Skip to content

Skip to table of contents

Papitaiso ʻo Sīsuú

Papitaiso ʻo Sīsuú

Vahe 12

Papitaiso ʻo Sīsuú

ʻI HE māhina ʻe ono nai ʻi he hili ʻa e kamata ke malanga ʻa Sioné, naʻe haʻu ʻa Sīsū ʻi hono taʻu 30 kiate ia ki Sioatani. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko ha ʻaʻahi pē? Naʻe fieʻilo pē ʻa Sīsū pe naʻe fēfē ʻa e ngāue ʻa Sioné? ʻIkai, naʻe kole ʻa Sīsū kia Sione ke ne papitaiso ia.

Naʻe ʻikai loto ki ai ʻa Sione ʻo ne pehē leva: “Naʻe totonu muʻa ke u papitaiso ʻiate koe, pea ʻokú ke haʻu koā kiate au?” Naʻe ʻilo ʻe Sione ko e tokotaha ko ia ʻokú ne tokouaʻaki ko Sīsuú ko e ʻAlo makehe ia ʻo e ʻOtuá. He, naʻe puna ʻa Sione ʻi he fiefia ʻi heʻene kei ʻi he manava ʻo ʻene faʻeé ʻi he ʻaʻahi ʻa Mele kiate kinautolu ʻi heʻene kei feitama ʻia Sīsuú! ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe tala ʻe ʻIlisapesi ko e faʻē ʻa Sioné kiate ia ʻo kau ki he meʻá ni ki mui. Pea ʻoku pau naʻá ne toe fakamatala kiate ia ʻo fekauʻaki mo e fanongonongo ʻa e ʻāngeló ʻo kau ki he ʻaloʻi ʻo Sīsuú, pea mo e ʻasi ʻa e kau ʻāngeló ki he kau tauhi-sipí ʻi he pō naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú.

Ko ia naʻe ʻikai sola ʻa Sīsū kia Sione. Pea naʻe ʻilo ʻe Sione ko e faʻahinga papitaiso naʻá ne faí ʻoku ʻikai maʻa Sīsū. Ko e papitaiso ia ki he faʻahinga ʻoku nau fakatomala koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahalá, ka naʻe ʻikai ha angahala ʻia Sīsū. Ka, neongo naʻe ʻikai loto ki ai ʻa Sione, naʻe vili pē ʻa Sīsū: “Tuku ke fai ʻeni, he ʻoku taau mo kitautolu ke fai ki he māʻoniʻoni kotoa pē.”

Ko e hā naʻe totonu ai ke papitaiso ʻa Sīsuú? Koeʻuhi ko e papitaiso ʻo Sīsuú ko ha fakaʻilonga ia, ʻo ʻikai ʻo e fakatomala koeʻuhi ko e ngaahi angahalá, ka ko ʻene foaki ia ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí. Naʻe ngāue tufunga ʻa Sīsū, ka naʻe aʻu ʻeni ki he taimi ke ne kamata ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa ia naʻe fekauʻi mai ai ia ʻe he ʻOtua ko Sihová ki he māmaní ke ne faí. ʻOkú ke pehē naʻe ʻamanekina ʻe Sione ʻe hoko ha meʻa ngali kehe ʻi heʻene papitaiso ʻa Sīsuú?

Ki mui maí, naʻe līpooti ʻe Sione: “Ko ia naʻá ne fekau au ke papitaiso vaí naʻá ne folofola mai, ʻo pehē, ‘Ko e tokotaha te ke mamata ki ai, ʻoku ʻalu hifo ʻa e laumālié, ʻo nōfoʻi iá, ko ia ia ʻoku fai papitaiso ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní.’” Ko ia, naʻe ʻamanekina ʻe Sione ʻe ʻalu hifo ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ki ha tokotaha te ne papitaiso. Ko ia ai, mahalo pē naʻe ʻikai ke fuʻu ʻohovale ia ʻi he ʻalu hake ʻa Sīsū mei he vaí, naʻe sio ai ʻa Sione “ki he laumalie ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻalu hifo ʻi he tatau ʻo ha lupe, ʻo ne aʻu kiate ia.”

