Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Fononga ki Selusalema

Ngaahi Fononga ki Selusalema

Vahe 10

Ngaahi Fononga ki Selusalema

NAʻE aʻu ki he faʻahitaʻu failaú. Pea ko e taimi ia ki he fāmili ʻo Siosefá, fakataha mo e ngaahi kaumeʻá mo e kāingá ke nau fai ʻenau fononga ʻoku fai ʻi he faʻahitaʻu failaú he taʻu taki taha ki Selusalema ke kātoangaʻi ʻa e Laka-Atú. Naʻe faʻa hoko ʻa e fiefia lahi ʻi heʻenau mavahe ke kamata ʻa e fononga kilomita ʻe 100 nai. Naʻe aʻu ʻa Sīsū ki hono taʻu 12, pea naʻá ne fakatuʻamelie atu ʻaki ʻa e mahuʻingaʻia makehe ki he kātoangá.

Naʻe ʻikai ko ha meʻa ʻi ha ʻaho pē ʻe taha ʻa e Laka-Atú kia Sīsū pea mo hono fāmilí. Naʻa nau nofo foki ki he kātoanga ʻaho ʻe fitu hono hokó ko e Kātoanga ʻo e Mā Taʻelēvani, ʻa ia naʻa nau lau ko e konga ia ʻo e faʻahitaʻu ʻo e Laka-Atú. Ko ia ai, naʻe feʻunga mo e uike ʻe ua nai ʻa e fononga fakakātoa mei honau ʻapi ʻi Nasaletí ʻo kau ai mo e nofo ʻi Selusalemá. Ka naʻe fuoloa ange ia ʻi he taʻu ko ʻení koeʻuhi ko e meʻa naʻe hoko ʻo fekauʻaki mo Sīsuú.

Naʻe hoko ʻo ʻilo ʻa e palopalemá ʻi he fononga ʻo foki mei Selusalemá. Naʻe mahalo ʻa Siosefa mo Mele ko Sīsuú ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kāinga mo e ngaahi kaumeʻa naʻa nau fononga fakatahá. Ka naʻe ʻikai ke ʻasi ia ʻi heʻenau nofo ʻi he taimi poʻulí, pea naʻá na ʻalu ʻo kumi ia ʻi he lotolotonga ʻo hona ngaahi takanga naʻa nau fonongá. Naʻe ʻikai ke maʻu ia. Ko ia naʻe foki ʻa Siosefa mo Mele ki Selusalema ke na kumi ia.

Naʻá na kumi ia ʻi ha ʻaho kakato ʻe taha, ka naʻe ʻikai te na maʻu ia. Pea naʻe ʻikai te na maʻu ia ʻi he ʻaho hono uá. Faifai atu pē pea ʻi he ʻaho hono tolú, naʻá na ʻalu ki he temipalé. ʻI aí, naʻá na sio ai kia Sīsū ʻi ha taha ʻo e ngaahi falé ʻokú ne ʻi he lotolotonga ʻo e kau faiako faka-Siú, ʻo ne fakafanongo kiate kinautolu mo ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi.

“Tama, ko e hā kuó ke fai pehē ai kiate kimauá?” ko e ʻeke ia ʻa Melé. “He ko ʻeni, ko hoʻo tamaí mo au kuó ma kumi koe mo e loto lavea.”

Naʻe ʻohovale ʻa Sīsū ʻi he ʻikai te na ʻilo ʻa e feituʻu ke maʻu ki ai iá. “Ko e hā kuó mo kumi ai aú?” ko ʻene ʻeké ia. “ʻIkai naʻá mo ʻilo kuo pau ke u ʻi he fale ʻo ʻeku Tamaí?”

Naʻe ʻikai ke mahino kia Sīsū ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke ʻilo ai ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻa e meʻá ni. Ko ia ai, naʻe foki ʻa Sīsū mo ʻene ongo mātuʻá ki honau ʻapí ʻo ne hokohoko atu ʻene anganofo kiate kinauá. Pea naʻe fakalakalaka atu ʻa Sīsū ʻi he poto, mo e lahi ʻo hono sinó, pea tupulaki ʻi he hōifua ʻa e ʻOtuá mo e tangatá. ʻIo, talu mei heʻene kei siʻí ʻo faai mai, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo ʻikai ʻi heʻene kumi pē ki he ngaahi meʻa fakalaumālié kae pehē foki ʻi hono fakahā ʻa e fakaʻapaʻapa ki heʻene ongo mātuʻá. Luke 2:​40-52; 22:7.

▪ Ko e hā ʻa e fononga naʻe fai maʻu pē ʻe Sīsū mo hono fāmilí ʻi he faʻahitaʻu failaú, pea ko e hā hono fuoloa ʻo e fonongá?

▪ Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he lolotonga ʻo e fononga naʻa nau fai ʻi he taʻu 12 ʻa Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ki he kau talavou he ʻaho ní?