Skip to content

Skip to table of contents

Teuteu ʻe Sione ʻa e Halá

Teuteu ʻe Sione ʻa e Halá

Vahe 11

Teuteu ʻe Sione ʻa e Halá

NAʻE ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe taha fitu talu mei he taimi naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko e tamasiʻi taʻu 12 peá ne fakafehuʻi ʻa e kau faiako ʻi he temipalé. Ko e faʻahitaʻu failau ʻeni ʻo e taʻu 29 T.S., pea naʻe hā ngalingali naʻe lea ʻa e tokotaha kotoa ʻo fekauʻaki mo e tokotaha naʻe tokouaʻaki ʻe Sīsuú, ko Sione, ʻa ia naʻá ne malanga ʻi he fonua kotoa takatakai ʻi he Vaitafe Sioataní.

Ko e moʻoni ko e tangata fakatupu tokanga ʻa Sione, fakatouʻosi ʻi hono fōtungá pea mo ʻene leá. Ko hono kofú naʻe ngaohi mei he fulufuluʻi kāmelí, pea naʻe fakamaʻu leta hono kongalotó. Ko ʻene meʻakaí ko e fanga heʻé mo e hone ʻo e vaó. Pea ko e hā ʻene pōpoakí? “Mou fakatomala, he kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo e Langi.”

Ko e pōpoaki ko ʻení naʻe toʻoa ai ʻa ʻene kau fanongó. Naʻe ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻa e fiemaʻu ke fakatomalá, ʻa ia, ko ʻenau liliu ʻa e anga ʻo ʻenau fakakaukaú pea ke nau talitekeʻi ʻenau ʻalunga moʻui ki muʻá koeʻuhi ko e meʻa ia naʻe ʻikai ke sai. Ko ia naʻe haʻu kia Sione ʻa e kakai tokolahi mei he feituʻu kotoa pē takatakai ʻi Sioatani, pea naʻa mo Selusalema, pea naʻá ne papitaiso kinautolu, ʻo fakauku kinautolu ʻi he vai ʻo Sioataní. Ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe papitaiso ʻe Sione ʻa e kakaí ko e fakaʻilonga, pe ko e fakahāhā, ʻo ʻenau fakatomala mei he lotó koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahala ki he fuakava ʻo e Lao ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻi he haʻu ʻa e kau Fālesí mo e kau Sātusí ki Sioataní, naʻe fakahalaiaʻi kinautolu ʻe Sione. “ʻA e hakoʻi ngata-fekai,” ko ʻene leá ia. “Mou fua ʻo tāu mo ha fakatomala. Pea ʻoua te mou hanga ʻo fuataki ʻi homou lotó, ʻo pehē, ‘Ko ʻĒpalahame ʻa ʻemau tamaí.’ He ʻoku ou tala atu, ʻoku mafai ʻe he ʻOtuá ke fokotuʻu mei he ngaahi maká ni ha fānau kia ʻĒpalahame. Pea ʻoku lolotonga tuʻú ni ʻa e toki ʻi he tefito ʻo e ngaahi ʻakaú; ko ia ʻilonga ha ʻakau ʻoku ʻikai fua lelei, ʻoku tā ʻo laku ki he afí.”

Koeʻuhi naʻe fai ha fuʻu tokanga lahi ia kia Sione, naʻe fekau atu ʻe he kau Siú ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí kiate ia. Naʻe ʻeke ʻe he faʻahingá ni: “Ko hai tū koe?”

“ʻOku ʻikai ko au ia ʻa e Kalaisí,” ko e fakamoʻoniʻi ange ia ʻe Sioné.

“Pea ko hai nai koe?” ko ʻenau fehuʻi ange ia kiate iá. “Ko ʻIlaisiā?”

“ʻOku ʻikai,” ko ʻene talí ia.

“Ko koe ʻapē ʻa e Palōfitá?”

“ʻIkai!”

Naʻa nau kamata ke vilitaki: “Pea ko hai ai koe? koeʻuhi ke ai haʻamau tali kiate kinautolu naʻe fai homau fekaú. Ko e hā hoʻo poa kiate koé?”

Naʻe fakamatala ʻa Sione: “Ko au ʻa e leʻo ʻo ha tokotaha ʻoku kalanga he toafá, ‘Fakatotonu ʻa e hāʻeleʻanga ʻo Sihová,’ ʻo hangē ko e lea ʻa e palōfita ko ʻAiseá.”

“Ko e hā ʻokú ke fai papitaiso aí,” ko ʻenau fieʻiló ia, “ʻo kapau ʻoku ʻikai ko e Kalaisí koe, pe ko ʻIlaisiā, ʻumaʻā ʻa e Palōfitá?”

“Ko au ʻoku ou papitaiso vai,” ko ʻene talí ia. “ʻOku tuʻu ʻi homou lotolotongá ha tokotaha ʻoku ʻikai te mou ʻilo ki ai, ʻoku muimui mai ia.”

Naʻe teuteu ʻe Sione ʻa e halá ʻaki hono ʻai ʻa e kakaí ke totonu ʻa e tuʻunga ʻo honau lotó ke nau tali ʻa e Mīsaiá, ʻa ia te ne hoko ko e Tuʻí. Naʻe pehē ʻe Sione ʻo fekauʻaki mo e Tokotahá ni: “Ko ia ʻoku muimui maí ʻokú ne mālohi ange ʻiate au, ko e tokotaha ia ʻoku ʻikai te u taau ke vete hono senitoló.” Ko hono moʻoní, naʻe aʻu ʻo pehē ʻe Sione: “Ko ia ʻokú ne muimui maí kuó ne laka ʻo muʻomuʻa ʻiate au, koeʻuhiā naʻá ne ʻi muʻa noa pē ʻiate au.”

Ko ia ai, ko e pōpoaki ʻa Sione ʻo pehē, “kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo e Langí,” naʻe hoko ia ko ha talaki fakahāhā ʻo e teu ke kamata ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Tuʻi ʻosi fakanofo ʻa Sihová, ko Sīsū Kalaisi. Sione 1:​6-8, 15-28; Mātiu 3:​1-12; Luke 3:​1-18; Ngāue 19:4.

▪ Ko e faʻahinga tangata fēfē ʻa Sione?

▪ Ko e hā naʻe papitaiso ai ʻe Sione ʻa e kakaí?

▪ Ko e hā naʻe lava ai ke pehē ʻe Sione kuo ofi ʻa e Puleʻangá?