Ka naʻe lahi ange ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi hono papitaiso ʻo Sīsuú. ‘Naʻe matangaki ʻa e langí kiate ia.’ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni? ʻOku hā ngali ʻoku ʻuhinga ʻa e meʻá ni, ʻi he lolotonga hono papitaisó, naʻe toe foki mai kiate ia ʻa ʻene manatu ki heʻene moʻui ki muʻa ʻi hēvani pea toki hoko ko e tangatá. Ko ia ai, naʻe manatuʻi kakato ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻui ko e foha laumālie ʻo e ʻOtua ko Sihová, kau ai mo e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻi hēvani ʻi heʻene moʻui ki muʻa pea toki hoko ko e tangatá.

Tānaki atu ki he meʻá ni, ʻi he taimi ʻo hono papitaisó, naʻe fanongonongo ʻe ha leʻo mei hēvani: “Ko hoku ʻAlo Pelé ʻena, ʻa ia kuó u hōifua aí.” Ko e leʻo ʻeni ʻo hai? Ko e leʻo ʻo Sīsuú tonu? ʻIkai ʻaupito! Ko e leʻo ia ʻo e ʻOtuá. ʻOku hā mahino lelei, ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai ko e ʻOtuá ia, ʻo hangē ko ia ʻoku taukaveʻi ʻe he niʻihi.

Kae kehe, ko Sīsuú ko e foha fakaetangata ia ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē tofu pē ko e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama. ʻI he hili ʻa hono fakamatalaʻi ʻe he ākonga ko Luké ʻa e papitaiso ʻo Sīsuú, naʻá ne tohi: “Ko Sīsū naʻe feʻunga nai ia mo e tolungofulu taʻu ʻi heʻene kamata ngāue, pea naʻe lau ko e foha ia ʻo Siosefa, ʻa ia ko e foha ʻo Hēlai, . . . ko e foha ʻo Tēvita, . . . ko e foha ʻo ʻĒpalahame, . . . ko e foha ʻo Noa . . . ko e foha ʻo ʻĀtama, ʻa ia ko e foha ʻo e ʻOtuá.”

ʻOku hangē tofu pē ko e hoko ʻa ʻĀtama ko e “foha” fakaetangata ia “ʻo e ʻOtuá,” naʻe pehē pē mo Sīsū. Ko Sīsuú ko e moʻungaʻi tangata lahi taha ia kuo moʻui maí, ʻa ia ʻoku hoko ʻo hā mahino ia ʻi heʻetau vakaiʻi fakalelei ʻa e moʻui ʻa Sīsuú. Kae kehe, ʻi he papitaiso ʻo Sīsuú, naʻá ne kamata ai ʻi ha vahaʻangatae foʻou mo e ʻOtuá, ʻo ne hoko foki ko e ʻAlo fakalaumālie ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe hangē naʻe toe ui ia ʻe he ʻOtuá ke ne toe foki ki hēvani, ʻi hono fokotuʻu ia ʻi ha ʻalunga ʻa ia naʻe iku atu ki hono tuku ange ʻene moʻui fakaetangatá ʻo taʻengata ʻo feilaulauʻi ia maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá kuo fakahalaiaʻí. Mātiu 3:​13-17; Luke 3:​21-38; 1:​34-36, 44; 2:​10-14; Sione 1:​32-34; Hepelu 10:​5-9.

▪ Ko e hā naʻe ʻikai sola ai ʻa Sīsū kia Sioné?

▪ Koeʻuhi naʻe ʻikai te ne faiangahala, ko e hā naʻe papitaiso ai ʻa Sīsuú?

▪ Koeʻuhi ko e meʻa naʻe ʻilo ʻe Sione ʻo fekauʻaki mo Sīsuú, ko e hā nai ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai te ne ʻohovale ai ʻi he hoko mai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá kia Sīsuú?