Skip to content

Skip to table of contents

“Tā Naʻá Ne Moʻoni Pē ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá”

“Tā Naʻá Ne Moʻoni Pē ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá”

Vahe 126

“Tā Naʻá Ne Moʻoni Pē ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá”

NAʻE ʻikai ke fuoloa ʻa e ʻi he ʻakaú ʻa Sīsuú, pea ʻi he hoʻatā mālié, naʻe hoko ha fakapoʻuli faikehe ʻo feʻunga mo e houa ʻe tolu hono fuoloá. Naʻe ʻikai ko ha tupu ia mei ha mate ʻa e laʻaá, koeʻuhi he naʻe hoko pē ia ʻi he taimi ʻo e māhina foʻoú, pea ko e māhina kātoa ʻeni ia ʻi he taimi ʻo e Laka-Atú. ʻIkai ko ia pē, ko e mate ʻa e laʻaá ʻoku feʻunga pē ia mo ha ngaahi miniti siʻi pē. Ko ia naʻe tupu mei he ʻOtuá ʻa e fakapoʻulí ni ia! Mahalo pē naʻe ʻai ia ke fakakaukau ai ʻa kinautolu naʻe manuki kia Sīsuú, ʻo aʻu ʻo fakatupunga ai ke tuku mo ʻenau lumá.

Kapau naʻe hoko ʻa e meʻa fakatupu tuʻutuʻukina ko ʻení ki muʻa ʻi hono valokiʻi ʻe he faiangahala ʻe tahá ʻa hono takangá mo ne kole kia Sīsū ke manatuʻi iá, mahalo pē ko e meʻa ia naʻe ueʻi ai ia ke ne fakatomalá. Naʻe fakaofiofi mai nai ki he ʻakau fakamamahí ʻa e kau fafine ʻe toko fā, ʻa ia ko e faʻē ʻa Sīsuú mo hono tokoua ko Sālomé, mo Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa e ʻaposetolo ko Sēmisi ko e Siʻí, he lolotonga ʻa e fakapoʻuli ko iá. Naʻe ʻi ai fakataha mo kinautolu ʻa Sione, ko e ʻaposetolo ʻofeina ʻa Sīsuú.

Ko ha ‘mamahi’ lahi ē ka ko e loto ʻo e faʻē ʻa Sīsuú ʻi heʻene sio ki heʻene tama naʻá ne tauhi mo fafangá ʻoku tautau ʻi he mamahi lahi! Ka, naʻe ʻikai ke fakakaukau ʻa Sīsū ia ki hono mamahí, ka ki ha lelei ki heʻene faʻeé. ʻI ha feinga lahi, naʻá ne kamo hono ʻulú kia Sione peá ne pehē ki heʻene faʻeé: “Fefine, ko ʻena hoʻo tamá!” Peá ne kamo hono ʻulú kia Mele, ʻo ne pehē kia Sione: “Ko ʻena hoʻo faʻeé!”

Ko ia naʻe tuku ʻe Sīsū ki heʻene ʻaposetolo ʻa ia naʻá ne ʻofa makehe aí ʻa e tauhi ʻo ʻene faʻeé, ʻa ia ʻoku hā mahino ko ha uitou ia ʻi he taimi ko ʻení. Naʻá ne fai ʻeni koeʻuhi ko e fānau tangata kehe ʻa Melé naʻe teʻeki ai ke nau fakahāhā ʻa e tui kiate iá. Ko ia naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo hono fai ha tokonaki ʻo ʻikai ngata pē ki he ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻa ʻene faʻeé ka ki heʻene ngaahi fiemaʻu fakalaumālié foki.

ʻI he tolu efiafí nai, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ou fieinua.” Naʻe ongoʻi ʻe Sīsū, ʻo hangē kuo toʻo ʻe heʻene Tamaí ʻa e maluʻí meiate ia koeʻuhi ke ʻahiʻahiʻi kakato ʻa ʻene anga-tonú. Ko ia naʻá ne ui leʻo-lahi: “ʻE hoku ʻOtua, ʻe hoku ʻOtua, naʻá ke liʻaki au kae hā?” ʻI he fanongo ki he meʻá ni, naʻe pehē ʻe ha niʻihi naʻa nau tutuʻu ʻo ofi ai: “Tā ʻoku ui ʻa ʻIlaisiā ʻe he sianá ni.” Naʻe lele leva ha toko taha ʻo kinautolu, ʻo ne ʻoange ki ai ha inu, ʻaki ha konga ulapa kuo unu ki he uaine mahi ʻo ne ʻai ia ki he muiʻi kaho. Ka naʻe pehē ʻe he niʻihi kehe: “ʻE, tau vakai pe ʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke fakahaofi ia.”

