Skip to content

Skip to table of contents

Toe Akonaki ʻi he ʻAho Hono Fitú

Toe Akonaki ʻi he ʻAho Hono Fitú

Vahe 68

Toe Akonaki ʻi he ʻAho Hono Fitú

KO E ʻaho fakaʻosi ʻo e Kātoanga Fale-Louʻakaú, ko e ʻaho hono fitú, naʻe kei hoko atu pē. Naʻe kei faiako pē ʻa Sīsū ʻi he feituʻu ʻo e temipalé naʻe ui ko e “tukunga koloa.” ʻOku ngalingali ko e feituʻu ʻeni naʻe ui ko e Lotoʻā ʻo e Kakai Fefiné ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi puha naʻe tuku ki ai ʻe he kakaí ʻenau ngaahi meʻaʻofá.

ʻI he pō kotoa pē he lolotonga ʻa e kātoangá, naʻe fai ha fakaʻaliʻali maama makehe ʻi he feituʻu ko ʻeni ʻo e temipalé. Naʻe fokotuʻu ai ha ngaahi foʻi tuʻunga-maama lalahi ʻe fā, ʻo nau taki taha ʻa e pēsoni lalahi naʻe fakafonu ʻaki ʻa e lolo. Ko e maama mei he ngaahi pēsoni ko ʻeni ʻe 16 naʻe tutuʻaki ʻa e loló, naʻe mālohi feʻunga pē ia ke ne fakamaamaʻi ʻa e ngaahi ʻātakaí ʻo mamaʻo ʻaupito ʻi he taimi poʻulí. Ko e meʻa ko ʻeni naʻe lea ki ai ʻa Sīsū ʻi he taimi ko ʻení ʻe lava ke ne fakamanatu ki he kau fanongó ʻa e fakaʻaliʻali ko ʻení. “Ko au pē ko e maama ʻo māmani,” ko e fanongonongo ia ʻa Sīsuú. “Ko ia ʻokú ne muimui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito te ne fononga ʻi he poʻulí, ka te ne maʻu ʻa e maama ʻo e moʻuí.”

Naʻe ʻikai ke loto ki ai ʻa e kau Fālesí: “ʻOkú ke fakamoʻoni koe kiate koe; tā ko hoʻo fakamoʻoní ʻoku ʻikai moʻoni.”

ʻI he talí naʻe pehē ʻe Sīsū: “Neongo ʻoku ou fakamoʻoni au kiate au, ka ʻoku moʻoni pē ʻeku fakamoʻoní, koeʻuhi ʻoku ou ʻilo ʻa e potu naʻá ku haʻu mei aí, mo e potu ʻoku ou ʻalu ki aí. Ka ko kimoutolu ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe ʻoku ou haʻu mei fē, pe ʻalu ki fē.” Naʻá ne tānaki atu: “Ko au pē ha taha ʻoku fakamoʻoni kiate au, pea ʻoku fakamoʻoni kiate au ʻe he Tamaí naʻá ne fekau mai aú.”

“Kofaʻāia hoʻo Tamaí na?” ko e fieʻilo ia ʻa e kau Fālesí.

“ʻOku ʻikai te mou ʻilo au, pea ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻeku Tamaí foki,” ko e tali ia ʻa Sīsuú. “Ka ne mou ʻilo au, pehē ne mou ʻilo mo ʻeku Tamaí foki.” Neongo naʻe loto pē ʻa e kau Fālesí ke puke ʻa Sīsū, ka naʻe ʻikai ke ala ki ai ha taha ia.

“ʻOku ou ʻalu au,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. “Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki aí, ʻe ʻikai te mou lava ke aʻu ki ai ʻe kimoutolu.”

ʻI he meʻa ko ʻení naʻe kamata ofo ai ʻa e kakai Siú: “He te ne tāmateʻi ʻe ia ia? Koeʻuhi ʻokú ne pehē ai, ‘Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki aí, ʻe ʻikai te mou lava ke aʻu ki ai ʻe kimoutolu.’”

“Ko kimoutolu ʻoku mou mei lalo,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú. “Ko au ʻoku ou mei ʻolunga. Ko kimoutolu ʻoku mou ʻo e maama ko ení; ʻoku ʻikai te u ʻo e maama ko ení au.” Naʻá ne tānaki atu leva: “Kapau ʻe ʻikai te mou tui ko au ia, te mou mate ʻi hoʻomou ngaahi angahalá.”

