Skip to content

Skip to table of contents

Malanga Hake ha Fakakikihi

Malanga Hake ha Fakakikihi

Vahe 115

Malanga Hake ha Fakakikihi

KI MUʻA ange ʻi he efiafi ko iá, naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ha lēsoni fakaʻofoʻofa ʻi he ngāue anga-fakatōkilaló ʻaki ʻene fufulu ʻa e vaʻe ʻo ʻene kau ʻaposetoló. Ki mui ai, naʻá ne fokotuʻu ʻa e Fakamanatu ʻo ʻene pekia naʻe tuʻunuku atú. ʻI he taimi ko ʻení, tautefito ki he meʻa ko ia kuo toki hokó, naʻe hoko ha meʻa fakaʻohovale. Naʻe fakakikihi mālohi ʻa ʻene kau ʻaposetoló pe ko hai ʻoku ngalingali ko e lahi tahá ia! ʻOku hā mahino, ko ha hoko atu ʻeni ʻo ha fakakikihi fuoloa.

Manatuʻi ʻi he hili ʻo e fakasinokehe ʻa Sīsū ʻi he moʻungá, naʻe fakakikihi ʻa e kau ʻaposetoló ʻiate kinautolu pē pe ko hai ʻoku lahi tahá. ʻIkai ko ia pē, naʻe kole ʻe Sēmisi mo Sione ha ongo tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻi he Puleʻangá, ʻo iku ke toe lahi ange ai ʻa e fekīhiaki ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻaposetoló. ʻI hono pō fakaʻosi ko ʻeni mo kinautolú, hono ʻikai pau ke loto-mamahi ʻa Sīsū ʻi heʻene vakai atu kiate kinautolu ʻoku nau toe fekeʻikeʻi peé! Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne faí?

ʻI he ʻikai ke tafuluʻi ʻa e kau ʻaposetoló koeʻuhi ko honau ʻulungaangá, naʻe toe fakamahino anga-kātaki ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Ko e ngaahi tuʻi ʻo e Senitailé ʻoku nau puleʻi kinautolu, pea ko kinautolu ʻoku faʻiteliha kiate kinautolú ʻoku lau ko e kau Tokoni-ʻOfa. Ka ʻe ʻikai te mou pehē kimoutolu. . . . He ko hai ʻoku māʻolungá, ko ia ʻoku nofo ʻi he kaí, pe ko ia ʻoku sevānití? ʻIkai ko ia ʻoku nofo ʻi he kaí?” Pea, ʻi heʻene fakamanatuʻi leva kiate kinautolu ʻa ʻene faʻifaʻitakiʻangá, naʻá ne pehē: “Ka ko au ʻoku ou ʻi homou lotolotongá ʻo hangē ko e sevānití.”

Neongo ʻa ʻenau ngaahi taʻehaohaoá, naʻe nofo maʻu ʻa e kau ʻaposetoló mo Sīsū lolotonga ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí. Ko ia naʻá ne pehē: “ʻOku ou fuakava mo kimoutolu, hangē ko e fuakava ʻa e Tamaí kiate aú, ki ha puleʻanga.” Ko e fuakava fakaekinautolu ko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū mo hono kau muimui mateakí kuo fakahoko ai kinautolu kiate ia ke kau ʻi heʻene pule fakatuʻí. Ko ha tokolahi fakangatangata pē ko e toko 144,000 ʻoku kau ki he fuakava ko ʻeni ki ha Puleʻangá.

Neongo naʻe tuku ki he kau ʻaposetoló ʻa e ʻamanaki fakaofo ko ʻeni ke kaungāpule mo Kalaisi ʻi he Puleʻangá, naʻa nau lolotonga vaivai fakalaumālie. “Te mou tūkia kotoa pē ʻiate au he poó ni,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. Kae kehe, ʻi heʻene tala kia Pita kuó Ne lotu koeʻuhi ko iá, naʻe naʻinaʻi ange ʻa Sīsū: “Pea ʻo ka ke ka toki foki mai, ke ke poupou ʻe koe ho ngaahi tokouá.”

“Siʻi fānau,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú, “ʻoku kei toe siʻi ʻeku ʻiate kimoutolú. Te mou kumi au; kae hangē ko ʻeku lea ki haʻa Siú, ʻo pehē, ‘Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki aí, ʻe ʻikai te mou lava ke aʻu ki ai,’ ʻoku pehē foki ʻeku leá ni kiate kimoutolú. Ko e tuʻutuʻuni foʻou ʻoku ou tuku kiate kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki; hangē ā ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolú, ke pehē foki hoʻomou feʻofaʻakí. Ko e meʻa ko ē ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu ʻaʻakú, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.”

