Skip to content

Skip to table of contents

“Kuó U ʻAi Ke Nau ʻIlo Ho Huafá”

“Kuó U ʻAi Ke Nau ʻIlo Ho Huafá”

“Kuó U ʻAi Ke Nau ʻIlo Ho Huafá”

“Kuó u fakaeʻa ho huafá ki he faʻahinga naʻá ke foaki mai kiate au mei he māmaní. . . . Kuó u ʻai ke nau ʻilo ho huafá pea te u ʻai ia ke ʻiloa.”​—SIONE 17:​6, 26.

Ko Hono ʻUhingá: Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke ʻiloa ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻaki hono ngāueʻaki ia ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻI he taimi naʻe lau ai ʻe Sīsū ʻa e Folofolá, ʻo hangē pē ko ia naʻá ne faʻa faí, ʻoku pau pē naʻá ne leaʻaki ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá. (Luke 4:​16-​21) Naʻá ne akoʻi hono kau muimuí ke nau lotu: “ʻE Tamai, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.”​—Luke 11:2.

Founga Hono Fakahaaʻi Ia ʻe he Muʻaki Kau Kalisitiané: Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe he ʻapositolo ko Pitá ki he kau tangata taʻumotuʻa ange ʻi Selusalemá ko e ʻOtuá naʻá ne ʻosi toʻo mai mei he ngaahi puleʻangá “ha kakai maʻa hono huafá.” (Ngāue 15:14) Naʻe malangaʻi ʻe he kau ʻapositoló mo e niʻihi ko e “tokotaha kotoa pē ʻoku ui ki he huafa ʻo Sihová ʻe fakahaofi.” (Ngāue 2:21; Loma 10:13) Naʻa nau toe ngāueʻaki foki ʻa e huafa fakaʻotuá ʻi heʻenau ngaahi tohí tonu. Ko e Tosefta, ʻa ia ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo e ngaahi tohi lao Siu naʻe kakato hono hikí ʻi he 300 T.S. nai, ʻoku lave ai ki hono tutu ʻe he kau fakafepakí ʻa e ngaahi tohi Faka-Kalisitiane: “Ko e ʻū tohi ʻa e kau ʻEvangelioó mo e ʻū tohi ʻa e minim [pe ko e kau Kalisitiane Siú] naʻe ʻikai ke nau fakahaofi ia mei ha afi. Naʻa nau tutu ia ʻi he feituʻu pē naʻe ʻi ai ai ʻa e ʻū tohí, . . . ʻo kau ai ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala naʻe ʻi ai ʻa e Huafa Fakaʻotuá.”

Ko Hai ʻi he ʻAhó Ni ʻOku Muimui ki he Sīpinga ko Ení? ʻOku pehē ʻe he Revised Standard Version ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku fakamafaiʻi ʻe he National Council of the Churches of Christ ʻi ʻAmeliká: “Ko hono ngāueʻaki ko ia ha huafa ki he ʻOtua pē ʻe tahá, ʻo hangē ia naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ʻotua kehe naʻe fiemaʻu ke fakafaikehekeheʻi mei aí, naʻe taʻofi ia ʻi he lotu faka-Siú ki muʻa e kuonga ʻo e Kalisitiané he ʻoku taʻefeʻunga ʻaupito ia ki he tui fakalūkufua ʻa e Siasi Kalisitiané.” Ko ia, naʻá ne fetongi ʻa e huafa fakaʻotuá ʻaki ʻa e lakanga, “EIKI.” Ki muí ni mai, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Vatikanó hono kau pīsopé: “ʻI he hivá mo e lotú ko e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga ʻo e tetakalamatoní YHWH * heʻikai toe ngāueʻaki ia pe leaʻaki.”

Ko hai ʻi he ʻahó ni ʻokú ne ngāueʻaki pea ʻai ke ʻiloa ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻa e ʻOtuá? ʻI he taimi naʻe taʻu hongofulu tupu ai ʻa Sergey ʻi Kekisitaní, naʻá ne sio ʻi ha faiva naʻe fakahaaʻi ai ko e huafa ʻo e ʻOtuá ko Sihova. ʻI ha taʻu ʻe hongofulu nai, naʻe ʻikai ke ne toe fanongo ki he huafa fakaʻotua ko iá. Ki mui ai, ʻi he hili ʻa e hiki ʻa Sergey ki ʻAmeliká, naʻe ʻaʻahi atu kiate ia ha ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova ki hono ʻapí pea fakahaaʻi ange ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he Tohi Tapú. Naʻe fiefia ʻa Sergey ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e kulupu ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e huafa Sihová. Ko e fakatupu tokangá, ʻi he Webster’s Third New International Dictionary, ko e kupuʻi lea “Sihova ko e ʻOtuá,” ʻoku fakamatalaʻi hono ʻuhingá “ko e ʻotua māʻolunga taha ia pea ko e ʻotua pē ia ʻoku lotu ki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”

[Fakamatala ʻi lalo]

^ pal. 5 ʻI he faka-Tongá, ko e huafa fakaʻotuá ʻoku anga-maheniʻaki hono liliu ko e “Sihova.”