Skip to content

Skip to table of contents

Muʻaki Kau Ākonga ʻa Sīsuú

Muʻaki Kau Ākonga ʻa Sīsuú

Vahe 14

Muʻaki Kau Ākonga ʻa Sīsuú

ʻI HE hili ʻa e ʻaho ʻe 40 ʻi he toafá, naʻe foki ʻa Sīsū kia Sione ʻa ia naʻá ne papitaiso iá. ʻI heʻene fakaofiofi kia Sioné, ʻoku ngalingali naʻe tuhu ʻa Sione kiate ia ʻo ne pehē ki he faʻahinga naʻa nau ʻi aí: “Vakai, ko ʻena ʻa e Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní! Ko ʻeni ia ʻa e tokotaha ne u lea ki aí, ʻOku muimui mai ha tangata, ʻa ia kuó ne laka ʻo muʻomuʻa ʻiate au, koeʻuhi naʻá ne ʻi muʻa noa pē ʻiate au.” Neongo naʻe motuʻa ange ʻa Sione ʻi he tokotaha naʻá ne tokouaʻaki ko Sīsuú, naʻe ʻilo ʻe Sione ko Sīsuú naʻá ne moʻui ki muʻa ʻiate ia ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha laumālie ʻi hēvani.

Kae kehe, ʻi he ngaahi uike siʻi ki muʻá, ʻi he haʻu ʻa Sīsū kia Sione ke ne papitaiso iá, ʻoku hā ngalingali naʻe ʻikai ʻilo pau ʻe Sione ko Sīsuú ko e Mīsaiá ia. “Pea naʻe ʻikai te u ʻilo ia ʻe au,” ko e fakahā ia ʻe Sioné, “ka ko hono fakahā ki ʻIsilelí, ko hono ʻuhinga ia ʻo ʻeku haʻu ʻo papitaiso vaí.”

Naʻe hoko atu ʻe Sione ke ne fakamatala ki heʻene kau fanongó ʻo kau ki he meʻa naʻe hoko ʻi heʻene papitaiso ʻa Sīsuú: “Kuó u mamata ki he laumālié ʻoku ʻalu hifo mei langi ʻi he tatau ʻo ha lupe, ʻo nōfoʻi ia. Pea naʻe ʻikai te u ʻilo ia ʻe au, ka ko ia naʻá ne fekau au ke papitaiso vaí naʻá ne folofola mai, ʻo pehē, ‘Ko e tokotaha te ke mamata ki aí, ʻoku ʻalu hifo ʻa e laumālié, ʻo nōfoʻi iá, ko ia ia ʻoku fai papitaiso ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní.’ Pea kuó u mamata ʻe au, pea kuó u fakahā, ko ʻeni ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”

ʻI he ʻaho hono hokó naʻe tuʻu ʻa Sione mo e toko ua ʻo ʻene kau ākongá. ʻI he fakaofiofi atu ʻa Sīsuú, naʻe toe pehē ʻe Sione: “Vakai, ko ʻena ʻa e Lami ʻa e ʻOtuá!” ʻI he hoko ʻa e meʻá ni, ko e ongo ākonga ʻe toko ua ko ʻeni ʻa Sione Papitaisó naʻá na muimui kia Sīsū. Ko e taha ʻo kinaua ko ʻAnitelū, pea ʻoku hā mahino ko e tokotaha kehé ko e tokotaha ia naʻá ne tohi ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení, ʻa ia naʻe ui mo ia ko Sione. Fakatatau ki he ngaahi meʻa ʻoku hā maí, ko Sione ko ʻení naʻe toe tokouaʻaki mo ia ʻe Sīsū, ʻo ngalingali ko e tama ia ʻa e tokoua ʻo Mele, ko Sālome.

ʻI he tafoki ange ʻa Sīsū ʻo ne vakai kia ʻAnitelū mo Sione ʻokú na muimui kiate iá, naʻe ʻeke ʻe Sīsū: “Ko e hā nai ʻokú mo kumi?”

“Lāpai,” naʻá na ʻeke, “ʻokú ke nofo ʻi fē?”

