Skip to content

Skip to table of contents

Hanganaki Piki Maʻu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

Hanganaki Piki Maʻu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

Vahe Tolu

Hanganaki Piki Maʻu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

1. (a) Naʻe anga-fēfē hokosia ʻe ʻIsileli ʻa e moʻoni ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai eni kiate kitautolú?

 “ʻOKU ʻilo ʻe he kotoa ʻo homou loto, mo e kotoa ʻo homou laumalie, kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu.” (Siosiua 23:14-16) Ko e meʻa eni naʻe leaʻaki ʻe Siosiua ki he kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí hili ʻenau nofoʻi ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻIo, ko e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová naʻe fakamoʻoniʻi ʻene falalaʻangá. Ko e lēkooti ko iá​—pea mo e toenga kotoa ʻo e Tohitapú​—naʻe fakatolonga ia maʻa kitautolu koeʻuhí “ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki.”​—Loma 15:4.

2. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e pehē ko e Tohitapú ko e ‘fakamānava mei he ʻOtuá’? (e) ʻI hono ʻiloʻi ko e Tohitapú ko e fakamānava fakaʻotuá, ko e hā ʻa e fatongia ʻoku tau maʻú?

2 Neongo ko e kau hiki-tohi fakaetangata nai ʻe toko 40 naʻe ngāueʻaki ke lēkooti ʻa e Tohitapú, ko Sihova tonu ia ʻa hono Faʻu-Tohí. ʻOku ʻuhinga ení naʻá ne tataki tonu ʻa hono hiki ʻa e meʻa kotoa ʻi aí? ʻIo. Naʻá ne fai eni fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoni māfimafiʻiá, ʻa hono ivi ngāué. Naʻe lea moʻoni ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua . . . koeʻuhiā ke tuʻu kakato ʻa e tangata fakaʻotua, kuo ʻosi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.” Ko e kakai ʻi he potu kotoa pē ʻoku nau tuipau ki he meʻa ko iá ʻoku nau tokanga ki he Tohitapú pea langa takai ʻenau moʻuí ʻi he meʻa ʻoku ʻi loto aí.—2 Timote 3:16, 17; 1 Tesalonaika 2:13.

Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé Ke Nau Mahinoʻi Ia

3. Ko e hā ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻiʻaki ʻa e tokolahi ko ia ʻoku ʻikai ke nau tuipau ko e Tohitapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá?

3 Ko e tokolahi ʻoku tau lea ki aí ʻoku ʻikai ke nau ʻinasi ʻi heʻetau tuipau ko ia ko e Tohitapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi kinautolu? ʻOku faʻa hoko, ko e founga lelei tahá ko hono fakaava pē ʻa e Tohitapú pea fakahā ange kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku ʻi lotó. “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape . . . pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” (Hepelu 4:12) ‘Ko e folofola ʻa e ʻOtuá’ ʻoku ʻikai ko ha hisitōlia ʻoku mate; ʻoku moʻui ia! Ko e ngaahi talaʻofa ʻa e Tohitapú ʻoku ngaʻunu taʻealataʻofi atu ia ki hono fakahokó. Ko e tākiekina ʻa e pōpoaki ʻo e Tohitapú ʻi ha fakaueʻiloto moʻoni ʻi ha loto ʻo ha taha ʻoku mālohi ange ia ʻi ha toe meʻa te tau leaʻaki tonu nai.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi fakamatala ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e Tohitapú kuó ne liliu ʻa e fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi fekauʻaki mo e Tohitapú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

4 ʻI he sio pē ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi aí kuo fakatupunga ai ʻa e tokolahi ke nau siofi loloto ange ʻa e Tohitapú. Kuo fili ʻa e niʻihi ia ke ako ʻa e Tohitapú ʻi he taimi ʻoku fakahaaʻi ange ai ʻa e meʻa ʻokú ne leaʻaki fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí, ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú, ko e mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hokó, pe ko e ʻamanaki ko ia ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisí. ʻI he ngaahi fonua ʻa ia kuo hanga ai ʻe he ngaahi tōʻonga fakalotú ʻo fakaeʻa ʻa e kakaí ki hono fakahohaʻasi ʻe he ngaahi laumālie koví, ko e fakamatala ko ia ʻa e Tohitapú ki he meʻa ʻokú ne fakatupunga ʻa e meʻá ni pea mo e founga ke maʻu ai ha fakanongá kuó ne langaʻi ai ʻa e mahuʻingaʻiá. Ko e hā ʻoku maongo ai ʻa e ngaahi poini ko ení ki he kakai loto-moʻoní? Koeʻuhí ko e Tohitapú pē ʻa e matavai ʻo e fakamatala falalaʻanga ki he ngaahi meʻa mahuʻinga kotoa peheé.​—Sāme 119:130.

