehe, ko e kakai ʻoku nau ʻilo ʻa ʻenau fiemaʻu fakalaumālié ʻe fakamāʻolungaʻi. Naʻe tuhu ʻa Sīsū ki ha liliu pehē ʻi heʻene hoko atu ʻa ʻene lea ki he kau Fālesí:

“Naʻe ʻi ai ʻa e Laó mo e kau Palōfitá ʻo aʻu kia Sione [ko e Papitaisó]. Talu mei ai mo e ongoongoa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻohofia ia ʻe he kakai taki taha. Ka ʻoku faingofua ke mole ʻa e langí mo māmani ʻi he tō kelekele ha foʻi kohi ʻe taha ʻo e Laó.”

Naʻe pōlepoleʻaki ʻe he kau sikalaipé mo e kau Fālesí ʻa ʻenau pipiki fakahāhā ki he Lao ʻa Mōsesé. Manatu ki he taimi naʻe fakaʻā ai ʻe Sīsū ʻi ha mana ha tangata kui ʻe taha ʻi Selusalema, naʻa nau pōlepole: “Ko kimautolú ko e kau ako ʻa Mōsese. ʻOku mau ʻilo kuo folofola ʻe he ʻOtuá kia Mōsese.” Ka kuo fakahoko ʻa e Lao ʻa Mōsesé ʻa hono taumuʻa ko hono tataki ʻa e faʻahinga anga-fakatōkilaló ki he Tuʻi kuo fili ʻe he ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi. Ko ia, ʻi he kamataʻanga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sioné, ko e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, tautefito ki he kakai anga-fakatōkilaló mo e masivá, naʻa nau feinga mālohi ke nau hoko ko e kakai ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Koeʻuhi naʻe lolotonga fakahoko ʻa e Lao ʻa Mōsesé, naʻe toʻo atu ai ʻa e moʻuaʻaki ke tauhi iá. Naʻe fakangofua ʻe he Laó ʻa e vete malí ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe, ka naʻe pehē ʻe Sīsū ia: “ʻIlonga ha taha ʻokú ne vete mali mo hono uaifí, ʻo mali mo ha fefine kehe, ʻokú ne feʻauaki, pea ko ia te ne mali mo ia kuo veteʻi ʻe hono husepānití, ʻokú ne tono fefine.” Hono ʻikai ke fakatupu ʻita ʻa e ngaahi fakamatala peheé ki he kau Fālesí, tautefito koeʻuhi he naʻa nau fakangofua ʻa e vete malí ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe lahi ʻaupito!

ʻI he hoko atu ʻe Sīsū ʻa ʻene lea ki he kau Fālesí, naʻá ne tala ha talanoa fakatātā ʻo kau ki ha ongo tangata ʻe ua ʻa ia ko hona tuʻungá, naʻe faifai atu pē pea liliu lahi ʻaupito. ʻOku lava ke ke ʻilo pe ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe he ongo tangatá pea mo e ʻuhinga ʻo e mafuli ʻa hona tuʻungá?

“Tokua ko e tangata ʻe taha naʻe koloaʻia,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú, “pea naʻá ne ʻai maʻu pē ʻa e kofu kulokula mo e līneni mahuʻinga, peá ne kai kātoanga ʻi he ʻaho kotoa pē. Pea ai mo ha motuʻa masiva, ko hono hingoá tokua ko Lasalosi, kuo lī atu ia feʻunga mo e hūʻanga ʻo e fale ʻo e matāpulé, ko e tokotaha naʻe papala fuʻu. Pea fakaʻamu ia ke ʻomai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ngangana mei he tēpile ʻa e koloaʻiá ke ne mākona ai. Ka ko e fanga kulií foki naʻa nau ōmai, ʻo ʻemohia hono papalá.”