Ko hono moʻoní, naʻe lave ʻa Sīsū ia ki heʻene moʻui ki muʻa pea toki hoko ko ha tangatá pea mo ʻene hoko ko e Mīsaia ia naʻe talaʻofá, pe Kalaisí. Ka neongo ia, naʻa nau ʻeke papau ʻi he paetaku lahi: “Ko hai tū koe?”

ʻI he funga ʻo ʻenau fakafisingaʻi iá, naʻe tali ʻe Sīsū: “ʻĀ, ko e hā ʻoku ou momoʻi talanoa ai mo kimoutolú?” Ka naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Ka ʻoku moʻoni ʻa ia ne fekau mai aú, pea ko e ngaahi meʻa kuó u fanongo meiate iá, ʻoku ou tala ia ki māmani.” Naʻe hoko atu ʻe Sīsū: “ʻO ka mou ka hiki ki ʻolunga ʻa e Fanautama ʻa tangatá, ʻe toki mahino kiate kimoutolu, ko au ia, mo e ʻikai te u momoʻi fai ha meʻa ʻiate au; kae hangē tofu pē ko hoku ako ʻe he Tamaí, ʻoku pehē ʻeku tala ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení. Pea ko ia naʻá ne fekau mai aú ʻokú ne ʻiate au; naʻe ʻikai te ne tuku au ke tuēnoa, koeʻuhi ʻoku ou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne hōhōʻia aí.”

ʻI hono leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, naʻe tui ʻa e tokolahi kiate ia. Ki he faʻahinga ko ʻení naʻá ne pehē: “Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku akonakí, ko ʻeku kau ako moʻoni kimoutolu, pea ʻe faifai pea mahino kiate kimoutolu ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoní.”

“Ko e hako ʻo ʻĒpalahame kimautolu,” ko e lea atu ia ʻa hono kau fakafepakí, “pea kuo teʻeki ke mau pōpula ki ha taha ʻi ha taimi. Pea fēfē ai hoʻo laú na, ʻo pehē, ‘ʻE faifai pea mou tauʻatāina’?”

Neongo ko e kakai Siú naʻe faʻa puleʻi ʻi he malumalu ʻo ha puleʻanga kehe, naʻe ʻikai te nau lau ʻe kinautolu ha pule kehe ko honau ʻeiki. Naʻa nau fakafisi ke ui kinautolu ko ha kau pōpula. Ka naʻe fakahaaʻi atu ʻe Sīsū ko e kau pōpula moʻoni ʻa kinautolu. ʻI he founga fē? “Ko au ē, ʻoku ou tala atu,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “ʻilonga ʻa ia ʻoku fai angahalá, ko e pōpula ia ʻa angahala.”

Ko ʻenau fakafisi ke tala fakahāhā ʻenau pōpula ki he angahalá naʻe hoko ai ʻa e kau Siú ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. “Ko e pōpulá ʻoku ʻikai te ne nofo ʻi he falé ʻo taʻengata,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú. “Ko e ʻaló pē ʻoku nofo ʻo taʻengatá.” Koeʻuhi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi totonu ki ha tofiʻa ʻa ha taha pōpula, ʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ki hano tuli ia ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ko e foha pē naʻe fanauʻi moʻoní pe ohi ki he falé ʻe nofo ʻo “taʻengatá,” ʻa ia, ko e lolotonga ʻene moʻuí.

“Ko ia kapau ʻe fakatauʻatāina kimoutolu ʻe he ʻAló,” naʻe hoko atu ʻe Sīsū, “te mou toki tauʻatāina moʻoni.” Ko ia, ko e moʻoni ko ia ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakaí ko e moʻoni fekauʻaki mo e ʻAló, ko Sīsū Kalaisi. Fakafou pē ʻi he feilaulauʻi ʻene moʻui haohaoa fakaetangatá ʻoku malava ai ha taha ke fakatauʻatāinaʻi mei he angahala fakatupu maté. Sione 8:​12-36.

▪ Naʻe faiako ʻi fē ʻa Sīsū ʻi he ʻaho hono fitú? Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi poʻulí ʻi aí, pea naʻe anga-fēfē ʻa e felāveʻi ʻa e meʻá ni mo e akonaki ʻa Sīsuú?

▪ Ko e hā ʻa e lau ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono tupuʻangá, pea ko e hā ʻoku totonu ke fakahā ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo hono tuʻungá?

▪ Ko e founga fē naʻe pōpula ai ʻa e kau Siú, pea ko e hā ʻa e moʻoni te ne fakatauʻatāinaʻi kinautolú?