Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Anga-Fēfē Hono Tataki ʻe Sihova ʻEne Kautahá?

ʻOku Anga-Fēfē Hono Tataki ʻe Sihova ʻEne Kautahá?

Vahe Taha Fā

ʻOku Anga-Fēfē Hono Tataki ʻe Sihova ʻEne Kautahá?

1. Ko e hā ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e kautaha ʻa Sihová ʻoku hanga ʻe he Tohitapú ʻo fakaeʻá, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ia kiate kitautolú?

 ʻOKU ʻi ai ha kautaha ʻa e ʻOtuá? ʻOku tala mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú kiate kitautolu ʻoku ʻi ai. ʻI he ʻene Folofolá ʻokú ne ʻomi ai kiate kitautolu ha kiʻi fakamaʻalifekina ʻo e konga ʻo e kautaha fakahēvani lahi fakaʻulia ko iá. (Isikeli 1:1, 4-14; Taniela 7:9, 10, 13, 14) Neongo ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ki he konga taʻehāmai ko ení, ʻokú ne ueʻia lahi ʻe ia ʻa e kau lotu moʻoni ʻi he ʻaho ní. (2 Tuʻi 6:15-17) ʻOku toe ʻi ai foki mo ha konga hāmai ʻo e kautaha ʻa Sihová, ʻi māmani. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ke mahinoʻi ko e hā ia pea ʻoku anga-fēfē hono tataki ia ʻe Sihová.

Ko Hono ʻIloʻi Pau ʻa e Konga Hāmaí

2. Ko e hā ʻa e fakatahaʻanga foʻou naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá?

2 ʻI he taʻu ʻe 1,545 ko e puleʻanga ʻo ʻIsilelí naʻe hoko ia ko e fakatahaʻanga ʻa e ʻOtuá. (Ngāue 7:38) Ka naʻe taʻemalava ʻa ʻIsileli ke tauhi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá pea naʻa nau talitekeʻi hono ʻAló tonu. Ko hono olá, naʻe talitekeʻi ai ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻanga ko iá pea siʻaki ia. Naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau Siú: “Ko eni kuo motuhi atu kiate kimoutolu ʻa homou fale kuo liʻaki.” (Mātiu 23:38) Naʻe fokotuʻu leva ʻe he ʻOtuá ha fakatahaʻanga foʻou, ʻa ia naʻá ne fakahoko ai ha fuakava foʻou. Ko e fakatahaʻanga ko ení ʻe faʻuʻaki ia ha toko 144,000 ʻa ia ko e fili ʻe he ʻOtuá ke nau fakatahataha mo hono ʻAló ʻi hēvani.​— Fakahā 14:1-4.

3. Ko e hā naʻe hoko ʻi he Penitekosi 33 T.S. ko e fakamoʻoni hā mahino ia naʻe ngāueʻaki he taimi ko ení ʻe he ʻOtuá ha fakatahaʻanga foʻou?

3 Ko e ʻuluaki faʻahinga ʻo e fakatahaʻanga foʻou ko iá naʻe paniʻaki ia ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻi he Penitekosi 33 T.S. Fekauʻaki mo e meʻa fakaofo ko iá, ʻoku tau lau: “Pea ʻi he hokosia ʻa e ʻaho Penitekosi, ʻoku nau tefua ʻi ha potu ʻe taha. Pea fakafokifā naʻe hoko mei he langi ha meʻa, ʻo hangē ko e mumuhu ʻo ha fuʻu tuʻoni matangi ʻoku to mai, pea naʻe fāʻofale ʻi he loki naʻa nau nofo ai. Pea naʻe hā kiate kinautolu ha ngaahi ʻelelo hange ha afi, ʻo mavahevahe, ʻo nofo hifo kiate kinautolu taki taha. Pea fāʻofale ʻiate kinautolu katokātoa ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni; pea nau hanga ʻo lea ʻi he ngaahi lea kehe, ʻo fakatatau ki he fakaleaʻi kinautolu ʻe he Laumālie.” (Ngāue 2:1-4) Ko ia naʻe ʻomi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ha fakamoʻoni hā mahino ko e kulupu eni ʻo e kakai ʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻene taumuʻá ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hēvani.