“Mo ōmai, ka mo sio ki ai,” ko e tali ʻeni ʻa Sīsuú.

Ko e ofi nai ʻeni ki he taimi fā efiafí, pea naʻe nofo ʻa ʻAnitelū mo Sione fakataha mo Sīsū ʻi he toenga ʻo e ʻaho ko iá. ʻI he hili ʻení naʻe fuʻu toʻoa ʻa ʻAnitelū ʻo ne ʻalu vave ke kumi hono tokouá, ʻa ia naʻe ui ko Pitá. “ʻE, kuó ma ʻilo ʻa e Mīsaiá,” ko ʻene lea ange ia kiate iá. Pea naʻá ne taki ʻa Pita kia Sīsū. Mahalo pē naʻe kumi ʻe Sione ʻa hono tokoua ko Sēmisí ʻi he taimi tatau pē ʻo ne taki ia kia Sīsū; ka, hangē ko ia ko e angafai ʻo Sioné, naʻe ʻikai te ne fakakau ʻa e fakamatala fakafoʻituitui ko ʻení ʻi heʻene Kōsipelí.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻilo ʻe Sīsū ʻa Filipe, ʻa ē mei Petesaitá, ʻa e kolo tatau pē ko ia naʻe ʻuluaki haʻu mei ai ʻa ʻAnitelū mo Pitá. Naʻá ne fakaafeʻi ia: “Ke ke muimui kiate au.”

Naʻe toki ʻalu ʻa Filipe ʻo ne kumi ʻa Nataniela, ʻa ia naʻe toe ui ko Pātolomiú, peá ne pehē: “ʻE, ko e tokotaha naʻe lea ki ai ʻa Mōsese ʻi he Tohi Laó, mo e Kau Palōfitá, kuo mau ʻilo ia, ʻa Sīsū mei Nasaletí, ko e foha ʻo Siosefá.” Naʻe veiveiua ʻa Nataniela. “ʻO ala tupu koā ha lelei mei Nasaleti?” ko ʻene ʻeké ia.

“Haʻu ʻo mamata,” ko e fakalotoʻi ia ʻe Filipé. Pea ʻi heʻena haʻu ʻo ofi kia Sīsuú, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻo kau kia Nataniela: “Vakai, ko ʻena ha ʻIsileli moʻoni, ʻoku ʻikai ha kākā ʻiate ia!”

“Ko hoʻo ʻilo au mei fē?” ko e ʻeke ia ʻa Natanielá.

“ʻI he teʻeki ke ui koe ʻe Filipé, lolotonga hoʻo ʻi he lolo fikí, naʻá ku sio kiate koe,” ko e tali ia ʻa Sīsuú.

Naʻe ʻohovale ʻa Nataniela. “Lāpai [ʻoku ʻuhinga ko e Faiako], ko koe ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Tuʻi ʻIsileli koe,” ko ʻene leá ia.

“ʻOkú ke tui koā, koeʻuhi ko ʻeku pehē atu, ne u ʻilo koe ʻi he lolo fikí?” ko e ʻeke ange ia ʻe Sīsuú. “Te ke mamata ki ha ngaahi meʻa ʻoku lahi ange ʻi he meʻa pehē.” Pea naʻá ne toki talaʻofa: “Ko au ē, ko au ē, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Te mou mamata ki he langí kuo fakaava, pea ʻoku ʻalu hake mo ʻalu hifo ʻa e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻi he Fanautama ʻa Tangatá.”

Naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa mei he meʻá ni, naʻe mavahe ʻa Sīsū mo ʻene kau ākonga naʻe toki maʻú mei he Teleʻa Sioataní pea nau fononga ki Kāleli. Sione 1:29-52.

▪ Ko hai ʻa e ʻuluaki kau ākonga ʻa Sīsuú?

▪ ʻI he founga fē naʻe fakafeʻiloaki ai ʻa Pita pea pehē pē foki nai mo Sēmisi kia Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne ʻai ke tui pau ai ʻa Nataniela ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá?