Skip to content

Skip to table of contents

“Maʻu ʻa e ʻOfá ʻi Homou Lotolotongá”

“Maʻu ʻa e ʻOfá ʻi Homou Lotolotongá”

“Maʻu ʻa e ʻOfá ʻi Homou Lotolotongá”

“ʻOku ou ʻoatu ha fekau foʻou kiate kimoutolu, ke mou feʻofaʻaki; hangē tofu pē ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki. Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú​—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.”​—SIONE 13:​34, 35.

Ko Hono ʻUhingá: Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau feʻofaʻaki ʻo hangē pē ko ʻene ʻofa ʻiate kinautolú. Naʻe anga-fēfē ʻa e ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kinautolú? Naʻá ne ʻofa ʻi he kakai kotoa pē neongo ʻa e ngaahi anga fakafonua mo e ngaahi tōʻonga naʻe ngaohikoviʻi ai ʻa e kakai fefiné ʻi hono taimí. (Sione 4:​7-​10) Naʻe ueʻi ʻe he ʻofá ʻa Sīsū ke ne feilaulauʻi hono taimí, iví mo ʻene fiemālie fakafoʻituituí koeʻuhí ke ne tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. (Maʻake 6:​30-​34) Hiliō he meʻa kotoa, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻofá ʻi he tuʻunga lahi taha ʻe ala lavá. “Ko au ʻa e tauhi-sipi leleí,” ko ʻene leá ia. “Ko e tauhi-sipi leleí ʻokú ne tuku atu ʻene moʻuí koeʻuhiā ko e fanga sipí.”​—Sione 10:11.

Founga Hono Fakahaaʻi Ia ʻe he Muʻaki Kau Kalisitiané: ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe ngāueʻaki ʻe he kau Kalisitiané ʻa e foʻi lea ‘tokoua’ pe ‘tuofefine’ kiate kinautolu. (Filimone 1, 2) Ko e kakai mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē naʻe talitali lelei kinautolu ki he fakatahaʻanga Kalisitiané, he naʻa nau tui “ʻoku ʻikai ha faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e Siú mo e Kalisí. Ko e ʻEiki tatau pē ki he tokotaha kotoa.” (Loma 10:11, 12) Hili ʻa e Penitekosi 33 T.S., ko e kau ākonga ʻi Selusalemá “naʻa nau fakatau atu ʻenau ngaahi koloá mo honau ngaahi ʻapí pea nau vahevahe atu ʻa e ngaahi meʻa naʻe maʻu aí ki he tokotaha kotoa, ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he tokotaha taki taha.” Ko e hā ʻa e taumuʻá? Koeʻuhi ke lava ʻa e faʻahinga toki papitaiso foʻoú ʻo kei nofo ai pē ʻi Selusalema pea hokohoko atu ke “līʻoa kinautolu ki he faiako ʻa e kau ʻapositoló.” (Ngāue 2:​41-​45) Ko e hā naʻá ne fakaʻaiʻai ke nau fai peheé? Siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe 200 hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, naʻe lave ʻa Tetuliane ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe he niʻihi fekauʻaki mo e kau Kalisitiané: “Naʻa nau feʻofaʻaki moʻoni . . . pea aʻu ʻo nau mateuteu ke mate maʻa honau fanga tokouá.”

Ko Hai ʻi he ʻAhó Ni ʻOku Muimui ki he Sīpinga ko Ení? Ko e tohi The History of the Decline and Fall of the Roman Empire (1837) naʻe pehē ai ʻi he faai mai ʻa e ngaahi senitulí ko e faʻahinga naʻa nau taku ko e kau Kalisitiané “naʻa nau fefaiʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga anga-fakamamahi, ʻo laka ange ia ʻi he meʻa naʻe fai ange kiate kinautolu ʻe he faʻahinga [taʻetuí].” ʻI ha ako ki muí ni mai ʻi ʻAmelika naʻe ʻiloʻi ai ʻa e felāveʻi mālohi ko ia ʻa e kakai lotú​—ʻa ia ko e tokolahi naʻa nau pehē ko e kau Kalisitiane kinautolu​—mo e tomuʻa fehiʻa fakamatakalí. Naʻa mo e faʻahinga naʻa nau faʻa maʻu lotú naʻe ʻikai ke faʻa ʻi ai haʻanau kākunga ki he faʻahinga ʻoku lotu tatau mo kinautolu ʻi he ngaahi fonua kehé ʻo ʻikai malava ai pe ʻikai ke nau loto ai ke tokoni ki he kaungātui ʻoku nau fiemaʻu tokoní.

ʻI he 2004, hili hono taaʻi ʻe ha afā ʻe fā ʻa Fololita ʻi ha māhina pē ʻe ua, ko e sea ʻo e Kōmiti Ngāue ki he Fakatamaki ʻo Fololitá naʻá ne vakaiʻi ke fakapapauʻi pe naʻe ngāueʻaki ʻi he founga totonu ʻenau ngaahi tokonakí. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai ha toe kulupu ʻe fokotuʻutuʻu maau ʻo hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻá ne loto ke tokonaki ha meʻa pē naʻe fiemaʻu ʻe he Kau Fakamoʻoní. Ki muʻa ai, ʻi he 1997, ko ha timi tokoni ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻa nau fononga atu mo e faitoʻo, meʻakai mo e vala ki he Lepupilika Temokalati ʻo Kongó ke tokoniʻi honau fanga tokoua Kalisitiané mo e niʻihi kehe ʻoku nau fiemaʻu tokoní. Ko e kaungā-Fakamoʻoni ʻi ʻIulopé naʻa nau foaki ha ngaahi tokoni naʻe paʻanga ʻe taha miliona (ʻAmelika) fakakātoa hono mahuʻingá.