4. Ko hai ʻi he ʻahó ni ʻoku faʻuʻaki ʻa e kautaha hāmai ʻa Sihová?

4 ʻI he ʻahó ni, ko e kiʻi toenga pē ʻo e toko 144,000 ʻoku nau kei ʻi māmaní. Ka ʻi hono fakahoko ʻa e kikite ʻo e Tohitapú, “ko ha fuʻu kakai lahi” ʻo e “fanga sipi kehe,” ʻa ia ʻoku nau toko laui miliona, kuo ʻomi ia ke nau feohi mo e toenga ʻo e kau paní. Ko Sīsū, ʻa e Tauhi-Sipi Leleí, kuó ne fakafāʻūtahaʻi ʻa e fanga sipi kehe ko ení mo e toenga ʻo e kau paní koeʻuhi ke nau hoko ko e tākanga pē taha ʻi hono malumalú ko honau Tauhi-Sipi pē taha. (Fakahā 7:9; Sione 10:11, 16) ʻOku faʻu kotoa ʻaki eni ʻa e fakatahaʻanga fāʻūtaha ʻe taha, ko e kautaha hāmai ʻa Sihová.

ʻOku Faʻunga Fakateokalati

5. Ko hai ʻokú ne tataki ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku anga-fēfē?

5 Ko e fakalea faka-Tohitapu “ko e Fakataha tonu ʻa e ʻOtua Moʻui” ʻoku fakamahino ai ko hai ʻokú ne tataki iá. Ko e kautahá ʻoku fakateokalati, pe puleʻi faka-ʻOtua. ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e tataki ki heʻene kakaí fakafou ʻia Sīsū, ʻa e tokotaha kuó Ne fakanofo ko e ʻUlu taʻehāmai ʻo e fakatahaʻangá, pea fakafou ʻi Heʻene Folofola fakamānavaʻí tonu, ʻa e Tohitapú.​—1 Timote 3:14, 15; Efeso 1:22, 23; 2 Timote 3:16, 17.

6. (a) Naʻe anga-fēfē hā ʻa e tataki fakahēvani ʻo e fakatahaʻangá ʻi he ʻuluaki senitulí? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahā ko Sīsū ʻoku kei hoko ko e ʻUlu ʻo e fakatahaʻangá?

6 Ko e tataki peheé naʻe mātuʻaki hā mahino ia ʻi he Penitekosí. (Ngāue 2:14-18, 32, 33) Naʻe hā ia ʻi he taimi naʻe tataki ai ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa hono fakamafola ʻo e ongoongo leleí ki ʻAfiliká, ʻi he taimi naʻe ʻoatu ai ʻe he leʻo ʻo Sīsuú ʻa e ngaahi tataki ki hono fakaului ko ia ʻo Saula ʻo Tāsusí, pea ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻa e ngāue fakamalanga ʻa Pita ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau Senitailé. (Ngāue 8:26, 27; 9:3-7; 10:9-16, 19-22) Ka, ʻi he faai mai ʻa e taimí, naʻe ʻikai toe ʻi ai ha leʻo ia ʻe ongona mei hēvani, ʻikai toe mātā ha kau ʻāngelo, ʻikai ha toe ngaahi meʻaʻofa fakaemana ʻo e laumālié naʻe foaki mai. Neongo ia, naʻe talaʻofa ʻe Sīsū: “Ko eni, ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻe au ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani.” (Mātiu 28:20; 1 Kolinito 13:8) ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻiloʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e tataki ʻa Sīsuú. Ka ʻikai ia, ko hono talaki ko ia ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi he mata ʻo e fakafili kakahá ʻe taʻemalava ia.

7. (a) Ko hai ʻoku faʻuʻaki ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto,” pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) Ko e hā ʻa e ngāue naʻe ʻoange ki he “tamaioeiki”?

7 Taimi nounou ki muʻa ʻi heʻene pekiá, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá fekauʻaki mo e “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻa ia ko ia ko e ʻEikí te ne tuku ki ai ha fatongia makehe. Ko e “tamaioeiki” ko iá ʻe ʻi ai ia ʻi he taimi ʻe mavahe ai ʻa e ʻEikí ki hēvaní pea ʻe kei ngāue mālohi pē ʻi he toe foki taʻehāmai ʻa Kalaisi ʻi he mālohi ʻo e Puleʻangá. ʻOku faingataʻa ke feʻungamālie ha fakamatala pehē ki ha foʻi tokotaha, ka ʻe feʻungamālie ia ki he fakatahaʻanga pani ʻa Kalaisí. Koeʻuhi naʻá ne fakatau ia ʻaki hono taʻataʻá, naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ko ʻene “tamaioeiki.” Naʻá ne fekauʻi hono kau mēmipá ke nau ngaohi-ākonga pea ke fafangaʻi fakalakalaka kinautolu, ʻo ʻoange kiate kinautolu “ae mea kai [fakalaumālie] i hono taimi totonu.”​— Mātiu 24:45-47PM; Mātiu 28:19; Aisea 43:10; Luke 12:42; 1 Pita 4:10.

8. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻoku maʻu he taimí ni ʻe he kalasi tamaioʻeikí? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻetau tali ʻa e fakahinohino ʻoku fakafou mai ʻi he halanga fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá?

8 Koeʻuhi naʻe fai mateaki ʻe he kalasi tamaioʻeikí ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi heʻene toe foki taʻehāmai ʻi he 1914, ʻoku ʻi ai leva ʻa e fakamoʻoni naʻe tuku ki ai ʻa e ngaahi fatongia lahi ange ʻi he 1919. Ko e ngaahi taʻu hili iá kuo hoko ia ko ha taimi ke faifakamoʻoni ai ʻi he kolopé fekauʻaki mo e Puleʻangá, pea ko e fuʻu kakai lahi ʻo e kau lotu kia Sihová ʻoku fakatahatahaʻi mai ia fakataha mo ha vakai atu ki honau fakahaofi ʻi he mamahi lahí. (Mātiu 24:14, 21, 22; Fakahā 7:9, 10) ʻOku toe fiemaʻu foki ki he faʻahingá ni ʻa e meʻakai fakalaumālie, pea ʻoku ʻoatu ia kiate kinautolu ʻe he kalasi tamaioʻeikí. Ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ke tau tali ʻa e fakahinohino ʻokú ne tokonaki mai fakafou ʻi he halanga fetuʻutaki ko ení pea ke ngāue ʻo fehoanaki mo ia.

9, 10. (a) ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e hā ʻa e fokotuʻutuʻu naʻe ʻi ai ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tokāteliné pea mo hono ʻoatu ʻa e tataki ki hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí? (e) Ko e hā ʻa e fokotuʻutuʻu ki hono tokangaʻi ʻo e ngaahi ngāue ʻa e kakai ko ia ʻa Sihova ʻoku moʻui ʻi he ʻaho ní?

9 ʻI he taimi ki he taimi, ʻoku malanga hake ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tokāteliné mo e ouaú. Ko e hā leva ʻe faí? ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻe he Ngāue vahe 15 ʻa e anga hono fakaleleiʻi ha ʻīsiu fekauʻaki mo e kau Senitaile naʻe uluí. Naʻe ʻave ʻa e meʻá ni ki he kau ʻapositoló mo e kau tangata matuʻotuʻa ʻi Selusalemá, ʻa ia naʻa nau ngāue ko ha kulupu pule tefito. Ko e kau tangata ko iá naʻe ʻikai ke nau taʻefaihala, ka naʻe ngāueʻaki kinautolu ʻe he ʻOtuá. Naʻa nau lāulea ki he ngaahi konga Tohitapu felāveʻi mo e kaveingá pea pehē foki ki he fakamoʻoni ʻo e ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi hono fakaava ʻa e malaʻe ki he Senitailé. Naʻá nau toki fai leva ʻenau filí. Naʻe tāpuekina ʻe he ʻOtuá ʻa e fokotuʻutuʻu ko iá. (Ngāue 15:1-29; 16:4, 5) Mei he kulupu tefito ko iá, naʻe fekauʻi atu ai ʻa e niʻihi tāutaha ke fakalahi atu ʻa e malangaʻi ʻo e Puleʻangá.

