Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Toli Uite ʻi he Sāpaté

Ko e Toli Uite ʻi he Sāpaté

Vahe 31

Ko e Toli Uite ʻi he Sāpaté

NAʻE ʻikai ke fuʻu fuoloa pea mavahe ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá mei Selusalema ke nau foki ki Kāleli. Ko e faʻahitaʻu failaú ia, pea ʻi he ngaahi ngoueʻangá naʻe fua ʻa e uité. Naʻe fiekaia ʻa e kau ākongá. Ko ia naʻa nau toli ʻa e fua ʻo e uité ʻo kai. Ka koeʻuhi ko e ʻaho Sāpate ia, naʻe ʻikai ke taʻefakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻa nau faí.

Naʻe toki ʻosi atu foki ʻa e feinga ʻa e kau taki lotu ʻi Selusalemá ke nau tāmateʻi ʻa Sīsū koeʻuhi ko e pehē naʻá ne maumauʻi ʻa e Sāpaté. Naʻe talatalaakiʻi leva ia ʻe he kau Fālesí. Naʻa nau pehē: “Vakai, ʻoku fai ʻe hoʻo kau akó ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ngofua ke fai ʻi he Sāpaté.”

Naʻe taukaveʻi ʻe he kau Fālesí ko hono toli ʻa e fuaʻi uité pea mili ia ʻi he nimá ʻo kaí ko e ngāue utu-taʻú ia mo hono hahá. Ka ko ʻenau fakaʻuhingaʻi fefeka ʻa e meʻa naʻe pehē ko e ngāué naʻe ʻai ai ʻa e Sāpaté ko e meʻa fakamafasia, ka naʻe fakataumuʻa ia ke hoko ko e taimi fakafiefia mo fakatupu langa hake fakalaumālie. Ko ia naʻe fakafepakiʻi atu ʻe Sīsū ʻaki ʻa e ngaahi fakatātā mei he Tohitapú ke fakahā naʻe ʻikai ʻaupito ke fakataumuʻa ʻe he ʻOtua ko Sihová ke ngāueʻaki fefeka lahi fau pehē ʻa ʻEne lao ʻo kau ki he Sāpaté.

Naʻe pehē ʻe Sīsū, ʻi he fiekaia ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá, naʻa nau afe ki he tāpanekalé ʻo kai ʻa e mā fonó. Naʻe ʻosi toʻo ʻa e mā ko iá mei he ʻao ʻo Sihová pea fetongi ʻaki ʻa e mā foʻou, pea naʻe faʻa tuku tauhi ia maʻá e kau taulaʻeikí ke nau kai ia. Ka, ʻi he tuʻunga ko ia naʻe hokó, naʻe ʻikai ke fakahalaiaʻi ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá ʻi heʻenau kai iá.

ʻI hono fakahā ha toe fakatātā ʻe taha, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Naʻe ʻikai te mou lau ʻi he Laó, ʻo pehē, Ko e kau taulaʻeiki ʻoku ʻi he temipalé ʻi he Sāpaté, ʻoku nau maumau Sāpate kae ʻataʻatā pē?” ʻIo, naʻa mo e ʻaho Sāpaté naʻe fahi monumanu ai ʻa e kau taulaʻeikí pea mo e toe ngāue kehe ʻi he temipalé ko hono teuteu ʻa e ngaahi feilaulau fanga manú! “Pea ʻoku ou tala atu,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “ʻoku ʻi heni ha meʻa ʻoku lahi ʻi he temipalé.”

ʻI hono valokiʻi ʻa e kau Fālesí, naʻe hoko atu ʻe Sīsū: “Ka ne mou ʻilo hono ʻuhinga ʻo e meʻá ni, ‘Ko e meesí ʻoku ou tangi ki aí, ʻo ʻikai ko e feilaulaú,’ pehē ne ʻikai te mou fakahalaia ʻa e ʻataʻataá.” Pea naʻá ne fakaʻosiʻaki: “He ko e Fanautama ʻa tangatá ko e ʻEiki ia ʻo e Sāpaté.” Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e lea pehē ʻa Sīsuú? Naʻe lave ʻa Sīsū ki he pule melino ʻa hono Puleʻangá ʻi he taʻu ʻe taha afé.

Ko e taʻu ʻe 6,000 eni ʻa e mamahi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he nofo pōpula kia Sētane ko e Tēvoló, pea ko e fakamālohí mo e taú ko e meʻa ia kuo hokó. Ka, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko e pule faka-Sāpate lahi ʻa Kalaisí ʻe hoko ia ko ha taimi ʻo e mālōlō mei he mamahi mo e fakafeʻātungia peheé. Mātiu 12:​1-8; Livitiko 24:​5-9; 1 Samiuela 21:​1-6; Nomipa 28:9; Hosea 6:6.

▪ Ko e hā ʻa e talatalaakiʻi naʻe fai fakafepaki ki he kau ākonga ʻa Sīsuú, pea ko e hā ʻa e tali naʻe fai ki ai ʻe Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e hala ʻa e kau Fālesí naʻe fakahā ʻe Sīsuú?

▪ ʻI he ʻuhinga fē ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko e “ʻEiki ia ʻo e Sāpaté”?