Skip to content

Skip to table of contents

Naʻe Tuku Atu Ia pea Taki Atu

Naʻe Tuku Atu Ia pea Taki Atu

Vahe 124

Naʻe Tuku Atu Ia pea Taki Atu

ʻI HE ueʻi ʻa Pailato ʻe he anga-molumalu fakalongolongo ʻa Sīsū ʻi hono fakamamahiʻí, naʻá ne toe feinga ke tuku ange ia, ka naʻe toe ʻita ange ai ʻa e houʻeiki taulaʻeikí. Naʻa nau loto-ʻalovili ke ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne taʻofi ʻa ʻenau taumuʻa fulikivanú. Ko ia naʻe toe kamata ʻa ʻenau kailá: “Tutuki ia! Tutuki ia!”

“Peʻi mou ʻave ia ʻo tutuki ʻe kimoutolu,” ko e tali ia ʻa Pailató. (ʻI he kehe ʻaupito ia mei heʻenau ʻuluaki taukaveʻi ki muʻa atú, naʻe ʻi ai pē nai ʻa e mafai ʻi he kau Siú ke nau tāmateʻi ʻa e kau hiamatea ki he ngaahi hia fakalotú ʻa ia naʻe mamafa feʻunga pē.) Ko ia, ʻi he ʻikai siʻi hifo ʻi hono tuʻo nimá ʻeni, naʻe fakahā ai ʻe Pailato ʻa e tonuhia ʻa Sīsuú, ʻo ne pehē: “Ko aú ʻoku ʻikai te u ʻilo haʻane hia.”

ʻI he sio ʻa e kau Siú naʻe ʻikai ke ʻi ai hano ola ʻo ʻenau ngaahi tukuakiʻi fakapolitikalé, naʻa nau hanga ki he tukuakiʻi fakalotu ki he lea-fieʻotua naʻe ngāueʻaki ʻi he ngaahi houa siʻi pē ki muʻa atu ʻi he hopoʻi ʻo Sīsū naʻe fai ʻi he ʻao ʻo e Sanetalimí. “ʻOku ʻi ai ha lao ʻamautolu,” ko ʻenau leá ia, “pea ʻi he lao ko iá ʻoku totonu ke ne mate, koeʻuhi naʻá ne lau, ko e ʻalo ʻo e ʻOtuá ia.”

Naʻe foʻou kia Pailato ʻa e tukuakiʻi ko ʻení, pea fakatupunga ai ke ne toe ilifia ange. ʻI he taimi ko iá kuó ne ʻosi ʻilo ko ha tangata makehe ʻa Sīsū ia, ʻo hangē ko ia naʻe fakahāhā ʻe he misi ʻa hono uaifí pea mo e mālohi fakaofo ʻa e anga ʻo Sīsuú. Ka ko e “ʻalo ʻo e ʻOtuá” ia? Naʻe ʻilo ʻe Pailato ko Sīsuú mei Kāleli. Ka, naʻe moʻui nai ia ki muʻa? ʻI hono toe ʻave ia ki loto palasí, naʻe ʻeke ʻe Pailato: “Mei fē tū koe?”

Naʻe fakalongolongo pē ʻa Sīsū ia. Ki muʻa atú naʻá ne tala kia Pailato ko e tuʻi ia, ka ko hono Puleʻangá ʻoku ʻikai kau ki he māmani ko ʻení. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taumuʻa ʻaonga ki ha toe hoko atu ke fai ha fakamatala ʻi he taimi ko ʻení. Kae kehe, naʻe liliu ʻa e pōlepole ʻa Pailató ʻo ne loto-mamahi ʻi he fakafisi ke fai ange ha talí, pea naʻá ne pupuke atu ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení kia Sīsū: “ʻOku ʻikai te ke lea kiate au koā? ʻOku ʻikai koā te ke ʻilo ʻoku ou mafai ke tuku ange koe, pea ʻoku ou mafai ke tutuki koe?”

“ʻE ʻikai te ke momoʻi mafai ha meʻa kiate au, ʻo ka ne taeʻoua hono tuku kiate koe mei ʻolungá,” ko e tali anga-fakaʻapaʻapa ia ʻa Sīsuú. Ko ʻene lave ki he tuku ʻe he ʻOtuá ʻa e mafai ki he kau pule fakaetangatá ke nau pule ki he ngaahi meʻa fakaemāmaní. Naʻe tānaki atu ʻe Sīsū: “Ko ia ʻoku hulu atu ʻa e angahala ʻaʻana naʻá ne tuku ange au kiate koé.” Ko e moʻoni, ko e fatongia ki he ngaohikoviʻi taʻetotonu naʻe fai kia Sīsuú naʻe fua mamafa ange ia ʻe he taulaʻeiki lahi ko Kaiafasí mo hono ngaahi kaungāfaí pea mo Siutasi ʻIsikaliote ʻia Pailato.

ʻI he maongo mo manavahē ʻo toe lahi ange ʻia Sīsū koeʻuhi naʻa ʻoku ʻi ai ha tupuʻanga fakaʻotua nai ʻo Sīsuú, naʻe toe feinga ai ʻa Pailato ke tuku ange ia. Kae kehe, naʻe keuʻi ʻe he kau Siú ia ʻa Pailato. Naʻa nau toe ʻai ʻa ʻenau tukuakiʻi fakapolitikalé, ʻo nau fakamanamana olopoto: “Kapau te ke tuku ange ʻa e sianá ni, tā ʻoku ʻikai ko e takanga koe ʻo Sisa. ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne lau ko e tuʻi ia ʻokú ne lea pauʻu kia Sisa.”

