Skip to content

Skip to table of contents

Tanu he Falaite—ʻIkai ha Taha ʻi he Fonualotó he Sāpaté

Tanu he Falaite—ʻIkai ha Taha ʻi he Fonualotó he Sāpaté

Vahe 127

Tanu he Falaite—ʻIkai ha Taha ʻi he Fonualotó he Sāpaté

KO E efiafi Falaité ʻeni, pea ʻe kamata ʻa e Sāpate ʻo Nīsani 15 ʻi he tō hifo ko ia ʻa e laʻaá. Naʻe tautau ʻa e sino mangumolū kuo pekia ʻo Sīsuú ʻi he ʻakaú, ka naʻe kei moʻui pē ʻa e ongo kaihaʻa ʻi hono tafaʻakí. Ko e efiafi Falaité naʻe ui ia ko e Tokonaki koeʻuhi ko e taimi ʻeni naʻe teuteu ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻatokoni pea fakaʻosi mo ha ngāue kehe naʻe fiemaʻu fakavavevave ʻa ia ʻe ʻikai lava ke toe tatali ki he toki ʻosi ʻa e Sāpaté.

Ko e Sāpate ko ʻeni naʻe mei kamatá naʻe ʻikai ke ngata pē ko e Sāpate anga-mahení pē ia (ko e ʻaho hono fitu ʻo e uiké) ka ko e Sāpate, “lahi” pe lōua foki. Naʻe ui ʻaki iá koeʻuhi he ko Nīsani 15, ʻa ia ko e ʻuluaki ʻaho ia ʻo e kātoanga ʻaho ʻe fitu ko e Kātoanga Tapu Lēvaní (pea ko ha Sāpate maʻu ai pē ia, tatau ai pē pe ko e ʻaho fē ʻo e uiké ʻe tō aí), naʻe tō ʻi he ʻaho tatau pē mo e Sāpate anga-mahení.

Fakatatau ki he Lao ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai lava ke tuku ai pē ke tautau ʻi he ʻakaú ʻa e ngaahi sinó ʻi he poʻulí ʻo aʻu ki he ʻaho hono hokó. Ko ia naʻe kole ʻe he kau Siú kia Pailato ke fakavavevaveʻi ʻa e mate ʻa e faʻahinga naʻe lolotonga tauteá ʻaki hano fesiʻi honau vaʻé. Ko ia ai, naʻe fesiʻi ʻe he kau sōtiá ʻa e ongo vaʻe ʻo e ongo kaihaʻá. Ka koeʻuhi naʻe hā kuo ʻosi pekia ʻa Sīsū ia, naʻe ʻikai ke fesiʻi ai ʻa hono vaʻé. Naʻe fakahoko heni ʻa e konga Tohitapu: “ʻE ʻikai maumau ha hui ʻe taha ʻoʻona.”

Kae kehe, ke toʻo atu ha veiveiua pe naʻe pekia moʻoni ʻa Sīsū pe ʻikai, naʻe hokaʻi ia ʻe ha taha ʻo e kau sōtiá ʻaki ha tao ʻi hono tafaʻakí. Naʻe hokaʻi ʻa e taó ʻi he tafaʻaki ʻoku ofi ai ʻa hono mafú, pea tafe mai leva ai ʻa e toto mo e vai. Naʻe fakamatala ʻe ha fakamoʻoni sio tonu, ko e ʻaposetolo ko Sioné, naʻe fakahoko heni ha toe konga Tohitapu ʻe taha: “Te nau mamata kiate Ia naʻa nau hokaʻí.”

Naʻe ʻi ai foki ʻi he tautea tāmaté ʻa Siosefa mei he kolo ko ʻAlemateá, ko ha mēmipa ongoongolelei ʻo e Sanetalimí. Naʻe fakafisi ia ke ne kau ʻi hono poupouʻi ʻa e ngāue taʻefaitotonu ʻa e fakamaauʻanga lahí kia Sīsuú. Ko hono moʻoní, ko Siosefá ko ha ākonga ia ʻa Sīsū, neongo naʻá ne ilifia ke ne fakahāhā ia. Kae kehe, ʻi he taimi ko ʻení, naʻá ne loto-toʻa ʻo ʻalu kia Pailato ʻo kole ʻa e sino ʻo Sīsuú. Naʻe fekau ʻe Pailato ki he ʻōfisa pule fakakautaú ke haʻu, pea ʻi he ʻosi hono fakapapauʻi ʻe he ʻōfisá kuo pekia ʻa Sīsuú, naʻe fekau ʻe Pailato ke tuku atu ʻa e sinó.

Naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa e sinó ʻo takai ʻaki ia ʻa e līneni lelei mo maʻa ke teuteu ki hono tanú. Naʻe tokoni ki ai ʻa Nikotīmasi, ko ha mēmipa ia ʻe taha ʻo e Sanetalimí. Naʻe ʻikai ke fakahāhā foki ʻe Nikotīmasi ʻa ʻene tui kia Sīsuú koeʻuhi ko ʻene manavahē naʻa mole ʻa hono lakangá. Ka naʻá ne haʻu ʻeni mo e kato mula mo e ʻālosi naʻe feʻunga hono mamafá mo e pauni ʻe teau ʻi he fua faka-Lomá. Naʻe kofuʻaki ʻa e sino ʻo Sīsuú ʻaki ʻa e ngaahi konga tupenu naʻe ʻi ai ʻa e meʻa namu-kakala ko ʻení, ʻo fakatatau ki he founga naʻe teuteu ʻaki ʻe he kau Siú ʻa e ngaahi sinó ki hono tanú.

Naʻe tanu leva ʻa e sinó ʻi he fonualoto foʻou ʻa Siosefa ʻa ia naʻe foa ʻi he loto maka ʻi he ngoue ofi mai pē ai. ʻI he fakaʻosí, naʻe tekaʻi atu ha fuʻu maka lahi ʻo tāpuni ʻaki ʻa e fonualotó. Naʻe fakavavevave ʻa e teuteu ʻo e sinó ke lava ʻa hono tanú ki muʻa ʻi he Sāpaté. Ko ia ai, ko Mele Makitaline mo Mele ko e faʻē ʻa Sēmisi ko e Siʻí, ʻa ia naʻá na kau nai ʻi he teuteu ko iá, naʻá na fakatoʻotoʻo ki ʻapi ke teuteu ha toe meʻa namu-kakala mo e ngaahi lolo namu lelei lahi ange. ʻI he hili ʻa e Sāpaté, naʻa nau fokotuʻutuʻu ke toe teuteuʻi ʻa e sino ʻo Sīsuú koeʻuhi ke tolonga atu ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa ange.

Ko e ʻaho hono hokó ko e Tokonaki (ko e Sāpaté ia), naʻe ʻalu ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau Fālesí kia Pailato ʻo pehē: “Tangataʻeiki, ʻoku mau manatu naʻe lau ʻe he siana kākā ko ʻená ʻi heʻene kei moʻuí, ʻo pehē, ‘Hili ʻa e ʻaho ʻe tolu peá u toetuʻu.’ Ko ia ke ke fekau ke maluʻi ʻa e fonualotó, ʻo aʻu ki hono tolu ʻo e ʻahó, naʻa ʻiloange ʻe ōmai ʻene kau akó, ʻo nau kaihaʻasi ia, ʻo nau tala ki he kakaí, ‘Kuó ne toetuʻu mei he maté!’ pea ʻe ʻangeʻange ʻa e hē ʻi muʻá ʻi he hē ki mui ní.”

“ʻOku mou maʻu pē ha kau leʻo,” ko e tali ia ʻa Pailató. “Mou ō pē ʻo fai homou tūkuingatá hono maluʻí.” Ko ia naʻa nau ʻalu ʻo maluʻi ʻa e fonualotó ʻaki hono silaʻi ʻa e maká mo fokotuʻu ki ai ha kau sōtia Loma ko e kau leʻo.

Pongipongia ʻi he Sāpaté ko Mele Makitaline, Mele ko e faʻē ʻa Sēmisí, fakataha mo Sālome, Sōana, mo e kau fafine kehe, naʻa nau ōmai mo e ngaahi meʻa namu-kakala ke ngaahi ʻaki ʻa e sino ʻo Sīsuú. ʻI heʻenau fonongá naʻa nau fepehēʻaki: “Ko hai te ne fai maʻatautolu ʻa e fakateka ʻo e maká mei he matapā ʻo e fonualotó?” Ka ʻi heʻenau aʻu ki aí, naʻa nau ʻilo naʻe hoko ha mofuike pea kuo tekaʻi ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e maká. Naʻe puli ʻa e kau leʻó, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ia ʻi he fonualotó! Mātiu 27:​57–28:2; Maake 15:​42–16:4; Luke 23:​50–24:​3, 10; Sione 19:​14, Sione 19:31–20:1; Sione 12:42; Livitiko 23:​5-7; Teutalonome 21:​22, 23; Sāme 34:20; Sakalaia 12:10.

▪ Ko e hā naʻe ui ai ʻa e Falaité ko e Tokonakí, pea ko e hā ʻa e Sāpate “lahi”?

▪ Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohitapu naʻe fakahoko ʻi he fekauʻaki mo e sino ʻo Sīsuú?

▪ Ko e hā naʻe fai ʻe Siosefa mo Nikotīmasi ʻo fekauʻaki mo hono tanu ʻo Sīsuú, pea ko e hā hona felāveʻi mo Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e kole naʻe fai ʻe he kau taulaʻeikí kia Pailató, pea naʻe anga-fēfē ʻa ʻene talí?

▪ Ko e hā naʻe hoko pongipongia ʻi he Sāpaté?