Naʻe ngāueʻaki heni ʻe Sīsū ʻa e tangata koloaʻiá ke fakatātaaʻi ʻa e kau taki lotu Siú, ʻo kau ki ai ʻo ʻikai ko e kau Fālesí mo e kau sikalaipé pē, ka ko e kau Sātusí mo e houʻeiki taulaʻeikí foki. Naʻa nau koloaʻia ʻi he ngaahi monū mo e ngaahi faingamālie fakalaumālie, pea ko ʻenau anga-faí naʻe hangē ko ia naʻe fai ʻe he tangata koloaʻiá. Ko honau kofu kulokula fakatuʻí ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa honau tuʻunga manakoá, pea ko e līneni hinehiná ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa ʻenau fiemāʻoniʻoní.

Ko e kalasi ko ʻeni ʻo e tangata koloaʻia loto-pōlepole naʻa nau vakai mātuʻaki paetaku ki he kakai masiva mo lāuvalé, ʻo ui kinautolu ko e kau ‛am ha·’aʹrets, pe kakai ʻo e kelekelé. Ko e tokotaha masiva ko Lasalosí ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e kakai ko ʻeni ʻa ia naʻe taʻofi mei ai ʻe he kau taki lotú ʻa e fafangaʻi fakalaumālié mo e ngaahi monū totonú. Ko ia ai, ʻo hangē ko Lasalosí ʻi hono ʻufiʻufi ia ʻe he papalá, naʻe fai ʻa e sio lalo ki he kakai lāuvalé ko e kakai mahakiʻia fakalaumālie pea ʻoku feʻunga pē ke feohi mo e fanga kulií. Ka, ko kinautolu ʻo e kalasi ʻo Lasalosí naʻa nau fiekaia mo fieinua ki he meʻakai fakalaumālié pea naʻa nau ʻi he hūʻangá, ʻo feinga ke maʻu ha kiʻi momo pē ʻo e meʻakai fakalaumālie ʻe tō nai mei he tēpile ʻa e tangata koloaʻiá.

Naʻe hoko atu ʻeni ʻa Sīsū ke fakamatala ki he ngaahi liliu ʻi he tuʻunga ʻo e tangata koloaʻiá mo Lasalosí. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ko ʻení, pea ko e hā ʻoku nau fakatātaaʻi?

Hoko ha Liliu ki he Tangata Koloaʻiá mo Lasalosi

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he tangata koloaʻiá ʻa e kau taki lotu ʻa ia naʻa nau monūʻia ʻi he ngaahi monū mo e ngaahi faingamālie fakalaumālié, pea ʻoku fakatātaaʻi ʻe Lasalosi ʻa e kakai lāuvale naʻa nau fiekaia ki he meʻakai fakalaumālié. Naʻe hoko atu ʻe Sīsū ʻa ʻene talanoá, ʻo fakamatala ki he fuʻu liliu lahi ʻaupito ʻi he tuʻunga ʻo e ongo tangatá.

“Pea faifai,” naʻe pehē ʻe Sīsū, “pea pekia ʻa siʻi masivá, pea fata ange ia ʻe he kau ʻāngeló ki he fatafata ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe pekia foki ʻa e matāpule koloaʻiá, pea tanu. Pea ʻi heʻene ʻi Hētesí naʻá ne hanga hake ke vakai, he kuó ne moʻua ʻi he ngaahi mamahi, peá ne ʻilo ʻa ʻĒpalahame ʻoku nofo mamaʻo atu, pea mo Lasalosi ʻoku fāki ki hono fatafatá.”

Koeʻuhi ko e tangata koloaʻiá mo Lasalosi naʻe ʻikai ko ha ongo tangata moʻoni ia ka naʻá na fakatātaaʻi pē ʻa e kalasi ʻo e kakaí, ko ia ko ʻena maté ʻoku tuʻu fakaefakaʻilonga foki mo ia. Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi pe fakafofongaʻi ʻe heʻena maté?