5. (a) ʻI he taimi ʻoku pehē mai ai ʻe he kakaí ʻoku ʻikai ke nau tui kinautolu ki he Tohitapú, ko e hā nai ʻa e ʻuhingá? (e) ʻE anga-fēfē nai haʻatau tokoniʻi ha kakai pehē?

5 Kae kehe, fēfē kapau ʻe talamai ʻe he kakaí kiate kitautolu ʻoku ʻikai ke nau tui kinautolu ki he Tohitapú? ʻOku totonu ke ngata leva ai ʻa e fetalanoaʻakí? ʻIkai kapau ʻoku nau loto-lelei ke fakaʻuhinga. Mahalo pē ʻoku nau vakai nai ki he Tohitapú ko ha tohi ia ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ko e lēkooti ʻo ʻene mālualoí mo ʻene kaunoa fakapolitikalé, pea pehē ki heʻene fai tuʻumaʻu ʻa e kole paʻangá, ko e ʻuhinga nai ia ki heʻenau taʻetali ʻa e Tohitapú. Ko e hā ʻoku ʻikai ʻeke ange ai pe ko e ʻuhingá ia? Ko hono fakahalaiaʻi ko ia ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi founga fakaemāmani ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, fakataha mo e ngaahi poini fepakipaki ʻi he vahaʻa ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo e Lotu faka-Kalisitiane moʻoní, ʻe langaʻi nai ai ʻenau mahuʻingaʻiá.​—Maika 3:11, 12; Mātiu 15:7-9; Semisi 4:4.

6. (a) Ko e hā ʻokú ne fakatuipauʻi ʻa koe tonu ko e Tohitapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e toe ngaahi ʻuhinga kehe ʻoku lava ke ngāueʻaki ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke mahino ʻoku moʻoni ko e Tohitapú ʻoku mei he ʻOtuá?

6 Ki he niʻihi kehé, ko ha fetalanoaʻaki fakahangatonu fekauʻaki mo e ngaahi fakamoʻoni ko e Tohitapú ko e fakamānava ʻa e ʻOtuá ʻe hoko nai ia ko e tokoni. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi mahino kiate koe ko e Tohitapú ʻoku mei he ʻOtua ko Sihová? Ko e meʻa ko ia ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú tonu fekauʻaki mo hono tupuʻangá? Pe ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e Tohitapú ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kikite lahi ʻoku fakahā ai ʻa e ngaahi ʻilo fakaikiiki fekauʻaki mo e kahaʻú, ʻa e ngaahi kikite ko ia kuo pau pē ko e haʻu mei ha matavai māʻolunga ange ʻi he tangatá? (2 Pita 1:20, 21) Ko e meʻá nai ia ko hono fakahā ʻe he Tohitapú ʻa e feongoongoi fakaofo ʻi loto ai, neongo naʻe hiki ia ʻe he kau tangata ʻe toko 40 ʻi ha vahaʻa taimi ko e taʻu nai ʻe 1,600? Pe ko ʻene tonu fakasaienisí ʻo kehe ia mei he ngaahi tohi ʻo e taimi ko iá? Pe ko e faitotonu ʻa hono kau hiki tohí? Pe ko ʻene tolonga mai ʻi he mata ʻo e ngaahi feinga fakalilifu ke fakaʻauha iá? Ko e hā pē ha meʻa kuó ke ʻilo naʻe maongo kiate koé tonu ʻe lava ia ke toe ngāueʻaki ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. a

Ko ʻEtau Lau Tohitapú

7, 8. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai fekauʻaki mo e Tohitapú? (e) Ko e hā ʻoku tau fiemaʻú ʻo tānaki mai ki he lau Tohitapu fakafoʻituituí? (f) Kuo anga-fēfē hoʻo maʻu fakafoʻituitui ʻa e mahino fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová?

