Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Hā Fakaʻosí, mo e Penitekosi 33 T.S.

Ngaahi Hā Fakaʻosí, mo e Penitekosi 33 T.S.

Vahe 131

Ngaahi Hā Fakaʻosí, mo e Penitekosi 33 T.S.

NAʻE fai ʻe Sīsū ʻi ha taimi ha ngaahi fokotuʻutuʻu ki heʻene kau ʻaposetolo ʻe toko 11 ke nau fetaulaki mo ia ki ha moʻunga ʻi Kāleli. ʻOku hā mahino naʻe tala ange ki he kau ākonga kehé ʻo kau ki he fakataha ko iá, pea naʻe lahi hake ʻi he kakai ʻe toko 500 naʻa nau fakatahataha maí. Ko ha fakataha fiefia ē ʻi he hā mai ʻa Sīsū ʻo kamata ke akoʻi kinautolú!

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lahi, naʻe fakamatala ʻe Sīsū ki he fuʻu kakaí ʻo pehē kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻa e mafai kotoa ʻi he langí mo e māmaní. “Ko ia ke mou ō,” ko ʻene enginakí ia, “ʻo ngaohi ʻa e ngaahi kakai kotoa pē ko ʻeku kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu ki he huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e laumālie māʻoniʻoní, mo e akoʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u tuʻutuʻuni atú.”

Fakakaukau ange ā ki ai! Ko e kau tangata, kau fafine, mo e fānau naʻa nau maʻu kotoa ʻa e fekau tatau ke kau ki he ngāue ngaohi-ākongá. ʻE feinga ʻa e kau fakafepakí ke taʻofi ʻa ʻenau ngāue fakamalangá mo faiakó, ka naʻe fakafiemālieʻi kinautolu ʻe Sīsū: “Ko ʻeni! ʻOku ou ʻiate kimoutolu ʻe au ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” Kuo nofo mai ai pē ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ʻo fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, ke tokoni kiate kinautolu ke fakahoko ʻa ʻenau ngāue fakafaifekaú.

ʻI hono fakakātoá, ʻi he hili ʻene toetuʻú naʻe hā ʻa Sīsū tonu ki heʻene kau ākongá ʻi he vahaʻa taimi ko e ʻaho ʻe 40. Lolotonga ʻo ʻene ngaahi hā ko ʻení, naʻá ne akoʻi ai kinautolu ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea naʻá ne fakamamafaʻi ange ʻa honau ngaahi fatongia ʻi he tuʻunga ko ʻene kau ākongá. Naʻa mo e ʻi he taimi ʻe taha naʻá ne hā ai ki hono tokoua faʻē taha ko Sēmisí ʻo ne fakalotoʻi ʻa e tokotaha taʻetui ki muʻa ko iá ko e moʻoni ko e Kalaisí Ia.

Lolotonga ʻa e kei ʻi Kāleli ʻa e kau ʻaposetoló, ʻoku hā mahino naʻe fakahinohino ʻe Sīsū kiate kinautolu ke nau foki ki Selusalema. ʻI heʻene fakataha mo kinautolu ʻi aí, naʻá ne pehē kiate kinautolu: “ʻOua ʻe hiki mei Selusalema, kae talitali ki he talaʻofa ʻa e Tamaí, ʻa ia naʻa mou fanongo ki ai ʻiate aú; he naʻe papitaiso vai pē ʻe Sione, ka ʻe papitaiso kimoutolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní hili ʻa e ngaahi ʻaho siʻi.”

Ki mui mai naʻe toe fetaulaki ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló peá ne taki kinautolu mei he koló ʻo aʻu ki Pētani, ʻa ia naʻe tuʻu ʻi he hifonga fakahahake ʻo e Moʻunga ko ʻŌlivé. Ko e meʻa fakaofó, neongo ʻa e meʻa hono kotoa naʻá ne leaʻaki ʻo kau ki he panaki mai ʻo ʻene ʻalu ki hēvaní, naʻa nau kei tui pē ʻe fokotuʻu ʻa hono Puleʻangá ʻi he māmaní. Ko ia naʻa nau fehuʻi ange: “ʻEiki, ko hoʻo toe fakafoki mai ʻi he taimí ni ʻa e puleʻangá maʻa ʻIsileli?”

ʻI he ʻikai te ne feinga ke toe fakatonutonu ʻenau maʻuhalá, naʻe tali ange pē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ʻamoutolu ke ʻilo ʻa e ngaahi taimi mo e ngaahi kuonga, ʻa ia kuo taʻofi ʻe he Tamaí ki heʻene faʻiteliha ʻaʻaná.” Pea ʻi heʻene toe fakamamafaʻi ʻa e ngāue kuo pau ke nau faí, naʻá ne pehē: “Te mou maʻu pē ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní kiate kimoutolu, pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni, ʻo ʻikai ʻi Selusalema pē, ka ʻi Siutea kātoa, mo Samēlia, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní.”

ʻI he lolotonga ʻa ʻenau kei sió, naʻe kamata ke ʻalu hake ʻa Sīsū ki he langí, pea toki fakapuliki ia meiate kinautolu ʻe ha konga ʻao. ʻI he hili ʻene tuku ange ʻa hono sino kakanó, naʻe ʻalu hake ki hēvani ko ha tokotaha laumālie. ʻI he kei fakasio ʻa e toko 11 ki he langí, naʻe hā mai ha ongo tangata ʻe 2 teunga hinehina ʻi honau tafaʻakí. Naʻe ʻeke ʻe he ongo ʻāngelo ko ʻeni naʻá na ʻai ha sino kakanó: “ʻA e tuʻunga mātuʻa Kāleli, ko e hā ʻoku mou tutuʻu ai, ʻo sio pehē ki langí? Ko e Sīsū ko ia ʻa ia kuo ʻohake meiate kimoutolu ki he langí, te ne toe haʻu, pea ʻe hangē tofu pē hono angá pea mo ʻene hāʻele ki langi kuo mou mamata ki aí.”

Ko e anga ko ia naʻe toki mavahe atu ai ʻa Sīsū mei he māmaní naʻe ʻikai ke fai ʻi ha founga fakahāhā ki tuʻa pea ko hono kau muimui tauhi anga-tonú pē naʻa nau mamata ki aí. Ko ia te ne toe foki mai ʻi he anga tatau pē​—ʻo ʻikai ʻi ha founga fakahāhā ki tuʻa pea ko hono kau muimui tauhi anga-tonú pē te nau fakatokangaʻi ʻo ʻilo kuó ne foki mai pea kuó ne kamata ʻene ʻi ai ʻi he mafai ʻo e Puleʻangá.

Naʻe hifo leva ʻa e kau ʻaposetoló mei he Moʻunga ko ʻŌlivé, ʻo kolosi atu ʻi he Teleʻa ko Kitiloní, ʻo toe hū ki Selusalema. Naʻa nau nofo ai ʻi he talangofua ki he fekau ʻa Sīsuú. ʻI he ʻosi ʻa e ngaahi ʻaho ʻe hongofulu, ʻi he Kātoanga faka-Siu ko e Penitekosi ʻi he 33 T.S., lolotonga ʻa e fakatahataha ʻa e kau ākonga ʻe toko 120 nai ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema, fakafokifā pē naʻe hoko mai ha longoaʻa ʻo hangē ha fuʻu tuʻoni matangi ʻo ne kāpui ʻa e falé kotoa. Naʻe hā mai ʻa e ngaahi ʻelelo ʻo hangē ha afí, ʻo nofo hifo ki he tokotaha taki taha naʻe ʻi aí, pea kamata ʻa e kau ākongá kotoa ke lea ʻi he ngaahi lea kehekehe. Ko e huaʻi hifo ʻeni ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻa ia naʻe talaʻofa ʻe Sīsuú! Mātiu 28:​16-20; Luke 24:​49-52; 1 Kolinito 15:​5-7; Ngāue 1:​3-15; 2:​1-4.

▪ Naʻe ʻoange ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fakahinohino fakamāvaé kia hai ʻi he moʻunga ʻi Kālelí, pea ko e hā ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení?

▪ Ko e hā ʻa e fakafiemālie naʻe tokonaki ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá, pea ʻe anga-fēfē ʻene ʻiate kinautolú?

▪ ʻI he hili ʻene toetuʻú ko e hā hono fuoloa ʻa e hā ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá, pea ko e hā naʻá ne akoʻi kiate kinautolú?

▪ Ko hai ʻa e tokotaha naʻe hā ki ai ʻa Sīsuú, ʻa ia ʻoku hā mahino naʻe ʻikai ko ha ākonga ia ki muʻa he pekia ʻa Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e ongo fakataha fakaʻosi naʻe fai ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló, pea ko e hā naʻe hoko ʻi he ongo fakataha ko ʻení?

▪ ʻOku anga-fēfē ʻa e foki mai ʻa Sīsū ʻi he anga tatau pē mo ʻene mavahé?

▪ Ko e hā naʻe hoko ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S.?