Naʻe toki ʻosi atu pē ʻa e lave ʻa Sīsū ki he liliu ʻi he ngaahi tuʻungá ʻi heʻene pehē ‘naʻe ʻi ai ʻa e Laó mo e kau Palōfitá ʻo aʻu kia Sione ko e Papitaisó, kae talu mei ai mo e fanongonongo ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.’ Ko ia naʻe fakatou mate ai ʻa e tangata koloaʻiá mo Lasalosi mei hona ngaahi tuʻunga ki muʻá ʻi he malanga ʻa Sione mo Sīsū Kalaisí.

Ko kinautolu ʻo e kalasi anga-fakatōkilalo mo fakatomala ʻo Lasalosí naʻa nau mate mei honau tuʻunga masiva fakalaumālie ki muʻá pea nau hoko ki ha tuʻunga ʻo e fakahōifua fakaʻotuá. Neongo naʻa nau hanga ki muʻa atu ki he kau taki lotú ke maʻu ha kiʻi momo ʻe tō mei he tēpile fakalaumālié, ka ʻi he taimí ni ko e ngaahi moʻoni Fakatohitapu naʻe ʻoatu ʻe Sīsuú naʻe lato ai ʻenau fiemaʻú. Ko ia naʻe ʻomai ai kinautolu ki he fatafatá, pe tuʻunga fakahōifua ʻo ʻĒpalahame Lahi Ange, ko e ʻOtua ko Sihová.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko kinautolu naʻa nau hoko ko e kalasi ʻo e tangata koloaʻiá, naʻa nau hoko ʻo ʻikai ke fakahōifua fakaʻotua koeʻuhi ko ʻenau kīvoi ʻi hono fakafisingaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. Ko ia naʻa nau mate ai mei honau tuʻunga ki muʻa ʻa ia naʻe ngalingali monūʻiá. Ko hono moʻoní, ʻoku lave kiate kinautolu ʻo hangē ʻoku fakamamahiʻi fakaefakatātā kinautolú. Fanongo leva ki he lea ʻa e tangata koloaʻiá:

“ʻAlā ʻĒpalahame, ʻaloʻofa kiate au, mo ke fekau mai ʻa Lasalosi ke ne unu hono muʻa tuhú ki he vaí, mo fakamokomoko hoto ʻelelo ʻoʻotá ni, he ʻoku ou mamahi ʻi he afí ni.” Ko e ngaahi pōpoaki fakaefakamaau vela ʻa e ʻOtuá naʻe fanongonongo ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ko e meʻa ia naʻá ne fakamamahiʻi ʻa e kalasi ʻo e tangata koloaʻiá. Naʻa nau loto ke tuku ʻe he kau ākongá ʻa ʻenau fanongonongo ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻení, ke hoko ha kiʻi fakafiemālie ki heʻenau ngaahi mamahí.

“Ka ka pehē ʻe ʻĒpalahame, ‘Tama, manatu naʻá ke maʻu kātoa ʻa hoʻo ngaahi meʻa lelei ʻi hoʻo moʻuí, pehē foki naʻe maʻu ʻe Lasalosi ʻa e ngaahi kovi. Ka ko ʻeni, ʻi he potú ni, ʻokú ne maʻu ʻa e fiemālie, ka ko koe ʻa e mamahi. Kaeʻumaʻā, ʻi he vahaʻa ʻomautolu mo koé ʻoku ʻi ai ha fuʻu vanu kuo maʻumaʻuluta hono fokotuʻú, koeʻuhi ke ʻilonga kinautolu ʻoku fie ʻalu atu mei heni kiate kimoutolú ke ʻoua te nau lava, ʻumaʻā ha laka mai kiate kimautolu mei hena.’”

Hono ʻikai totonu mo feʻungamālie ʻa e hoko ʻa e liliu lahi ʻaupito pehē ʻi he kalasi ʻo Lasalosí mo e kalasi ʻo e tangata koloaʻiá! Naʻe fakahoko ʻa e liliu ko ʻeni ʻo e ngaahi tuʻungá ʻi he ʻosi pē ha ngaahi māhina siʻi ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S., ʻi hono fetongi ʻa e fuakava motuʻa ʻo e Laó ʻaki ʻa e fuakava foʻoú. Pea naʻe hoko ʻo mātuʻaki hā mahino naʻe fakamonūʻiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ākongá kae ʻikai ko e kau Fālesí mo e kau taki lotu kehé. Ko e “fuʻu vanu” naʻá ne vaheʻi ʻa e tangata koloaʻia tuʻu fakaefakaʻilongá mei he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e fakamaau māʻoniʻoni taʻeliliu ʻa e ʻOtuá.