7 Tānaki atu ki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau tui ki he Tohitapú, ko kitautolu tonu ʻoku fiemaʻu ke tau tuku ha taimi ke lau tuʻumaʻu ai ia. ʻOkú ke fai ia? ʻI he kotoa ʻo e ngaahi tohi kuo faʻú, ko e tohi eni ʻoku mahuʻinga tahá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni ia kapau ʻoku tau lau ia fakaekitautolu pē, ʻoku ʻikai te tau toe fiemaʻu ha meʻa kehe. ʻOku fakatokanga mai ʻa e ngaahi konga Tohitapú fekauʻaki mo hono fakamavaheʻi kitautolú. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau te tau lava ʻo ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē ʻaki ha fekumi fakaekitautolu. ʻOku fiemaʻu fakatouʻosi ʻa e ako fakafoʻituituí mo e maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ka tau hoko ko e kau Kalisitiane mafamafatatau.​—Palovepi 18:1; Hepelu 10:24, 25.

8 Fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku fakamatala ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo ha ʻōfisa ʻItiopea naʻá ne lolotonga lautohi mei he kikite ʻa ʻAiseá. Naʻe tataki ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻevangeliō Kalisitiane ko Filipé ke ne ʻeke ki he tangatá: “ʻOku ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku ke lau?” ʻI he anga-fakatōkilalo, naʻe tali ange ʻe he ʻItiopeá: “ʻO u ʻilo fēfē, taʻe ha taha ke ne fakahinohino au?” Naʻá ne kōlenga kia Filipe ke fakamatalaʻi ange ʻa e konga Tohitapú. Ko Filipé foki, naʻe ʻikai ko ha tokotaha lau Tohitapu fakaeia pē naʻá ne ʻoatu ʻene fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi Konga Tohitapú. Naʻá ne tauhi maʻu ha fetuʻutaki vā ofi mo e kautaha hāmai ʻa e ʻOtuá. Ko ia naʻá ne malava ai ke tokoniʻi ʻa e ʻItiopeá ke ne maʻu ʻaonga mei he fakahinohino naʻe ʻai ʻe Sihova ke maʻu fakafou ʻi he kautaha ko iá. (Ngāue 6:5, 6; 8:5, 26-​35) ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, ʻoku ʻikai aʻu ha taha ki ha mahino totonu ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová ʻiate ia pē. ʻOku tau fiemaʻu kotoa ʻa e tokoni ʻoku tokonaki anga-ʻofa mai ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene kautaha hāmaí.

9. Ko e hā ʻa e polokalama lau Tohitapu ʻe lava ke ʻaonga kiate kitautolu kotoa?

9 Ke tokoniʻi kitautolu ke mahino ʻa e Tohitapú, ʻoku hanga ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻo tokonaki mai ʻa e ngaahi fakamatala faka-Tohitapu lelei ʻaupito ʻi he ngaahi tohi kehekehe. Tānaki atu ki aí, ʻoku fokotuʻutuʻu mai ha taimi-tēpile lau Tohitapu tuʻumaʻu maʻa kitautolu ʻi he fekauʻaki mo e Ako Fakafaifekau Fakateokalatí ʻa ia ʻoku fai ʻi he ngaahi fakatahaʻanga kotoa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he māmaní kotoa. ʻE lava ke maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei hono sivisiviʻi fakafoʻituitui ʻa e ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní. (Sāme 1:1-3; 19:7, 8) Fai ha feinga makehe ke lau maʻu pē ʻa e Tohitapú. Neongo ʻoku ʻikai ke ke mahinoʻi kakato ʻa e meʻa kotoa pē, ko hoʻo maʻu ko ia ha mahino fakalūkufua ki he ngaahi Konga Tohitapú ʻe mahuʻinga lahi. Ko e fakatātaá, kapau te ke lau pē ha peesi ʻe fā pe nima ʻi he ʻaho, ʻe lava ke ke ʻosiki ʻa e Tohitapú ʻi he taʻu nai ʻe taha.