Neongo ʻa e ikuʻanga fakamanavaheé, naʻe toe ʻomai ʻe Pailato ʻa Sīsū ki tuʻa. “Vakai! Ko ʻena homou tuʻí!” ko ʻene toe kolé ia.

“Tafiʻi ia! Tafiʻi ia! Tutuki ia!”

“Kau tutuki koā homou tuʻí?” ko e fehuʻi ia ʻa Pailato ʻi he feifeingavale moʻoni.

Naʻe ongoʻi ʻita ʻa e kau Siú ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e kau Lomá. Ko hono moʻoní, naʻa nau taʻetokaʻi ʻa e pule mai ʻa Lomá! Ka, naʻe pehē mālualoi ʻe he houʻeiki taulaʻeikí: “ʻOku ʻikai hamau tuʻi, ko Sisa pē.”

ʻI he manavahē ki hono lakanga fakapolitikalé mo hono ongoongó, naʻe faifai atu pea foʻi ʻa Pailato ki he ngaahi loto taʻemanonga ʻo e kau Siú. Naʻá ne tuku atu ʻa Sīsū. Naʻe vete ʻe he kau sōtiá ʻa e kofu lanu-fisiʻifekiká meia Sīsū kae fakakofu ʻaki ia hono ngaahi kofu tuʻá. ʻI hono taki atu ʻa Sīsū ke tutuki iá, naʻe ʻai ia ke ne fua pē hono ʻakau fakamamahí.

Ko e hoʻatā pongipongi ia ʻo e ʻaho Falaité, Nīsani 14; naʻe fakaofi atu nai ʻeni ki he hoʻatā mālié. Naʻe talu ʻa e ʻā ʻa Sīsū mei he hengihengi Tuʻapulelulú, pea naʻá ne hokosia ha faingataʻaʻia lahi hokohoko. ʻOku mahino, ko hono iví naʻe vave ke ʻosi ia ʻi he mamafa ʻo e ʻakaú. Ko ia, ko ha tokotaha fononga, ko ha tangata ko Saimone mei Sailine ʻi ʻAfilika, naʻe fakamālohiʻi ia ke ne fua ʻa e ʻakaú. Pea ʻi heʻenau fononga atú, naʻe muimui ai ha fuʻu kakai tokolahi, kau ai mo e kakai fefine tokolahi naʻa nau sī fatafata ʻi he mamahi mo tengihia ʻa Sīsū.

Naʻe hanga ʻa Sīsū ʻo pehē ki he kakai fefiné: “Siʻi kau fefine Selusalema, ʻoua te mou tangi koeʻuhi ko au. Ka mou tangi pē koeʻuhi ko kimoutolu, pea koeʻuhi ko hoʻomou fānaú; he tala atu! ʻoku tuʻunuku mai ha taimi ʻa ia te nau pehē ai, ‘Monuʻiaā ka ko e paʻá, pea mo e manava naʻe ʻikai fanaú, mo e huhu naʻe ʻikai fai ai ha huhú!’ . . . He kapau ʻoku nau fai pehē ki he ʻakau matá, ko e hā ʻe fai ki he mōmoá?”

Naʻe lave ʻa Sīsū ki he fuʻu ʻakau ko e puleʻanga Siú, ʻa ia naʻe kei ʻi ai pē ʻa e hahau ʻo e moʻuí koeʻuhi ko e ʻi ai ʻa Sīsuú pea mo e ʻi ai ʻa e toenga naʻa nau tui kiate iá. Ka ʻi hono toʻo atu ʻa e faʻahinga ko ʻení mei he puleʻangá, ko e fuʻu ʻakau mate fakalaumālie pē naʻe kei toé, ʻio, ko ha kautaha fakapuleʻanga mōmoa. ʻOi, ko ha fakatupunga tangi lahi ē naʻe hoko ʻi hono hanga ʻe he kau tau Lomá ʻi he tuʻunga ko e kau faifakaʻauha ʻa e ʻOtuá, ʻo fakaʻauha ʻosiʻosingamālie ʻa e puleʻanga Siú! Sione 19:​6-17; 18:31; Luke 23:​24-31; Mātiu 27:​31, 32; Maake 15:​20, 21.

▪ Ko e hā ʻa e tukuakiʻi naʻe fai ʻe he kau taki lotú kia Sīsū ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha ola ʻo ʻenau ngaahi tukuakiʻi fakapolitikalé?

▪ Ko e hā naʻe hoko ai ʻa Pailato ʻo toe manavahē angé?

▪ Ko hai naʻa nau fua ʻa e angahala lahi ange ki he ngaahi meʻa naʻe hoko kia Sīsuú?

▪ Fakaʻosí, naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe he kau Siú ʻa Pailato ke ne tuku mai ʻa Sīsū ke tāmateʻí?

▪ Ko e hā naʻe tala ʻe Sīsū ki he kakai fefine naʻa nau tengihia kiate iá, pea ko e hā ʻa ʻene ʻuhinga ʻi heʻene lave ki he ʻakau naʻe “mata” pea mo e “mōmoá”?