Skip to content

Skip to table of contents

Mamahi Lahi ʻi he Ngoué

Mamahi Lahi ʻi he Ngoué

Vahe 117

Mamahi Lahi ʻi he Ngoué

ʻI HE hili ʻa e lotu ʻa Sīsuú, naʻá ne hiva mo ʻene kau ʻaposetolo anga-tonu ʻe toko 11 ʻi he ngaahi hiva fakamālō kia Sihova. Naʻa nau hifo leva ki lalo mei he loki ʻi ʻolungá, ʻo hū atu ʻi he ʻea mokomoko ʻo e poʻulí, ʻo nau toe foki ʻo kolosi atu ʻi he Teleʻa ko Kitiloné ʻo huʻu ki Pētani. Ka ʻi he lolotonga ʻenau fonongá, naʻa nau tuʻu ʻi ha feituʻu fakamānako, ko e ngoue ko Ketisemaní. Naʻe tuʻu pē ʻeni ʻo ofi ki he Moʻunga ko ʻOlivé. Naʻe faʻa fakataha ʻa Sīsū ʻi heni mo ʻene kau ʻaposetoló ʻi he ngaahi fuʻu ʻolivé.

Naʻá ne tuku ʻa e toko valu ʻo ʻene kau ʻaposetoló​—ʻo ofi nai ki he hūʻanga ki he ngoué—ʻo ne fakahinohino kiate kinautolu: “Mou nofo heni, kau ʻalu ki hē ʻo lotu.” Naʻá ne ʻalu leva mo e toko tolu ko ē​—ko Pita, mo Sēmisi, mo Sione—ʻo fononga atu ki he loto ngoué. Naʻe kamata ke loto-mamahi mo faingataʻaʻia ʻaupito ʻa Sīsū. “ʻOku mamahi fuʻu hoku laumālié, ʻo hangē ka maté,” ko ʻene lea ange ia kiate kinautolú. “Mou tatali ʻi heni ʻo feʻao mo au.”

Naʻá ne laka siʻi atu ki muʻa, pea tō mapeʻe hifo ʻa Sīsū ki he kelekelé ʻo foʻohifo hono fofongá ki he kelekelé mo kamata ke ne lotu fakamātoato: “ʻAlā Tamai, kapau ʻe lava, tuku ke tolona ʻa e ipú ni meiate au. Kae kehe, ke ʻoua naʻa fai ki hoku lotó, ka ki hoʻoú pē.” Naʻá ne ʻuhinga ki he hā? Ko e hā naʻá ne ‘mamahi fuʻu ai ʻo hangē ka maté’? Naʻá ne loto ke liʻaki ʻene fili naʻá ne fai ke pekia ke tokonaki ha huhuʻí?

ʻIkai ʻaupito! Naʻe ʻikai ke kole ʻa Sīsū ia ke fakahaofi ia mei he maté. Naʻa mo e fakakaukau ke kalofi ʻa e mate fakaefeilaulaú, ʻa ia naʻe fokotuʻu atu ʻe Pita ʻi ha taimi ʻe taha, naʻe taukovi ia kiate ia. Kae kehe, naʻá ne mamahi lahí koeʻuhi ko ʻene ilifia he ko e founga naʻe tuʻunuku atu ke ne pekia aí​—ʻo hangē ko ha tokotaha faihia fakafehiʻanekiná—ʻe hoko ai ha luma ki he huafa ʻo ʻene Tamaí. Naʻá ne ongoʻi heni, ʻi ha ngaahi houa siʻi ʻe tautau ai ia ʻi he ʻakaú ʻi he tuʻunga ko ha tangata kovi taha​—ko ha tokotaha lea-fieʻotua ʻo fakafepaki ki he ʻOtuá ia! Ko e meʻa ʻeni naʻá ne fakafaingataʻaʻiaʻi iá.

ʻI he hili ʻene lotu fuoloá, naʻe foki mai ʻa Sīsū ʻo ʻilo ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko tolú ʻoku nau mohe. Naʻá ne pehē kia Pita: “ʻOku pehē koā hoʻomou taʻelava ke ʻā mo au ʻo houa taha? Leʻo pē mo lotu, ke ʻoua naʻa mou hū ki ha ʻahiʻahi.” Kae kehe, ʻi heʻene ʻilo ʻa e mafasia kuo nau hokosiá pea kuo valenga poó, naʻá ne pehē: “ʻOku loto pē ʻa laumālie ke fai, ka ʻoku vaivai ʻa kakano.”