10. (a) Ko fē taimi ʻokú ke fai ai hoʻo lau Tohitapú? (e) Ko hai ʻoku totonu ke toe fakakau mai ʻi he taimi lau Tohitapú, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa hono fai tuʻumaʻu iá?

10 Ko fē ʻa e taimi ʻe lava ke ke fai ai hoʻo lau Tohitapú? Kapau te ke vaheʻi naʻa mo ha miniti ʻe 10 pe 15 ʻi he ʻaho, te ke maʻu e ʻaonga lahi. Kapau ʻoku ʻikai, taimi-tēpileʻi pē ā ha taimi tuʻumaʻu ki he uike taki taha, pea tauhi maʻu ki he taimi-tēpile ko iá. Kapau kuó ke ʻosi mali, ʻe lava ke mo fiefia mo ho hoá ʻi haʻamo lau fetongitongi leʻo-lahi ʻa e Tohitapú. Kapau ʻoku ʻi ai ha fānau ʻoku lalahi feʻunga ke lautohi, ʻe lava ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo-lahi iá. Ko e lau Tohitapú ʻoku totonu ke hoko ia ko ha tōʻongafai ʻi he kotoa ʻo e moʻuí, hangē ko e kai e meʻakaí. Hangē ko ia ʻokú ke ʻiloʻí, kapau ʻoku kovi ha tōʻonga kai ʻa ha taha, ko ʻene moʻuí ʻe faingataʻaʻia. ʻOku pehē pē, ko ʻetau moʻui fakalaumālié, ʻa ia ko ʻetau moʻui taʻengatá, ʻoku makatuʻunga ia ʻi heʻetau fafanga tuʻumaʻu ʻi he “ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.”​— Mātiu 4:4.

Ko ʻEtau Taumuʻá

11. Ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau taumuʻa ia ʻi hono lau ʻa e Tohitapú?

11 Ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau taumuʻa ia ʻi hono lau ʻa e Tohitapú? ʻOku ʻikai totonu ko e taumuʻá ia ke ʻosiki pē ha ngaahi peesi pau. ʻOku totonu ko ʻetau taumuʻá ke ʻiloʻi lelei ange ai ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ke tau lava ʻo fakatupulekina ʻetau ʻofa kiate iá mo lotu fakahōifua kiate ia. (Sione 5:39-42) Ko ʻetau fakakaukaú ʻoku totonu ke hangē ko ia ko e tokotaha tohi Tohitapu naʻá ne pehē: “ʻEiki, fakaʻilo mai ho ngaahi founga; ako kiate au ho ngaahi ʻalunga.”—Sāme 25:4.

12. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai hono maʻu ʻa e “ʻilo totonú,” pea ko e hā ʻa e feinga ʻi he taimi lautohí ʻe fiemaʻu nai koeʻuhí ke maʻu ʻa e ʻilo ko iá? (e) Ko e hā ʻa e founga fakakaukau ʻe fā ʻe lava ke tau sivisiviʻiʻaki ke ʻaonga ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohitapú? (Sio ki he puha ʻi he peesi 30.) (f) Fakatātaaʻi ʻa e ngaahi poini ko ení ʻaki hono tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻomai ʻi he palakalafi ko ení. Sio ki he ngaahi konga Tohitapu ʻoku ʻasi ka ʻoku ʻikai fakaleá.