10 ʻI hotau ʻahó ni ko e Kulupu Pule ʻo e kautaha hāmai ʻa Sihová ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e fanga tokoua pani ʻe he laumālié mei he ngaahi fonua kehekehe pea ʻoku ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ia ʻi māmani ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he malumalu ʻo e tuʻunga-ʻulu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku fakalahi atu ʻe he Kulupu Pulé ʻa e lotu maʻá ʻi he fonua kotoa pē, ʻo tokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue fakamalanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau ngaahi fakatahaʻanga ʻe laui mano. Ko e faʻahinga ʻi he Kulupu Pulé ʻoku nau kaungā kau mo e fakakaukau ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi ki he kaungā Kalisitiané: “Ka ʻoku ʻikai ko ʻeku pehe ʻoku ʻamautolu ke pule ki hoʻomou tui: kae kehe ko e kau tokoni pe kimautolu ki he langaʻi ʻo hoʻomou fiefia. Seuke, ko e meʻa ki he tui ʻoku mou tuʻu.”​—2 Kolinito 2:2 (2 Kolinito 1:24PM).

11. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakanofo ʻa e kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ngāue fakataha vāofi mo e faʻahinga kuo fakanofó?

11 Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi māmani lahí ʻoku nau hanga ki he Kulupu Pulé ke nau fili ʻa e fanga tokoua ʻoku tāú, ʻa ia, ko kinautolu leva ʻoku fakamafaiʻi ke nau fakanofo ʻa e kau mātuʻa mo e kau sevāniti fakafaifekau ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. Ko e ngaahi fiemaʻu ko ia ki he faʻahinga ʻoku fakanofó kuo fokotuʻu ia ʻi he Tohitapú, pea manatuʻi foki ko e kau tangata ko iá ʻoku ʻikai ke nau haohaoa pea ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fehālaaki. Ko e kau mātuʻa ʻoku nau fai ʻa e fakaongoongoleleí mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau fai ʻa e fakanofó ʻoku nau fua ʻa e fatongia mafatukituki ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. (1 Timote 3:1-10, 12, 13; Taitusi 1:5-9) Ko ia ai, ʻoku nau fai ʻa e lotu ki he tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá pea kumi ki he tataki mei heʻene Folofola fakamānavaʻí. (Ngāue 6:2-4, 6; 14:23) Tau fakahāhā muʻa ʻetau houngaʻia ki he “meʻaʻofa ʻi he kau tangata” ko ení, ʻa ia ʻoku nau tokoniʻi kitautolu kotoa ke aʻu “ki he tuʻunga taha ʻi he tuí.”​—Efeso 4:8, 11-16NW.

12. ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kakai fefiné ʻi he fokotuʻutuʻu fakateokalatí?

12 ʻOku fakahinohino ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ko hono tokangaʻi ʻo e fakatahaʻangá ke fai ia ʻe he kakai tangatá. ʻOku ʻikai ke tuku hifo ai heni ʻa e kakai fefiné, he ko e niʻihi ʻo kinautolu ko e ngaahi ʻea ki he Puleʻanga fakahēvaní, pea ʻoku nau fai ʻa e meʻa lahi ʻi he ngāue fakamalangá. (Sāme 68:11) Pehē foki, ʻi heʻenau tokanga loto-tōnunga ki honau ngaahi fatongia fakafāmilí, ʻoku tokoni ai ʻa e kakai fefiné ki he ongoongo lelei ʻo e fakatahaʻangá. (Taitusi 2:3-5) Ka ko e faiako ʻi loto ʻi he fakatahaʻangá ʻoku tokangaʻi ia ʻe he kau tangata ko ia kuo fakanofo ke nau fai ʻa e meʻa ko iá.​—1 Timote 2:12, 13.

13. (a) Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku ekinaki ʻe he Tohitapú ki he kau mātuʻá ke nau maʻu fekauʻaki mo honau tuʻungá? (e)   Ko e hā ʻa e monū ʻe malava ke tau kau kotoa ki aí?

13 ʻI he māmaní, ko ha taha ʻokú ne maʻu ha tuʻunga māʻolunga ʻoku lau ia ʻokú ne mahuʻinga, ka ʻi loto ʻi he kautaha ʻa e ʻOtuá ko e tuʻutuʻuní ia: “Ko ia ʻoku nofo kimui ʻaupito ʻiate kimoutolu, ko eni ia ʻoku lahi.” (Luke 9:46-48; 22:24-26) ʻOku akonekina ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e kau mātuʻá ke nau tokanga ke ʻoua te nau fakafieʻeiki ki he faʻahinga ko e tofiʻa ʻo e ʻOtuá, ka, ke nau hoko ko e kau faʻifaʻitakiʻanga ki he tākangá. (1 Pita 5:2, 3) ʻOku ʻikai ko ha niʻihi tokosiʻi pē kuo fili, ka ko e kotoa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa e tangata mo e fefine, ʻoku nau maʻu ʻa e monū ko hono fakafofongaʻi ʻa e Hau ʻo e ʻunivēsí, ʻo lea anga-fakatōkilalo ʻi hono huafá pea tala ki he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē fekauʻaki mo hono Puleʻangá.

14. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻoku fakahaá, fetalanoaʻaki ʻi he ngaahi fehuʻi ʻoku fakahokohoko ʻi he ngataʻanga ʻo e palakalafí.

14 ʻOku lelei ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘ʻOku ou mahinoʻi moʻoni ʻa e founga ʻoku tataki ai ʻe Sihova ʻene kautaha hāmaí? ʻOku tapua atu ia ʻi heʻeku fakakaukaú, leá, mo ʻeku tōʻongá?’ Ko e fakaʻuhinga ʻi he ngaahi poini hoko haké ʻe lava ke ne tokoniʻi tāutaha ai kitautolu ke fai ha sivisiviʻi pehē.

 Kapau ʻoku ou ʻulutukua kia Kalaisi ko e ʻUlu ʻo e fakatahaʻangá, pea hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi konga Tohitapu ʻoku hoko haké, ko e hā leva te u faí? (Mātiu 24:14; 28:19, 20; Sione 13:34, 35)

 ʻI he taimi ʻoku ou tali ai ʻi he houngaʻia ʻa e ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻoku ʻomi fakafou ʻi he kalasi tamaioʻeikí mo hono Kulupu Pulé, ko hai ʻoku ou fakahāhā ki ai ʻa e fakaʻapaʻapá? (Luke 10:16)

 ʻOku totonu ke fēfē ʻa e feangaingaʻaki ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he fakatahaʻangá, tautautefito ki he kau mātuʻá? (Loma 12:10)

15. (a) ʻI he anga ʻo ʻetau fakakaukau fekauʻaki mo e kautaha hāmai ʻa Sihová, ko e hā ʻoku tau fakahāhaá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku ʻi ai maʻa kitautolu ke fakamoʻoniʻi ai ko e Tēvoló ko e tokotaha loi pea ke ʻomi ai ʻa e fiefia ki he loto ʻo Sihová?

15 ʻOku tataki kitautolu ʻe Sihova he ʻahó ni fakafou ʻi heʻene kautaha hāmaí ʻi he malumalu ʻo Kalaisí. Ko e anga ʻo ʻetau fakakaukau fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku fakahāhaaʻi ai ʻa e anga ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e ʻīsiu ʻo e tuʻunga-haú. (Hepelu 13:17) ʻOku taku ʻe Sētane ko ʻetau tokanga tefitó ko kita pē. Ka ʻo kapau ʻoku tau ngāue ʻi ha faʻahinga founga pē ʻoku fiemaʻú pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa ʻokú ne tohoaki ai ʻa e tokanga taʻetotonú kia kitá, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ko e Tēvoló ko e tokotaha loi. Kapau ʻoku tau ʻofa mo fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau takimuʻa ʻi hotau haʻohaʻongá kae fakafisi ke ‘filifilimanako ko e sio meʻa,’ ʻoku tau ʻomi ai ʻa e fiefia kia Sihova. (Siutasi 16; Hepelu 13:7) ʻI he hoko ʻo mateaki ki he kautaha ʻa Sihová, ʻoku tau fakahā ai ko Sihova hotau ʻOtuá pea ʻoku tau fāʻūtaha ʻi he lotu kiate iá.​—1 Kolinito 15:58.

Fetalanoaʻaki Fakamanatu

• Ko e hā ʻa e kautaha hāmai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní? Ko e hā ʻene taumuʻá?

• Ko hai ʻa e ʻUlu kuo fakanofo ʻo e fakatahaʻangá, pea ʻoku fakafou mai ʻi he fokotuʻutuʻu hāmai fē ʻokú ne tokonaki mai ai ʻa e tataki anga-ʻofa kiate kitautolú?

• Ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau lelei ʻoku totonu ke tau fakatupulekina fekauʻaki mo e faʻahinga ko ia ʻi he kautaha ʻa Sihová?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 133]

Ko Sihova ʻokú ne tataki kitautolu fakafou ʻi heʻene kautaha hāmaí ʻi he malumalu ʻo Kalaisí