Skip to content

Skip to table of contents

“Ko e Ongoongo Lelei ko ʻEni ʻo e Puleʻangá ʻE Malangaʻi”

“Ko e Ongoongo Lelei ko ʻEni ʻo e Puleʻangá ʻE Malangaʻi”

“Ko e Ongoongo Lelei ko ʻEni ʻo e Puleʻangá ʻE Malangaʻi”

“Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.”​—MĀTIU 24:14.

Ko Hono ʻUhingá: Naʻe pehē ʻe he tokotaha hiki-tohi Kōsipeli ko Luké ko Sīsū “naʻá ne fononga mei he kolo lahi ki he kolo lahi pea mei he kolo siʻi ki he kolo siʻi, ʻo malangaʻi mo fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Luke 8:1) Ko Sīsū tonu naʻá ne pehē: “Kuo pau foki ke u talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi kolo kehé, koeʻuhi ko e meʻa ʻeni naʻe fekauʻi mai ai aú.” (Luke 4:43) Naʻá ne fekauʻi atu ʻene kau ākongá ke nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi he ngaahi kolo lahí mo e ngaahi kolo siʻí pea ki mui ai naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e fekau: “Te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au . . . ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.”​—Ngāue 1:8; Luke 10:1.

Founga Hono Fakahaaʻi Ia ʻe he Muʻaki Kau Kalisitiané: Naʻe fai ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe Sīsū ke nau faí ʻi he taimi pē ko iá. “ʻI he ʻaho kotoa pē ʻi he temipalé pea mei he fale ki he fale, naʻa nau hokohoko atu ʻo ʻikai tuku ʻa e faiako mo hono talaki ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Kalaisí.” (Ngāue 5:42) Ko e malangá naʻe ʻikai ke fai ia ʻe ha kiʻi kulupu makehe pē ʻe taha. Ko ha faihisitōlia ko Neander naʻá ne pehē “Ko Selisasi, ʻa e fuofua tokotaha hiki-tohi fakafepaki ki he Kalisitiané, naʻá ne lumaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa, ko e kau ngāue fulufuluʻi sipí, kau ngaohi suú, kau ngaohi letá, faʻahinga ʻikai poto he lautohi mo taʻeako ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, ko e kau malanga faivelenga kinautolu ʻo e kōsipelí.” ʻI he tohi ʻa Jean Bernardi ko e The Early Centuries of the Church, naʻá ne tohi: Ko e [kau Kalisitiané] naʻe pau ke nau ʻalu atu pea lea ʻi he feituʻu kotoa pea ki he taha kotoa. ʻI he ngaahi halá mo e ngaahi koló, ʻi he ngaahi feituʻu kakaiʻiá pea mo e ngaahi ʻapí. Pe ʻoku talitali lelei pe ʻikai. . . . Ki he ngataʻanga ʻo e māmaní.”

Ko Hai ʻi he ʻAhó Ni ʻOku Muimui ki he Sīpinga ko Ení? “Ko e ʻikai ko ia ke malava ʻa e ngaahi lotú ke fai fakamātoato ʻa e malangá mo e faiakó ʻa e ʻuhinga ʻe taha ki he tuʻunga mahamahaki fakalaumālie ʻi he ʻaho ní,” ko e tohi ia ʻa e faifekau lotu ʻIngilani ko David Watson. ʻI he tohi ko ia ʻa José Luis Pérez Guadalupe ko e Why Are the Catholics Leaving? Naʻá ne tohi ai fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa e Kau ʻEvangelioó, ʻAho Fitú mo e niʻihi kehe ʻo pehē “ʻoku ʻikai ke nau ʻalu mei he fale ki he fale.” ʻI he fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne tohi: “ʻOku nau ʻalu fakaʻāuliliki mei he fale ki he fale.”

Ko ha vakai fakatupu tokanga mo moʻoni naʻe fai ʻe Jonathan Turley ʻoku maʻu ʻi he Cato Supreme Court Review, 2001-​2002: “ʻI he lave ko ia ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e tokolahi tahá te nau fakakaukau he taimi pē ko iá ki ha kau malanga ʻoku nau ʻaʻahi mai ki hotau ngaahi ʻapí ʻi he taimi ʻikai feʻungamālié. Ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e malanga fale ki he falé ʻoku ʻikai ko e ʻuhingá ko hono pouaki atu pē ʻa ʻenau tuí ka ko e konga tefito ia ʻo ʻenau tuí.”

[Puha]

ʻOkú Ke Fakatokangaʻi ʻa e Fakaʻilongá?

Makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu naʻe fai ki ai ʻa e lāulea ʻi he ngaahi kupu hokohoko ko ení, ʻokú ke pehē ko hai, ʻokú ne fataki ʻa e fakaʻilonga ʻo e Kalisitiane moʻoní? Neongo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kulupu mo e ngaahi tui ʻe laui afe ʻoku nau taku ko e Kalisitiane, manatuʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “ʻOku ʻikai ko ia kotoa pē ʻoku pehē mai, ‘ʻEiki, ʻEiki,’ te ne hū ki he Puleʻanga ʻo hēvaní, ka ko ia pē ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi hēvaní.” (Mātiu 7:21) Ko hono ʻiloʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí​—ʻo fataki ʻa e fakaʻilonga ʻo e Kalisitiane moʻoní​—pea mo e feohi mo kinautolú ʻe lava ke taki atu ki he ngaahi tāpuaki taʻengata ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku mau fakaafeʻi koe ke kole ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa ia naʻa nau ʻoatu ʻa e makasini ko ení, ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e ngaahi tāpuaki te ne ʻomaí.​—Luke 4:​43.