Skip to content

Skip to table of contents

Meia Pailato kia Hēlota pea Toe Fakafoki

Meia Pailato kia Hēlota pea Toe Fakafoki

Vahe 122

Meia Pailato kia Hēlota pea Toe Fakafoki

NEONGO naʻe ʻikai ke fai ʻe Sīsū ia ha feinga ke fakapuliki meia Pailato ko ha tuʻi ia, naʻá ne fakamatala ko hono Puleʻangá ʻoku ʻikai te ne ala uesia ʻa Loma. “Ko hoku puleʻangá ʻoku ʻikai ʻo e maama ko ʻení,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. “Ka ne ʻo e maama ko ʻení ʻa hoku puleʻangá, pehē ʻe tau haʻaku kau ʻōfisa ke taʻofi hoku tuku ange ki haʻa Siú. Ka ko ʻeni, ko hoku puleʻangá ʻoku ʻikai ʻo ʻeni.” Ko ia naʻe tuʻo tolu hono fakahā ʻe Sīsū ʻoku ʻi ai hono Puleʻanga, neongo ʻoku ʻikai mei ha tupuʻanga fakaemāmani ia.

Ka naʻe toe vili atu ʻa Pailato ʻo ne pehē: “Pea tā ko e tuʻi koe, ʻo?” Ko hono fakalea ʻe tahá, ko e tuʻi koe neongo ko ho Puleʻangá ʻoku ʻikai ʻo māmani?

Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke ʻilo ʻe Pailato ʻoku tonu ʻa ʻene fakamulitukú, ʻaki ʻene tali ʻo pehē: “Ko ia pē ʻokú ke meʻá, ko e tuʻi au. Ko e meʻa ko ia naʻe fanauʻi ai aú, pea ko e meʻa ko ia kuó u haʻu ai ki māmaní, koeʻuhi ke u fakahaaʻi ʻa e moʻoní. Ko ia kotoa pē ʻoku ʻo e moʻoní ʻokú ne tokanga ki hoku leʻó.”

ʻIo, ko e taumuʻa tefito ʻo e moʻui ʻa Sīsū ʻi māmaní ke faifakamoʻoni ki he “moʻoní,” tautefito ki he moʻoni ʻo kau ki hono Puleʻangá. Naʻe mateuteu ʻa Sīsū ke ne faitōnunga ki he moʻoni ko iá neongo kapau ʻe mole ai ʻa ʻene moʻuí. Neongo naʻe ʻeke ange ʻe Pailato: “Ko e hā tū ʻa e moʻoní?” naʻe ʻikai te ne tatali ki ha toe fakamatala atu. Naʻe feʻungaʻānoa pē ʻa e meʻa kuó ne fanongo ki aí ke ne fai ai ʻene fakamāú.

Naʻe foki ʻa Pailato ki he fuʻu kakai tokolahi naʻa nau talitali ʻi he tuʻa Palasí. ʻOku hā mahino naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻa Sīsū, pea naʻá ne fakahā ki he houʻeiki taulaʻeikí mo kinautolu naʻe fakataha aí: “Ko aú ʻoku ʻikai te u momoʻi ʻilo ha hia ʻa e tangatá ni.”

ʻI heʻenau ʻita ʻi he tuʻutuʻuni kuo faí, naʻe kamata ke vili ʻa e fuʻu kakaí ʻo nau pehē: “ʻA, ʻokú ne oʻi ʻa e kakaí, heʻene faiako ʻi Siutea kātoa, ʻo ne fai mei Kāleli ki heni.”

Ko e tōtuʻa ʻa e loto-māfana taʻeʻuhinga ʻa e kau Siú ʻoku pau ko e meʻa ia naʻe fakatumutumu ai ʻa Pailató. Ko ia, ʻi he hanganaki kaikaila ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau mātuʻá, naʻe hanga ʻa Pailato kia Sīsū ʻo ne ʻeke: “ʻOku ʻikai te ke tokanga koā ki he ngaahi meʻa ʻoku nau fakaʻilo kiate koé, hono taha?” Naʻe kei ʻikai pē ke feinga ʻa Sīsū ia ke ne fai ha tali. Naʻe ofoofo ʻa Pailato ʻi heʻene nonga pē ʻi he fehangahangai mo e ngaahi tukuakiʻi tuʻungaʻa peheé.

ʻI he toki ʻilo ʻe Pailato ko e tokotaha mei Kāleli ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻilo ai ha founga ke ne kalo ai mei he fatongia fekauʻaki mo Sīsuú. Ko e pule ʻo Kālelí, ko Hēlota ʻAnitipasa (foha ʻo Hēlota ko e Lahí), naʻá ne ʻi Selusalema koeʻuhi ko e Laka-Atú, ko ia naʻe fekau ʻe Pailato ke ʻave ʻa Sīsū kiate ia. Ki muʻa atú, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Hēlota ʻAnitipasa ke tuʻusi ʻa e ʻulu ʻo Sione Papitaisó, pea naʻe manavahē leva ʻa Hēlota ʻi heʻene fanongo ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ngāue fakaemana ʻa Sīsuú, ʻo ne manavahē ʻi heʻene pehē ko Sīsuú ko Sione pē ia kuo toe fokotuʻu mai mei he maté.