Naʻe toki kole ʻa e tangata koloaʻiá “ʻalā ʻĒpalahame”: “Fekau [ʻa Lasalosi] ki he ʻapi ʻo ʻeku ʻeikí, he ʻoku ai hoku fototehina ʻe toko nima.” Ko ia naʻe vete ʻe he tangata koloaʻiá ʻo pehē naʻe vāofi ange ia mo ha tamai kehe, ʻa ia ko Sētane ko e Tēvoló. Naʻe kole ʻa e tangata koloaʻiá ke hanga ʻe Lasalosi ʻo fuʻifuʻi hifo ʻa e ngaahi pōpoaki fakaefakamaau ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ke ʻoua ʻe haʻu ʻa hono “fototehina ʻe toko nimá,” ko hono kaungā-lotú, ki he “potu fakamamahi ko ʻení.”

“Ka ka pehē ʻe ʻĒpalahame, ‘ʻOku nau maʻu ʻa Mōsese mo e kau Palōfitá; nau tokanga muʻa ki he faʻahingá ni.’” ʻIo, ke hao ʻa e “fototehina ʻe toko nimá” mei he fakamamahí, ko e meʻa pē ke nau faí ke nau tokanga ki he ngaahi tohi ʻa Mōsese mo e kau Palōfitá ʻa ia ʻoku fakapapauʻi ai ʻa Sīsū ko e Mīsaiá pea hoko leva ko ʻene kau ākonga. Ka naʻe taʻeloto ki ai ʻa e tangata koloaʻiá ʻo ne pehē: “Fakamolemole, ʻalā ʻĒpalahame, ka ʻo kapau ʻe ʻalu ange ha taha ʻiate kinautolu kuo pekia, kuo pau te nau fakatomala.”

Kae kehe, naʻe tala ange ki ai: “Kapau ʻe ʻikai te nau tokanga kia Mōsese mo e kau Palōfitá, ʻe ʻikai fakalotoʻi kinautolu neongo ʻe toetuʻu ha taha mei he pekiá.” ʻE ʻikai ke ʻomai ʻe he ʻOtuá ia ha ngaahi fakaʻilonga makehe pe ko ha ngaahi mana ke fakatuiʻiʻaki ʻa e faʻahinga peheé. Ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau lau mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi Konga Tohitapú. Luke 16:​14-31; Sione 9:28, 29; Mātiu 19:​3-9; Kaletia 3:24; Kolose 2:14; Sione 8:44.

▪ Ko e hā kuo pau ai ko e mate ʻa e tangata koloaʻiá mo Lasalosí ko e tuʻu fakaefakaʻilonga pē, pea ko e hā kuo fakatātaaʻi ʻe heʻena maté?

▪ ʻI he kamata ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sioné, ko e hā ʻa e liliu naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻoku hokó?

▪ Ko e hā ʻe toʻo atu ʻi he hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, pea ʻe uesia fēfē ʻe he meʻá ni ʻa e meʻa ʻo fekauʻaki mo e vete malí?

▪ ʻI he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ko hai ʻoku fakatātaaʻi ʻe he tangata koloaʻiá mo Lasalosí?

▪ Ko e hā ʻa e ngaahi fakamamahi naʻe moʻua ai ʻa e tangata koloaʻiá, pea naʻá ne kole ke fakafiemālieʻi kinautolu ʻaki ʻa e hā?

▪ Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe he “fuʻu vanú”?

▪ Ko hai ʻa e tamai moʻoni ʻa e tangata koloaʻiá, pea ko hai hono fototehina ʻe toko nimá?