Skip to content

Skip to table of contents

Naʻá Ne Ala ki Hono Kofú

Naʻá Ne Ala ki Hono Kofú

Vahe 46

Naʻá Ne Ala ki Hono Kofú

KO E ongoongo ʻo e foki ʻa Sīsū mei Tikapolusí ne aʻu ki Kāpaneume, pea naʻe fakatahataha ha fuʻu kakai tokolahi ki he matātahí ke talitali lelei mai ia. ʻOku ʻikai ha toe veiveiua naʻa nau fanongo naʻá ne fakanonga ʻa e matangí mo fakamoʻui ʻa e ongo tangata ne uluisino ai ʻa e tēmenioó. Ko ia, ʻi heʻene hifo ki he matātahí, naʻa nau fakataha takatakai kiate ia, ʻi he loto-vēkeveke mo e ʻamanaki moʻoni.

Ko e taha ʻo e kau loto-hohaʻa ke sio kia Sīsuú ko Sailosi, ko ha ʻōfisa tauhi ʻo e sinakoké. Naʻá ne fakatōmapeʻe ki he vaʻe ʻo Sīsuú ʻo toutou kole kiate ia: “Ko siʻeku kiʻi taʻahiné ʻoku tauʻaki. ʻE lava ke ke meʻa ange ʻo ʻai ho nimá kiate ia, koeʻuhi ke ne hao ai ʻo moʻui.” Koeʻuhi ko ʻene tama pē ia ʻe taha pea taʻu 12 hono motuʻá, naʻe fuʻu mahuʻinga ia kia Sailosi.

Naʻe tali ʻe Sīsū, pea muimui ai mo ha fuʻu kakai tokolahi, ʻo fakahangatonu ki he ʻapi ʻo Sailosí. ʻOku malava heni ke tau sio loto atu ai ki he loto-fiefia ʻa e kakaí ʻi heʻenau ʻamanaki ki ha toe mana ʻe taha. Ka ko e tokanga ʻa e fefine ia ʻe taha ʻi he fuʻu kakai tokolahí ni naʻe fakahanga ia ki heʻene palopalema pē ʻaʻana.

He ko e taʻu ē ʻe 12, mo e faingataʻaʻia ʻa e fefiné ni ʻi he ʻau toto. Naʻá ne ʻosi ʻalu mei he toketā ki he toketā, mo fakamole kotoa ai ʻene paʻangá ʻi he ngaahi faitoʻó. Ka naʻe ʻikai pē ke ne sai ai; ka naʻe fakaʻau ke toe kovi ange ʻene palopalemá.

Mahalo pē ʻoku lava ke mahino kiate koe, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakavaivaiʻi lahi ai iá, ka naʻe toe fakafaingataʻaʻiaʻi mo fakamaaʻi ia ʻe hono mahakí ni. Naʻe ʻikai faʻa fai ha lea ʻo kau ki ha faʻahinga meʻa fakamamahi pehē. ʻIkai ngata aí, ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé ko ha ʻau ʻa ha fefine ʻokú ne hoko ʻo taʻemaʻa ai, pea ka ʻi ai ha taha ʻe lave ki he fefine ko iá pe ko hono ngaahi kofu kuo pani totó naʻe fiemaʻu ke ne kaukau pea te ne taʻemaʻa pē ʻo aʻu ʻo poʻuli.

Naʻe fanongo ʻa e fefiné ni ʻi he ngaahi mana ʻa Sīsuú pea naʻá ne kumi ʻeni kiate ia. ʻI heʻene vakai hifo ki heʻene taʻemaʻá, naʻá ne fakahaohao atu he fuʻu kakaí ʻo mātuʻaki fakapulipuli, mo ne pehē hifo pē kiate ia: “Kapau te u ala kiate ia, neongo ko hono kofú pē, ʻe fakamoʻui au.” ʻI heʻene fai iá, naʻá ne ongoʻi leva kuo tuʻu ʻene ʻaú!

“Ko hai ia kuó ne ala kiate aú?” Naʻe pau naʻá ne ʻohovale he lea ko ʻeni ʻa Sīsuú! Naʻe anga-fēfē malava ke ʻilo ia ʻe Sīsuú? ‘Faiako,’ ko e lea ia ʻa Pitá, ‘ʻoku kāpuʻi koe ʻe he kakaí, mo fetaʻomi mai, ko hoʻo lau koā, “Ko hai kuó ne ala kiate aú?”’

ʻI he sio holo ki he fefiné, pea pehē ʻe Sīsū: “Naʻe ʻi ai ha taha naʻe ala mai, he ʻoku ou ʻilo kuo ʻalu meiate au ha mālohi.” Ko e moʻoni, he ʻikai fai noa pē ha ala, ka ko e fakamoʻui ʻoku ʻi he ivimoʻui ʻo Sīsuú.

ʻI he mahino ki he fefiné ʻoku ʻikai malava ke puli ʻa e meʻa naʻá ne faí, naʻá ne haʻu manavahē pea mo tetetete ʻo fakatōmapeʻe ʻi he ʻao ʻo Sīsuú. ʻI muʻa ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakaí kotoa, naʻá ne tala kotoa ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ʻene puké pea pehē ki heʻene moʻui leva mei ai he taimi ko iá.

ʻI hono ueʻi ʻe he vetehia kakato ʻa e fefiné, naʻe manava-ʻofa ʻa Sīsū ʻo fakafiemālieʻi ia: “Fefine, kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí. ʻAlu ʻo fiemālie pē ā, pea ke moʻui mei ho mamahiʻangá.” Hono ʻikai lelei ke ʻilo ko e Tokotaha ko ia kuo fili ʻe he ʻOtuá ke pule he māmaní ʻoku loto-māfana, mo manava-ʻofa pehē, ʻokú ne fakatou ʻofa ʻi he kakaí pea maʻu mo e mafai ke tokoniʻi kinautolu! Mātiu 9:​18-22; Maake 5:​21-34; Luke 8:​40-48; Livitiko 15:​25-27.

▪ Ko hai ʻa Sailosi, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe haʻu ai kia Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e palopalema naʻe maʻu ʻe ha fefine ʻe taha, pea ko e hā naʻe mātuʻaki faingataʻa ai kiate ia ke haʻu kia Sīsū ki ha tokoní?

▪ Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻui ʻa e fefiné, pea naʻe anga-fēfē hono fakafiemālieʻi ia ʻe Sīsuú?