Skip to content

Skip to table of contents

Ongo Pōpoaki mei Hēvani

Ongo Pōpoaki mei Hēvani

Vahe 1

Ongo Pōpoaki mei Hēvani

KO E Tohitapú fakakātoa ʻoku hangē ha pōpoaki mei hēvaní, he kuo tokonaki mai ia ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ko hotau akonekina. Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻa e ongo pōpoaki makehe naʻe fakahoko ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuohilí ʻe ha ʻāngelo ʻoku “fakafeʻao ki he ʻOtuá.” Ko hono hingoá ko Kepaleli. Tau vakaiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo fekauʻaki mo e ongo ʻaʻahi mahuʻinga mai ko ʻeni ki he māmaní.

Ko e taʻu hono 3 K.M. ia. ʻI he ngaahi tafungofunga ʻo Siuteá, ʻo ʻikai fuʻu mamaʻo nai mei Selusalema, naʻe nofo ai ha taulaʻeiki ʻa Sihova ko hono hingoá ko Sākalaia. Kuo taʻumotuʻa ʻa e tokotahá ni pea kuo pehē pē mo hono uaifí, ko ʻIlisapesi. Pea naʻe ʻikai haʻana fānau. Naʻe fai ʻe Sākalaia hono fatongiá ʻi he ngāue fakataulaʻeiki hokohoko ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá ʻi Selusalema. Naʻe fakafokifā ʻa e hā mai ʻa Kepaleli ʻi he potu toʻomataʻu ʻo e tutuʻanga ʻinisēnisí.

Naʻe fuʻu ilifia ʻaupito ʻa Sākalaia. Ka naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe Kepaleli ʻo ne pehē, “ʻE Sākalaia, ʻoua ʻe manavahē, he kuo tau hoʻo hū, pea ko ho uaifi ko ʻIlisapesí te ne fanauʻi ha tama kiate koe, pea te ke fakahingoa ia ko Sione.” Naʻe hoko atu ʻa Kepaleli ʻo ne fakahā ko Sioné “te ne hoko ko e lahi ʻi he vakai ʻa Sihová” pea te ne “teuʻi maʻa Sihova ʻa e kakai ne tokonaki.”

Kae kehe, naʻe faingataʻa kia Sākalaia ke ne tui ki ai. Naʻe hā ngali ʻe ʻikai ʻaupito malava ke ne maʻu ʻe ia mo ʻIlisapesi ha tama ʻi hona taʻumotuʻa peheé. Ko ia naʻe tala ange ʻe Kepaleli: “Te ke noa ʻo ʻikai te ke faʻa lea, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe hoko ai ʻa e meʻá ni, koeʻuhi naʻe ʻikai te ke tui ki heʻeku ngaahi talá.”

Sai, ʻi he lolotonga ʻa e hoko ʻa e meʻá ni, naʻe fifili ʻa e kakai ʻi tuʻá pe ko e hā ʻoku fuʻu fuoloa pehē ai ʻa Sākalaia ʻi he temipalé. ʻI he faifai atu pē peá ne hū mai ki tuʻá, naʻe ʻikai te ne lava ke lea ka naʻe malava ke ne fai pē ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻaki hono nimá, pea naʻa nau ʻilo naʻá ne sio ki ha meʻa ʻoku fakaeʻotua pē.

ʻI he ʻosi ʻa e vahaʻa taimi ngāue ʻa Sākalaia ʻi he temipalé, naʻá ne foki ki ʻapi. Pea ʻi he hili ha taimi siʻi pē mei ai naʻe hoko moʻoni ʻa e meʻá ni​—naʻe feitama ʻa ʻIlisapesi! ʻI he kei tatali ʻa ʻIlisapesi ke fanauʻi mai ʻa e tamá, naʻá ne nofo pē ʻi ʻapi ʻo mamaʻo mei he kakaí ʻi he māhina ʻe nima.

Ki mui maí naʻe toe hā mai ʻa Kepaleli. Pea ko hai naʻá ne lea ki aí? Naʻá ne lea ki ha finemui naʻe teʻeki ai ke mali ko Mele hono hingoá mei he kolo ko Nasaleti. Ko e hā ʻa e pōpoaki naʻá ne fakahoko atu he taimi ko ʻení? Fanongo! “Kuó ke taʻimālie mei he ʻOtuá,” ko e lea ia ʻa Kepaleli kia Melé. “Pea ko ʻeni, te ke tuʻituʻia, pea te ke ʻaloʻi ha tama, pea te ke fakahingoa ia ko Sīsū.” Naʻe tānaki atu ʻe Kepaleli: “Pea ʻe hoko ko e lahi ʻa e tokotaha ko iá; pea ʻe lau ia ko e ʻAlo ʻo e Fungani Māʻolungá; . . . pea te ne tuʻi ki he hako ʻo Sēkopé ʻo laui kuonga, pea ko hono puleʻangá ʻe ʻikai ngata.”

ʻOku lava ke tau fakapapauʻi naʻe ongoʻi ʻe Kepaleli ko ha monūʻia ia ke ne fakahoko mai ʻa e ongo pōpoakí ni. Pea ʻi heʻetau lau tohi ʻo lahi ange ʻo fekauʻaki mo Sione mo Sīsuú, ʻe mahino lahi ange kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga lahi ai ʻa e ongo pōpoaki ko ʻeni mei hēvaní. 2 Timote 3:16; Luke 1:​5-33.

▪ Ko e hā ʻa e ongo pōpoaki mahuʻinga naʻe fakahoko mai mei hēvaní?

▪ Ko hai naʻá ne fakahoko mai ʻa e ongo pōpoakí, pea naʻe fakahoko ia kia hai?

▪ Ko e hā naʻe faingataʻa ai ke tui ki he ongo pōpoakí ni?