12 ʻI heʻetau maʻu ʻa e ngaahi akonaki meia Sihová, ʻoku totonu ko ʻetau holí ia ke maʻu ʻa e “ʻilo totonú.” Ka ʻikai ia, ʻe lava fēfē ke tau ngāueʻaki totonu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí tonu pe fakamatalaʻi totonu ia ki he niʻihi kehé? (Kolose 3:10NW; 2 Timote 2:15) Ko hono maʻu ʻa e ʻilo totonú ʻoku fiemaʻu ke tau lau fakalelei, pea kapau ʻoku loloto ha konga, ʻe fiemaʻu nai ke lau ia ke lahi ange ʻi he tuʻo tahá koeʻuhí ke maʻu hono ʻuhingá. Te tau toe maʻu hono ʻaongá kapau te tau tuku ha taimi ke fakalaulauloto ai ki he fakamatalá, ʻo fakakaukau fekauʻaki mo ia mei he ngaahi tafaʻaki kehekehe. ʻOku fakahaaʻi ʻi he peesi 30 ʻa e founga fakakaukau mahuʻinga ʻe fā ke fekumi ʻakí. ʻOku lava ke sivisiviʻi ke ʻaonga ʻa e ngaahi konga Tohitapu lahi ʻaki hono ngāueʻaki ha taha pe ua ʻo e ngaahi founga fakakaukau ko ení. ʻI hoʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he ngaahi peesi hokó, te ke ʻilo ai ʻoku pehē.

 (1) ʻOku faʻa hoko, ko e konga Tohitapu ʻokú ke laú ʻe lava ke ne tala atu ha meʻa fekauʻaki mo Sihova pe ko e tokotaha fēfē ia. Ko e fakatātaá, ʻi he Sāme 139:13, 14, ʻoku tau ako ai ki he tokanga lahi ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku teʻeki fanauʻí: “Naʻa ke lalanga au ʻi he fatu oʻeku faʻe. Te u fakafetaʻi kiate koe; hono kuo fakangeingei mo fakaofo hoku ngaohi e. Ko hoʻo ngaahi ngaue ko e koto fakaofo pe, pea ʻoku matuʻaki ʻilo ia ʻe hoku laumalie.” He fakaofo moʻoni ko e ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa Sihová! Ko e founga kuo ngaohi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakamoʻoni ia ki heʻene ʻofa lahi kiate kitautolú.

 ʻI he vakai ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he Sione 14:9, 10, ʻi he taimi ʻoku tau lau ai ki he anga ʻo e feangainga ʻa Sīsū mo e niʻihi kehé, ʻoku tau sio moʻoni ai ki he founga naʻe mei fai ʻe Sihova tonu. ʻI he fakakaukau ki he meʻa ko iá, ko e hā ʻoku lava ke tau fakaʻosiʻaki fekauʻaki mo Sihova mei he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku lēkooti ʻi he Luke 5:12, 13 mo e Luke 7:11-15?

 (2) Fakakaukau ki he anga ʻo e tokoni ʻa e fakamatalá ki he kaveinga ʻo e Tohitapú: ʻa hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga hau ʻo Sihová mo hono fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá ʻe he Puleʻanga ʻi he malumalu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa e Hako ne talaʻofá.

 Naʻe anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻa e kaveinga ʻo e Tohitapú ʻe ʻIsikeli mo Tanielá? (Isikeli 38:21-23; Taniela 2:44; 4:17; 7:9-14)

 ʻOku anga-fēfē hono fakamahinoʻi māʻalaʻala ʻe he Tohitapú ʻa Sīsū ko e Hako ne talaʻofá? (Kaletia 3:16)

 ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Fakahā ʻa e tumutumu maʻongoʻonga ʻo e kaveinga ʻo e Puleʻangá? (Fakahā 11:15; 12:7-​10; 17:16-​18; 19:11-​16; 20:1-3; 21:1-5)

 (3) ʻEke hifo kiate koe pe ʻe lava fēfē ke ke ngāueʻaki fakafoʻituitui ʻa e meʻa ʻokú ke laú. Ko e fakatātaá, ʻoku tau lau mei he Ekisotó ki he Teutalonomé fekauʻaki mo e ʻulungaanga taʻetaau mo e angatuʻu ʻa ʻIsilelí. ʻOku tau ako ai ko e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga ko iá naʻá ne ʻomi ʻa e nunuʻa kovi. Ko ia ai, ʻoku totonu ke ueʻi ai kitautolu ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻaki ʻa e ʻikai faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa ʻIsilelí. “Naʻe hoko kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ko e fakataipe: pea naʻe tohi moʻota naʻinaʻi, ʻa kitaua kuo ta fenapasi mo e aofangatuku ʻo e ngaahi kuonga.”—1 Kolinito 10:11.