“ʻEiki, ko hoʻo meʻá ki fē?” ko e fehuʻi ia ʻa Pitá.

“Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki aí ʻe ʻikai te ke lava ke muimui mai ki ai ʻi he taimí ni,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, “ka te ke muimui ki ai ʻamui.”

“ʻEiki, ko e ʻikai te u lava ke muimui atu ki ai ʻi he taimi ní, ko e hā?” ko e fieʻilo ia ki ai ʻa Pitá. “Naʻa mo ʻeku moʻuí te u liʻaki ia maʻau.”

“Te ke liʻaki koā hoʻo moʻuí koeʻuhi ko au, ʻo?” ko e fehuʻi ia ʻa Sīsuú. “Ko au ē, ʻoku ou tala atu, ko e ʻanaí, ʻio, ʻi he poó ni, ʻi he teʻeki ke ʻuʻua tuʻo ua ʻa e moá, te ke fakafisinga au ʻe koe ʻo tuʻo tolu mālō.”

“ʻE ʻikai ʻaupito te u fakafisinga koe,” ko e lea fakamatematē atu ia ʻa Pitá, “neongo ʻe iku pē ki haʻaku mate mo koe.” Pea lolotonga ʻa e kau mo e kau ʻaposetolo kehé ʻi he leaʻaki ʻa e meʻa tatau pē, naʻe pōlepole ʻa Pita: “Neongo ʻe tūkia kotoa pē ʻiate koe, ka ko au ʻe ʻikai te u tūkia ʻo taʻengata!”

ʻI he lave ki he taimi naʻá ne fekau ai ʻa e kau ʻaposetoló ki ha fononga ngāue fakamalanga ʻi Kāleli ʻo ʻikai ke ʻi ai ha kato paʻanga pe kato meʻakaí, naʻe ʻeke ange ʻe Sīsū: “Naʻa mou masiva ʻi ha meʻa?”

“ʻIkai!” ko ʻenau talí ia.

“Ka ʻi he taimí ni, ʻilonga ha taha ʻokú ne maʻu ha kato paʻanga, ke ne toʻo ia, pehē foki mo ha kato ʻoho,” ko ʻene leá ia, “pea ko ia ʻoku ʻikai ke maʻu ha meʻa pehē, ke ne fakatau atu hono kofú ke maʻu ʻaki ha heletā. He ʻoku ou pehē atu kiate kimoutolu, kuo pau ke fakamoʻoni ʻiate au ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe tohí, ‘Pea naʻe fakakau ia mo e kau maumau-laó.’ He ko ʻeni ʻoku fakaʻaʻau ke iku ʻa e meʻa naʻe tohi kiate aú.”

Naʻe lave ʻa Sīsū ki he taimi ʻa ia ʻe tutuki ai ia mo e ongo kaihaʻá, pe ongo maumau-laó. Naʻá ne toe fakahā foki ko hono kau muimuí te nau fehangahangai ʻi he hili iá mo e fakatanga mamafa. “ʻEiki, vakai! ko e heletā ʻeni ʻe ua,” ko ʻenau leá ia.

“ʻOku lahi pē ia,” ko ʻene talí ia. Hangē ko ia te tau vakai ki aí, ko ʻenau ʻalu ko ʻeni mo e heletaá ʻe toki lava ai ʻe Sīsū ke akoʻi ha meʻa mahuʻinga ʻe taha. Mātiu 26:​31-35; Maake 14:​27-31; Luke 22:​24-38; Sione 13:​31-38; Fakahā 14:​1-3.

▪ Ko e hā ko ha meʻa fakaʻohovale ai ʻa e fakakikihi ʻa e kau ʻaposetoló?

▪ Naʻe anga-fēfē hono fakaleleiʻi ʻe Sīsū ʻa e fakakikihí?

▪ Ko e hā ʻoku fakahoko ʻe he fuakava naʻe fai ʻe Sīsū mo ʻene kau ākongá?

▪ Ko e hā ʻa e fekau foʻou naʻe tuku mai ʻe Sīsuú, pea ʻoku mahuʻinga fēfē ia?

▪ Ko e hā ʻa e fuʻu pōlepole naʻe fakahāhā ʻe Pitá, pea ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻoku kehekehe ai ʻa e ngaahi fekau ʻa Sīsū ʻo kau ki hono ʻave ʻo e kato paʻangá mo e kato ʻohó mei he fekau naʻá ne ʻuluaki fai ki muʻa atu aí?