Skip to content

Skip to table of contents

Naʻe Fakalāngilangiʻi Ia Ki Muʻa pea Toki ʻAloʻi Maí

Naʻe Fakalāngilangiʻi Ia Ki Muʻa pea Toki ʻAloʻi Maí

Vahe 2

Naʻe Fakalāngilangiʻi Ia Ki Muʻa pea Toki ʻAloʻi Maí

ʻI HE hili ʻa hono fakahā ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí ki he finemui ko Melé te ne ʻaloʻi ha pēpē tangata ʻa ia te ne hoko ko e tuʻi taʻengatá, naʻe fehuʻi ange ʻe Mele: “ʻE hoko fēfē ia, he ʻoku teʻeki te u ʻiloa ha tangata?”

“ʻE hoko mai ʻa e laumālie māʻoniʻoní kiate koe,” ko e fakamatala ia ʻa Kepalelí, “pea ʻe fakamalumalu koe ʻe he māfimafi ʻo e Fungani Māʻolungá. Pea ko ia ʻe ui ai ʻa e hako tapu te ke fāʻeleʻí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”

Ke tokoniʻi ʻa Mele ke tui ki heʻene pōpoakí, naʻe hoko atu ʻa Kepaleli: “Pea vakai, ko ʻIlisapesi ko ho kāingá kuo tuʻituʻia mo ia ʻi ha tama, ka kuo motuʻa, pea ko hono ono mahina ʻeni ʻo ia naʻe lau ko e paʻá; he ʻoku ʻikai ha foʻi folofola ʻa e ʻOtuá ʻe taʻemalava.”

Naʻe tali ʻe Mele ʻa e lea ʻa Kepalelí. Pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Melé? “Ko au ʻeni, ko e kaunanga ʻa Sihova!” ko ʻene leá ia. “Ke hoko mai kiate au ʻo hangē ko hoʻo leá.”

ʻI he hili pē ha taimi siʻi mei he mavahe ʻa Kepalelí, naʻe teuteu ʻa Mele peá ne ʻalu ʻo ʻaʻahi kia ʻIlisapesi, ʻa ia naʻá ne nofo mo hono husepānití, ko Sākalaia, ʻi he fonua moʻungaʻia ko Siuteá. Ko ha fononga mamaʻo ia he ko e ʻaho nai ʻe tolu pe fā mei he ʻapi ʻo Mele ʻi Nasaletí.

ʻI he aʻu ʻa Mele ki he fale ʻo Sākalaiá, naʻá ne hū atu ʻo ne fai ha talamonū. ʻI he hoko ʻa e meʻá ni, naʻe fakafonu ʻa ʻIlisapesi ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻo ne pehē kia Mele: “Ha ʻofeinaā ka ko koe ʻi he kau fefine kotoa pē! ʻOfeinaā ka ko e fua ʻo ho manavá! Pea ʻanefē ia ke meʻa mai kiate au ʻa e faʻē ʻa hoku ʻEikí? He vakai, ʻi he ongo mai hoʻo fetapá ki hoku telingá, pea hākailangitau ʻa e tama ʻi hoku manavá.”

ʻI he fanongo ʻa Mele ki he meʻá ni, naʻá ne tali ʻaki ʻa e houngaʻia mei he lotó: “ʻOku fakahīkihikiʻi ʻe hoku lotó ʻa Sihova, pea neka hoku laumālié ʻi he ʻOtua ko hoku Fakamoʻuí; he kuó ne āfeitaulalo mai kia kita meʻavale ko ʻene kaunanga. He fakaʻuta mai, ko e ʻahó ni ʻe kamata ke lau au ko e monūʻia ʻe he ngaahi toʻutangata; he kuo fai maʻaku ʻe he Tokotaha māfimafí ha ngaahi meʻa lalahi.” Ka, neongo ʻa e hōifua naʻe fakahāhā kiate iá, naʻe fakahanga ʻe Mele ʻa e fakalāngilangi kotoa ki he ʻOtuá. “ʻOku māʻoniʻoni hono huafá,” ko ʻene leá ia, “pea ko ʻene mēsí ʻoku laui toʻutangata kiate kinautolu ʻoku manavahē kiate iá.”

Naʻe hokohoko atu ʻa hono fakahīkihikiʻi ʻe Mele ʻa e ʻOtuá ʻi he hiva fakakikite naʻe fakamānavaʻi, ʻo ne fanongonongo: “Kuo fai kaukaua hono nimá, ko e haʻa ʻafungí kuó ne fakavilingia ʻi he ngaoʻi ʻo honau lotó. Kuó ne ʻohifo ʻa e kau pulé mei honau taloní, pea ko lāuvale kuó ne hakeakiʻi; kuó ne ʻange meʻa lelei ki he fiekaiá ʻo nau mākona, pea ko e maʻumeʻá kuó ne tuku ke ʻalu mola. Kuó ne taukapoʻi ʻa ʻIsileli, ko ʻene sevāniti, ke fakamanatu maʻu ʻene ngaahi mēsí, hangē ko ʻene folofola ki heʻetau ngaahi kuí, kia ʻĒpalahame mo hono hakó, ʻo taʻengata.”

Naʻe nofo ʻa Mele mo ʻIlisapesi ʻo feʻunga nai mo e māhina ʻe tolu, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fuʻu tokoni lahi ʻi he ngaahi uike fakaʻosi ʻo e feitama ʻa ʻIlisapesí. Ko e moʻoni ko e meʻa lelei ʻa e malava ke fakataha ʻa e ongo fefine anga-tonu ko iá ʻi he taimi monūʻia ko ia ʻo ʻena moʻuí, ʻa ia naʻá na fakatou feitama ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá!

Naʻá ke fakatokangaʻi ʻa e fakalāngilangi naʻe fai kia Sīsuú neongo naʻe teʻeki ke ʻaloʻi mai ia? Naʻe ui ia ʻe ʻIlisapesi ko “hoku ʻEiki,” pea naʻe ʻakaʻaka ʻi he fiefia ʻa ʻene tama teʻeki fāʻeleʻí ʻi he ʻuluaki ʻasi atu ʻa Melé. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ki muí naʻe ʻikai ke fakaʻapaʻapaʻi ʻe he niʻihi ia ʻa Mele mo ʻene tama teʻeki ʻaloʻí, ʻo hangē ko ia te tau toki sio ki aí. Luke 1:​26-56.

▪ Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Kepaleli ke tokoni kia Mele ke mahino ʻa e founga te ne feitama aí?

▪ ʻI he founga fē naʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa Sīsū ki muʻa pea toki ʻaloʻi maí?

▪ Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Mele ʻi ha hiva fakakikite ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá?

▪ Ko e hā hono fuoloa naʻe nofo ai ʻa Mele mo ʻIlisapesí, pea ko e hā naʻe feʻungamālie ai ʻa e nofo ʻa Mele mo ʻIlisapesi ʻi he taimi ko iá?