 Ko e hā ʻa e lēsoni maʻa kitautolu ʻoku maʻu ʻi he lēkooti fekauʻaki mo hono fakapoongi ʻe Keini ʻa ʻĒpelí? (Senesi 4:3-​12; Hepelu 11:4; 1 Sione 3:10-​15; 4:20, 21)

 Ko e akonaki ko ia ʻa e Tohitapú ki he kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakahēvaní ʻoku toe ngāueʻaki nai ia ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he moʻui taʻengata ʻi he māmaní? (Nomipa 15:16; Sione 10:16)

 Neongo ʻoku tau ʻi ha tuʻunga lelei ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakakaukau ki he founga ke ngāueʻaki ai ke toe kakato ange ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú ʻa ia kuo tau ʻosi ʻiló? (2 Kolinito 13:5; 1 Tesalonaika 4:1)

 (4) Fai ha fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke laú ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko e kakai kotoa pē ʻoku nau hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí, ko ia ʻe lava ke tau lau fakataha mo kinautolu ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú ke fakatātāʻaki ʻa e meʻa te ne fai ʻi ha tuʻunga lahi ange ʻi he mafai ʻo e Puleʻangá: “Pea ʻalu atu kiate ia ha ngāhi fuʻu kakai, ʻo nau omi mo kinautolu ha niʻihi naʻe heke, mo e niʻihi naʻe kui, mo e niʻihi naʻe noa, mo e niʻihi naʻe pai, pea mo ha tokolahi naʻe puke kehe . . . pea ne fakamoʻui kinautolu.”—Mātiu 15:30.

 Ko hai ʻe lava ke tokoniʻi ʻaki ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e toetuʻu ʻa e ʻofefine ʻo Sailosí? (Luke 8:41, 42, 49-​56)

13. Ko e hā ʻa e ngaahi ola ʻe lava ke tau ʻamanekina mei ha polokalama hokohoko ʻo e lau Tohitapu mo e ako fakataha mo e kautaha ʻa Sihová?

13 He ʻaonga lahi ē ʻe hokosia ʻe he lau Tohitapú kapau te tau fakakaukau ki he poini ʻe fā naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá! Ko e moʻoni, ko e lau Tohitapú ko ha pole ia. Ka ʻe lava ke ʻaonga ia kiate kitautolu ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí, he ʻi heʻetau lau ʻa e ngaahi konga Tohitapú, te tau tupu ai ʻo mālohi ange fakalaumālie. Ko e lau Tohitapu tuʻumaʻú te ne hanga ʻo tohoaki kitautolu ke tau ofi ange ki heʻetau Tamai ʻofa ko Sihová, pea ki hotau fanga tokoua Kalisitiané. ʻE tokoni ia kiate kitautolu ke tau tokanga ki he akonaki ko ia ke hanganaki “piki maʻu ki he folofola ʻo e moʻuí.”​—Filipai 2:16NW.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki ha fetalanoaʻaki ki he ʻuhinga ʻoku tuha ai ke fai ha fakakaukau ki he Tohitapú, sio ki he polosiua A Book for All People, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Fetalanoaʻaki Fakamanatu

• Ko e hā naʻe hiki ai ʻa e Tohitapú pea fakatolonga ʻo aʻu mai ki hotau ʻahó?

• ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau mahinoʻi ʻa e Tohitapú?

• Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ʻa e lau tuʻumaʻu fakafoʻituitui ʻa e Tohitapú? Ko e hā ʻa e founga fakakaukau ʻe fā ʻe lava ke tau sivisiviʻiʻaki ke ʻaonga ʻa e meʻa ʻoku tau laú?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 30]

ʻI HE TAIMI TE KE LAU AI HA KONGA ʻO E TOHITAPÚ, FAKAKAUKAU

Ki he meʻa ʻokú ne tala atu kiate koe fekauʻaki mo Sihova ʻi he tuʻunga ko ha tokotahá

Founga ʻene felāveʻi mo e kaveinga fakalūkufua ʻo e Tohitapú

Founga ʻoku totonu ke ne ueʻi ai hoʻo moʻuí tonu

Founga ʻe malava ke ke ngāueʻaki ai ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé