Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Lotoʻā Sipí mo e Tauhi-Sipí

Ngaahi Lotoʻā Sipí mo e Tauhi-Sipí

Vahe 80

Ngaahi Lotoʻā Sipí mo e Tauhi-Sipí

NAʻE haʻu ʻa Sīsū ki Selusalema ki he Kātoanga Fakatapuí, pe Hanukkah, ko ha kātoanga fakamanatu ʻa hono toe fakatapui ʻo e temipalé kia Sihová. ʻI he taʻu nai ʻe 200 ki muʻa aí, pe ʻi he taʻu 168 K.M., naʻe puke pōpula ʻa Selusalema ʻe Antiochus IV Epiphanes pea naʻá ne fakalieliaʻi ʻa e temipalé mo hono ʻōlitá. Kae kehe, hili ha taʻu ʻe tolu mei ai naʻe toe ikuʻi mai ʻa Selusalema pea naʻe toe fakatapui ʻa e temipalé. Pea hili ʻení naʻe fai fakataʻu ai pē ʻa e kātoangaʻi hono toe fakatapuí.

Ko e Kātoanga Fakatapuí naʻe fai ʻi he ʻaho 25 ʻo Kisileu, ko e māhina faka-Siu ia ʻoku tō ʻi he konga ki mui ʻo Nōvemá mo e konga ki muʻa ʻo Tīsemá ʻi he tohimāhina ʻo onopooní. Ko ia ai, naʻe laka siʻi hake pē ʻi he ʻaho ʻe teau naʻe toe pea aʻu ki he taimi mahuʻinga ʻo e Laka-Atu ʻi he 33 T.S. Koeʻuhi ko e taimi momoko ʻeni, naʻe ui ia ʻe he ʻaposetolo ko Sioné ko e “faʻahitaʻu momoko.”

Naʻe ngāueʻaki heni ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā ʻo ne lea ai ʻo kau ki ha lotoʻā sipi ʻe tolu pea mo hono ngafa ko e Tauhi-Sipi Leleí. Ko e ʻuluaki lotoʻā sipi naʻá ne lea ʻo kau ki aí, ʻoku fekauʻaki ia mo e fokotuʻutuʻu ʻa e fuakava ko e Lao ʻa Mōsesé. Ko e Laó naʻe hangē ha ʻaá, ʻo ne vaheʻi ʻa e kau Siú mei he ngaahi tōʻonga fulikivanu ʻa e kakai naʻe ʻikai kau ki he fuakava makehe ko ʻeni mo e ʻOtuá. Naʻe fakamatala ʻe Sīsū: “Ko au ē, ko au ē, ʻoku ou tala atu, Ko ia ʻoku ʻikai hū ʻi he matapā ki he lotoʻā sipí, ka ʻokú ne kaka ʻi ha potu kehe, ko e tokotaha ko iá ko e kaihaʻa mo fakamālohi. Ka ko ia ʻoku hū ʻi he matapaá ko ha tauhi ia ʻo e fanga sipí.”

Naʻe haʻu ha niʻihi pea nau taku ko e Mīsaiá, pe Kalaisí kinautolu, ka naʻe ʻikai ko e tauhi-sipi moʻoni kinautolu naʻe toe lea ki ai ʻa Sīsuú: “ʻOku toʻo ʻe he leʻo matapaá ki ha tokotaha pehē, pea ʻoku tokanga ʻe he fanga sipí ki hono leʻó, pea ʻokú ne ui ʻene fanga sipi ʻaʻaná ʻi honau hingoá taki taha, ʻo ne taki kinautolu ki tuaʻā. . . . Ka ʻe ʻikai ʻaupito te nau muimui ki ha kehe, ka te nau hola meiate ia, koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e leʻo ʻo e kehé.”

Ko e “leʻo matapā” ʻo e ʻuluaki lotoʻaá ko Sione Papitaiso. Koeʻuhi ko hono tuʻungá ko e leʻo matapā, naʻe hanga ʻe Sione ʻo ‘toʻo kia’ Sīsū ʻa e matapaá, ʻaki ʻene fakahāhā ia ki he fanga sipi tuʻu fakaefakaʻilonga te ne tataki atu ki he kaikaiʻangá. Ko e fanga sipi ko ʻení naʻe uiʻaki honau hingoa taki taha pea tataki ki tuaʻā ʻe Sīsū ʻe faifai atu pē pea ʻe fakahū kinautolu ki ha lotoʻā sipi kehe, ʻo hangē ko ʻene fakamatalá: “Ko au ē, ko au ē, ʻoku ou tala atu, Ko au ko e matapā ʻo e fanga sipí,” ʻa ia, ko e matapā ia ʻo e lotoʻā sipi foʻou. ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū ʻa e fuakava foʻou mo ʻene kau ākongá pea mo hono huaʻi hifo mei hēvani ʻa e laumālie māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻi he Penitekosi hono hokó, ko hono fakahū atu ia kinautolu ki he lotoʻā sipi foʻou ko ʻení.

ʻI heʻene hoko atu ke toe fakamatala ki hono ngafá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko au pē ko e matapā; ka kuo hū ha taha ʻiate au ʻe fakamoʻui ia, pea te ne hū atu, pea te ne hū mai, ʻo maʻu meʻakai. . . . Ko au kuó u haʻu koeʻuhi ke nau maʻu moʻui, pea ke nau maʻu ʻo lahi ʻaupito. . . . Ko au ko e Tauhi Lelei, pea ʻokú te ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻaʻatá, pea ʻoku ʻilo kita ʻe he ngaahi meʻa ʻaʻatá, ʻo hangē ʻoku ʻilo au ʻe he Tamaí, pea mo ʻeku ʻilo ʻa e Tamaí ʻe au. Pea ʻoku ou ʻatu ʻeku moʻuí koeʻuhi ko e fanga sipí.”

Naʻe toki fakafiemālieʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí, ʻi heʻene pehē: “Naʻi fanga sipi toko siʻi, ʻoua ʻe manavahē, he kuo finangalo ʻe hoʻomou Tamaí ke ʻatu kiate kimoutolu ʻa e puleʻangá.” Ko e fanga sipi toko siʻi ko ʻení, ʻa ia ʻe faifai atu pē pea ʻe aʻu ki he toko 144,000, ʻo nau hū atu ki he lotoʻā sipi foʻoú, pe ko hono uá ʻeni. Ka naʻe hoko atu ʻe Sīsū ʻo pehē: “ʻOku ai mo ʻeku fanga sipi kehe, ʻa ia ʻoku ʻikai kau ki he lotoʻā ko ʻení; kuo pau ke u taki ʻa e faʻahinga ko iá foki, pea te nau tokanga ki hoku leʻó, pea te nau hoko ko e tākanga pē taha, pea taha pē ʻa e tauhí.”

Koeʻuhi ko e “fanga sipi kehé” ʻoku “ʻikai kau ki he lotoʻā ko ení,” ʻoku pau pē ʻoku nau kau ki ha lotoʻā kehe, ʻa ia ko hono tolú ia. Ko e lotoʻā fakamuimui ʻe uá, pe ʻā-sipi ko ʻení, ʻoku kehekehe pē ʻa ʻena ʻamanakí. Ko e “fanga sipi toko siʻi” ʻi he lotoʻā ʻe tahá, te nau pule mo Kalaisi ʻi hēvani, pea ko e “fanga sipi kehé” ʻi he lotoʻā kehé te nau moʻui ʻi he Palataisi ʻi he māmaní. Kae kehe, neongo ʻoku nau ʻi ha lotoʻā ʻe ua, ʻoku ʻikai femehekaʻaki ʻa e fanga sipí, pea ʻoku ʻikai te nau ongoʻi mavahevahe, he naʻe pehē ʻe Sīsū, te nau “hoko ko e tākanga pē taha” ʻo ʻi he malumalu ʻo e “taha pē ʻa e tauhí.”

Ko e Tauhi-Sipi Leleí, ko Sīsū Kalaisi, naʻá ne loto-fiemālie ke foaki ʻene moʻuí maʻá e ongo lotoʻā sipí fakatouʻosi. “Ko ʻeku ʻatu ia ʻe au,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻOku ou faʻiteliha ki hano ʻatu, pea ʻoku ou faʻiteliha ki hano toe toʻo. Ko ia ia ʻa e tuʻutuʻuni ne u maʻu mei heʻeku Tamaí.” ʻI he leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e meʻá ni, naʻe hoko ai ha mavahevahe ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú.

Naʻe pehē ʻe he tokolahi ʻo e fuʻu kakaí: “ʻOku ʻiate ia ha tēmeniō, pea ʻokú ne faha. Ko e hā ʻoku mou tokanga ai kiate iá?” Ka naʻe pehē ʻe ha niʻihi: “Talaʻehai ʻoku hoa mo ha ʻāvea ha alā lea pehē.” Pea ʻoku ngalingali ko ʻenau toe lave ki he meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi māhina naʻe toki maliu atú, ʻi heʻene fakamoʻui ha tangata naʻe fāʻeleʻi mai ʻoku kuí, ʻo nau pehē: “ʻO mafai koā ʻe ha tēmeniō ke fakaʻā ʻa e mata ʻo e kuí?” Sione 10:​1-22; 9:​1-7; Luke 12:32; Fakahā 14:​1, 3; 21:​3, 4; Sāme 37:29.

▪ Ko e ha ʻa e Kātoanga Fakatapuí, pea naʻe fai ʻa e kātoangá ʻi he taimi fē?

▪ Ko e hā ʻa e ʻuluaki lotoʻā sipí, pea ko hai ʻa hono leʻo matapaá?

▪ Naʻe anga-fēfē hono toʻo ʻe he leʻo matapaá ʻa e matapaá ki he Tauhi-Sipí, pea hili iá naʻe fakahū ki fē ʻa e fanga sipí?

▪ Ko hai ʻoku kau ki he lotoʻā ʻe ua ʻa e Tauhi-Sipi Leleí, pea ʻoku nau hoko ko e tākanga ʻe fiha?