ʻI hono maʻu ʻe Sīsū ʻa e uaine mahí, naʻá ne kalanga: “Kuo lava!” ʻIo, kuó ne lavaʻi ʻa e meʻa hono kotoa pē naʻe fekau mai ai ia ʻe heʻene Tamaí ki māmani ke ne faí. Fakaʻosí, naʻá ne pehē: “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá.” Ko ia naʻe tuku atu ai ʻe Sīsū ki he ʻOtuá hono ivi-moʻuí ʻi heʻene tui pau ʻe toe fakafoki ia ʻe he ʻOtuá kiate ia. Naʻe punou hifo leva ʻa hono ʻulú ʻo ne pekia.

ʻI he mōmeniti ʻo e mānava fakaʻosi ko ia ʻa Sīsuú, naʻe hoko ha mofuike mālohi fau, ʻo mafahifahi ʻa e ngaahi maka lalahí. Naʻe fuʻu mālohi fau ʻa e lulu ʻa e mofuiké ʻo maumau ai ʻa e ngaahi fonualoto ʻi tuʻa Selusalemá, pea punakaki ki tuʻa mei ai ʻa e ngaahi ʻangaʻangá. Ko kinautolu naʻa nau fononga mai aí, naʻa nau sio ki he ngaahi ʻangaʻanga kuo eʻá, pea naʻa nau hū ki he koló ʻo fakamatala ʻo kau ki ai.

ʻIkai ko ia pē, ʻi he mōmeniti ko ia ʻo e pekia ʻa Sīsuú, ko e fuʻu puipui kāfakafa naʻá ne vaheʻi ʻa e Potu Tapú mei he Potu Toputapú ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá naʻe mavaeua ia, mei ʻolunga ki lalo. ʻOku ngalingali ko e puipui teuteu fakaʻofoʻofa ko ʻení naʻe feʻunga hono māʻolungá mo e mita ʻe 18 pea naʻe mamafa ʻaupito! Ko e mana fakaofo ko ʻení naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi heʻene fakahā ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá ki he kau tāmateʻi ʻo Hono ʻAló ka naʻá ne fakahaaʻi naʻe toki malava pē ʻi he pekia ʻa Sīsuú ʻa e hū ki he Potu Toputapú, ko hēvani tonu pē.

ʻI he ʻilo ʻe he kakaí ʻa e ngalulu ʻa e mofuiké mo sio ki he ngaahi meʻa naʻe hokó, naʻa nau ilifia lahi ʻaupito. Naʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻe he ʻōfisa pule fakakautau ʻi he faiʻanga tāmaté. “Tā naʻá ne moʻoni pē ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá,” ko ʻene kalangá ia. ʻOku ngalingali naʻá ne ʻi he hopoʻi ʻo Sīsū ʻi he ʻao ʻo Pailató ʻi he fetalanoaʻaki ʻo fekauʻaki mo hono tuʻunga-ʻalo fakaʻotuá. Pea ʻi he taimi ko ʻení naʻá ne tui pau ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ʻio, ko e moʻungaʻi tangata lahi taha moʻoni ia kuo moʻui mai.

Naʻe aʻu loloto ki he loto ʻo e niʻihi kehé foki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hoko fakaemaná, pea naʻa nau kamata ke foki atu ki ʻapi mo e sī fatafata, ko e fakahāhā ia ʻo ʻenau mātuʻaki mamahi mo e ongoʻi mā. Naʻe mamata mei he mamaʻó ki he meʻa fakaofó ni ʻa e kau ākonga fefine tokolahi ʻa Sīsū ʻa ia naʻe ueʻi loloto kinautolu ʻe he ngaahi meʻa fakaofo ko ʻeni naʻe hokó. Naʻe ʻi ai foki mo e ʻaposetolo ko Sioné. Mātiu 27:​45-56; Maake 15:​33-41; Luke 23:​44-49; 2:​34, 35; Sione 19:​25-30.

▪ Ko e hā naʻe ʻikai ko ha mate pē ʻa e laʻaá ia naʻe fakatupunga ai ʻa e fakapoʻuli ʻi he houa ʻe tolú?

▪ Taimi siʻi ki muʻa peá ne pekiá, ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe ʻomai ʻe Sīsū kiate kinautolu kuo taʻumotuʻa ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá?

▪ Ko e hā ʻa e ngaahi lea fakaʻosi ʻe fā ʻa Sīsū ki muʻa peá ne pekiá?

▪ Ko e hā naʻe fakahoko ʻe he mofuiké, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e mahae ʻo konga ua ʻa e puipui ʻo e temipalé?

▪ Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ki he ʻōfisa pule fakakautau ʻi he faiʻanga tāmaté ʻi he hoko ʻa e ngaahi mana ko ʻení?