Naʻe toe ʻalu ʻa Sīsū ko hono tuʻo ua mo kole ke toʻo ʻe he ʻOtuá meiate ia ʻa e “ipú ni,” ʻa ia ko e ngāue naʻe vaheʻi ange pe ko e finangalo ko ia ʻo Sihova kiate iá. ʻI heʻene foki maí, naʻá ne toe ʻilo ʻoku mohe pē ʻa e toko tolú ka naʻe totonu ke nau lotu ke ʻoua te nau hū atu ki ha ʻahiʻahi. ʻI he lea atu ʻa Sīsū kiate kinautolú, naʻe ʻikai te nau ʻilo pe ko e hā haʻanau tali.

Ko hono fakaʻosí, ko hono tuʻo tolú ia, naʻe ʻalu atu ʻa Sīsū ʻo fakafuofua ko e lisingi maka ʻe taha, peá ne tūʻulutui ʻo ne kalanga leʻo-lahi mo e loʻimata, ʻo ne lotu: “ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló ia, ke ke fakalaka ʻa e ipú ni meiate au.” Naʻe mātuʻaki ongoʻi moʻoni ʻe Sīsū ʻa e mamahi lahi koeʻuhi ko e luma ʻe hoko ki he huafa ʻo ʻene Tamaí tupu mei heʻene mate ʻo hangē ha tokotaha faihiá. Ke tukuakiʻi ko e tokotaha lea-fieʻotua ia​—ko ha tokotaha ʻokú ne talatuki ki he ʻOtuá—naʻe ʻikai meimei lava ke ne kātakiʻi!

Ka neongo ia, naʻe hoko atu ʻe Sīsū ʻa ʻene lotú: “ʻOku ʻikai pē ko e hā hoku lotó, ka ko e hā hoʻoú.” Naʻe tukulolo mo talangofua ʻa e loto ʻo Sīsuú ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ko iá, naʻe hā mai ha ʻāngelo mei hēvani ke fakaivia ia ʻaki ha ngaahi lea fakalototoʻa. ʻOku ngalingali, naʻe fakahā ange ʻe he ʻāngeló kia Sīsū ʻoku hōifua ʻa ʻene Tamaí ʻiate ia.

Ka, ko ha meʻa mafatukituki ē ʻi he uma ʻo Sīsuú! Ko ʻene moʻui taʻengatá tonu pea mo e moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē naʻe kei ʻi ha tuʻunga taʻepau. Naʻe lahi fakaʻulia ʻa e mafasia fakaeongó. Ko ia, naʻe hokohoko atu ʻa Sīsū ʻo lotu fakamātoato ange, pea naʻe hoko hono pupuhá ko e ngaahi tulutā toto ʻi heʻene tō hifo ki he kelekelé. “Neongo ko e meʻa ʻoku hāhāmolofia,” ko e lau ia ʻa e The Journal of the American Medical Association, “ko e pupuha totó . . . ʻe lava ke hoko nai ʻi ha tuʻunga mafasia fakaeongo ʻoku lahi fakaʻulia.”

ʻI he hili iá, naʻe toe foki mai ʻa Sīsū ko hono tuʻo tolú ia ki heʻene kau ʻaposetoló, ʻo ne toe ʻilo pē kinautolu ʻoku nau mohe. Naʻa nau ongosia ʻi he fuʻu loto-mamahi. “Mohe ai pē ā ʻeni mo mālōlō!” ko ʻene kalangá ia. “Kuo mahili! Kuo hokosia hono taimi! ʻE! ʻOku lavakiʻi ʻa e Fanautama ʻa tangatá ki he kau angahala. Mou tuʻu, tau ō! Vakai! Kuo ofi mai hoku lavakí.”

Lolotonga ʻa ʻene kei leá, naʻe fakaofi mai ʻa Siutasi ʻIsikaliote, pea naʻe haʻu mo e fuʻu kakai tokolahi naʻa nau toʻo ʻa e ngaahi tūhulu mo e ngaahi maama mo e ngaahi meʻatau. Mātiu 26:​30, 36-47; 16:​21-23; Maake 14:​26, 32-43; Luke 22:​39-47; Sione 18:​1-3; Hepelu 5:7.

▪ Hili ʻa e mavahe mei he loki ʻi ʻolungá, naʻe taki ki fē ʻe Sīsū ʻa e kau ʻaposetoló, pea ko e hā naʻá ne fai ʻi aí?

▪ Ko e hā naʻe fai ʻe he kau ʻaposetoló he lolotonga ʻa e lotu naʻe fai ʻe Sīsuú?

▪ Ko e hā naʻe mamahi lahi ai ʻa Sīsuú, pea ko e hā ʻa e kole naʻá ne fai ki he ʻOtuá?

▪ Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻi he hoko ʻa e pupuha ʻo Sīsuú ko e ngaahi tulutā totó?