Naʻe fuʻu fiefia ʻaupito leva heni ʻa Hēlota ʻi he ʻamanaki ke sio kia Sīsuú. Naʻe ʻikai ke peheé ia koeʻuhi ko haʻane tokanga ʻo kau ki he meʻa ʻoku fekauʻaki mo Sīsuú pe haʻane fie fai ha feinga moʻoni ke ʻilo pe ʻoku moʻoni pe loi ʻa e ngaahi tukuakiʻi fekauʻaki mo iá. Ka, naʻá ne fie ʻilo pē ia mo ʻamanekina ke sio ʻoku fai ʻe Sīsū ha mana.

Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakalato ʻe Sīsū ia ʻa e fie ʻilo ʻa Hēlotá. Ko hono moʻoní, ʻi hono fakafehuʻi ia ʻe Hēlotá, naʻe ʻikai te ne lea ia. ʻI he loto-mamahi ʻi he tō ʻa e ʻamanakí, naʻe fakakataʻaki ʻe Hēlota mo ʻene kau sōtia leʻó ʻa Sīsū. Naʻa nau fakakofu ʻaki ia ʻa e tupenu ngingila pea manukiʻi ia. Pea naʻa nau fakafoki ia kia Pailato. Ko hono olá, ko Hēlota mo Pailato, ʻa ia naʻá na hoko ko e ongo fili ki muʻá kuó na hoko ʻeni ʻo kaumeʻa lelei.

ʻI he toe foki mai ko ʻeni ʻa Sīsuú, naʻe fakatahaʻi ʻe Pailato ʻa e houʻeiki taulaʻeikí, mo e kau pule Siú, pea mo e kakaí ʻo ne pehē: “Naʻa mou ʻomi kiate au ʻa e tangata ko ʻení, ko e tokotaha, tokua, ʻokú ne taki kehe ʻa e kakaí, pea ko eni! Ne u ʻeke ʻa e tangatá ni ʻi homou ʻaó ʻe au, pea naʻe ʻikai te u ʻilo haʻane momoʻi hala ʻe taha ʻi he ngaahi meʻa naʻa mou talatalaakiʻi ai iá. Kaeʻumaʻā ʻoku pehē mo Hēlota, he kuó ne fekau ke toe ʻomi ia kiate kitautolu; pea tā ʻoku ʻikai ha meʻa kuó ne fai ʻoku taau mo e maté. Ko ia te u ʻai hano kini pea vete ange.”

Ko ia, naʻe tuʻo ua hono fakahā ʻe Pailato ʻoku tonuhia ʻa Sīsū. Naʻá ne vēkeveke ke tuku ange ia, he kuó ne ʻilo ko e meheka pē naʻe ʻomai ai ia ʻe he kau taulaʻeikí kiate iá. ʻI he hokohoko atu ʻa e feinga ʻa Pailato ke tuku ange ʻa Sīsuú, naʻá ne toe maʻu ha toe ʻuhinga mālohi ke ne fai pehē. Lolotonga ʻa ʻene ʻi he nofoʻanga ʻo e fakamāú, naʻe ʻomai mei hono uaifí ha pōpoaki, ʻo naʻinaʻi kiate ia: “ʻOua te ke ala ki he meʻa ʻoku kau ki he tangata maʻoniʻoni ko ʻená, he ne u hohaʻa lahi ʻanehengihengi ʻi haʻaku misi [ʻoku hā mahino ko e fakatupunga mei he ʻOtuá] ko e meʻa ʻi he tangata ko iá.”

Ka, ʻe lava fēfē ke tuku ange ʻe Pailato ʻa e tangata tonuhia ko ʻení, he naʻá ne ʻilo ʻoku totonu ke ne fai pehē? Sione 18:36-38; Luke 23:​4-16; Mātiu 27:​12-14, 18, 19; 14:​1, 2; Maake 15:​2-5.

▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sīsū ki he fehuʻi ʻo fekauʻaki mo hono tuʻunga-tuʻí?

▪ Ko e hā ʻa e “moʻoni” ʻa ia naʻe fakamoleki lahi ai ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻuí ʻi he māmaní ke ne fakamoʻoni ki aí?

▪ Ko e hā ʻa e fakamaau ʻa Pailató, naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kakaí, pea ko e hā naʻe fakahoko ʻe Pailato kia Sīsuú?

▪ Ko hai ʻa Hēlota ʻAnitipasa, ko e hā naʻe fuʻu fiefia ʻaupito ai ke ne sio kia Sīsuú, pea ko e hā naʻá ne fai kiate ia?

▪ Ko e hā naʻe vēkeveke ai ʻa Pailato ke ne tuku ange ʻa Sīsuú?