Skip to content

ʻOkú Ke Maʻu ha Laumālie Taʻefaʻamate?

ʻOkú Ke Maʻu ha Laumālie Taʻefaʻamate?

ʻOkú Ke Maʻu ha Laumālie Taʻefaʻamate?

ʻOKU ʻi ai ha moʻui ʻi he hili ʻa e maté? Kuo fakapuputuʻuʻi ʻe he foʻi fehuʻi ko iá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he laui mileniume. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi kuongá, kuo fifili ʻa e kakai ʻi he sōsaieti kotoa pē fekauʻaki mo e kaveingá pea kuo nau maʻu ai ha ngaahi tui kehekehe.

ʻI he kotoa ʻo e māmaní ʻo kau ai ʻa e feituʻu Pasifiki ko Polinisiá, Melanisiá, mo Maikolonisiá, ʻoku tui ai ʻa e kakai tokolahi ʻoku hao moʻui atu ha “laumālie” ʻi he mate ʻa ha taha. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻi loto ʻi ha taha ʻoku mavahe moʻoni mei he sinó ʻi he maté pea hokohoko atu ʻa ʻene moʻuí? Ko e hā ʻa e laumālie ko ia ʻi he tokotaha moʻuí? Ko e hā ʻoku hoko ki ai ʻi he taimi ʻoku tau mate aí? Ko e folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi tali moʻoni mo fakafiemālie ki he ngaahi fehuʻi ko ení.

Ko e Hā ʻa e Laumālié?

ʻI he Tohitapú, ko e ngaahi foʻi lea ʻoku liliu ko e “laumālié” ʻoku ʻuhinga tefito ia ko e “mānavá.” Ka ʻoku fakahuʻunga ʻe he meʻá ni ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono fai pē ʻo e mānavá. Ko e fakatātaá, ko e tokotaha-tohi Tohitapu ko Sēmisí, ʻokú ne pehē: “ʻOku mate ʻa e sino ʻo ka mavahe mei he laumalie.” (Semisi 2:26) Ko ia ai, ko e laumālié ko ia ia ʻokú ne ʻai ke moʻui ʻa e sinó.

Ko e mālohi fakatupu moʻui ko ení heʻikai lava ke hoko ia ko e mānavá pē, pe ko e ʻea, ʻa ē ʻoku ngaʻunu holo ʻi he maʻamaʻá. Ko e hā ʻoku ʻikai aí? Koeʻuhi ʻi he hili ʻa e tuʻu ʻa e mānavá, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e moʻui ia ʻi he fanga kiʻi sela ʻo e sinó ʻi ha vahaʻa taimi nounou—“ʻi ha ngaahi miniti,” fakatatau ki he The World Book Encyclopedia. ʻI he ʻuhinga ko ení ko e ngaahi feinga ko ia ke fai ha fakaaké ʻe malava pē ke lavameʻa, pea ʻoku malava ai ke toʻo ha ngaahi ʻōkani ʻo e sinó mei ha tokotaha ʻo ʻai ki ha tokotaha kehe. Ka ʻi he mate pē ʻa e kalofiama ʻo e moʻuí mei he fanga kiʻi sela ʻo e sinó, ʻoku taʻeʻaonga leva ʻa e ngaahi feinga kotoa ke toe fakafoki mai ʻa e moʻuí. He ʻikai ha toe faʻahinga mānava he māmaní te ne toe lava ke fakaake naʻa mo ha kiʻi sela ʻe taha. Ko e laumālié leva, ko e ivi moʻui taʻehāmaí ia—ʻa e kalofiama ʻo e moʻuí—ʻa ē ʻokú ne tauhi ke moʻui ʻa e fanga kiʻi selá. Ko e ivi moʻui ko ení ʻoku fakatolonga ia ʻe he mānavá.—Siope 34:14, 15.

ʻOku ngāue ʻa e laumālie ko iá ʻi he faʻahinga pē ʻo e tangatá? ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau aʻusia ha fakamulituku totonu ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni. Naʻe tohi ʻa Tuʻi Solomone poto: “Ko hai ʻoku ne ʻilo ki he laumalie ʻa e hakoʻi tangata pe ʻoku ʻalu ia ki ʻolunga, mo e laumalie ʻa e manu pe ʻoku ʻalu hifo ia ki he kelekele?” (Koheleti 3:21, fakamatala ʻi lalo) Ko ia ai, ko e fanga manú pea pehē foki ki he tangatá ʻoku leaʻaki ʻo pehē ʻoku nau maʻu ha laumālie. ʻOku lava fēfē ke hoko iá?

Ko e laumālié, pe ivi moʻuí, ʻoku lava ke fakahoa ia ki he ivi ʻuhila ʻoku tafe fakafou ʻi ha mīsini pe ko ha meʻangāue. Ko e ivi ʻuhila taʻehāmaí ʻe ngāueʻaki nai ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue kehekehe, ʻo fakatuʻunga ʻi he faʻahinga meʻangāue ʻokú ne fakaiviá. Ko e fakatātaá, ʻoku lava ke ngaohi ha sitou ke ne ʻomai ʻa e mafaná, ko ha komipiuta ke ne ʻomai ʻa e fakamatalá pea fai mo e ngaahi fika, pea mo ha seti televīsone ke ne ʻomai ha ngaahi ʻata mo ha ngaahi ongo. Neongo ia, ko e ivi ʻuhilá ʻoku ʻikai ʻaupito te ne maʻu ʻa e ngaahi fōtunga ʻo e meʻangāue ʻokú ne ʻai ke ngāué. ʻOku kei hoko pē ia ko ha ivi. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ivi moʻuí ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻe ia ha taha ʻo e ngaahi anga ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻokú ne ʻai ke moʻuí. ʻOku ʻikai hano angaʻitangata, ʻikai haʻane malava fakaefakakaukau. Fakatouʻosi ʻa e tangatá mo e fanga manú ʻoku ‘taha pē ʻa e laumalie ʻoku ʻiate kinautolu.’ (Koheleti 3:19, fakamatala ʻi lalo) Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tahá, ʻoku ʻikai ke hokohoko atu ʻa e ʻi ai ʻa e laumālié ʻi ha toe nofoʻanga ʻe taha ʻi he tuʻunga ko ha meʻamoʻui laumālie.

Ko e hā leva ʻa e tuʻunga ʻo e kau maté? Pea ko e hā ʻoku hoko ki he laumālié ʻi he taimi ʻoku mate ai ha taha?

“Te Ke Toe Foki ki he Efu”

ʻI he taimi naʻe talangataʻa fakahangatonu ai ʻa e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, ki he fekau ʻa e ʻOtuá, naʻe folofola ange ʻa Sihova kiate ia: “Te ke kai ae meakai i he kakava o ho mata, kae oua ke ke foki ki he kelekele; he nae too koe mei ai: he koe efu koe, bea te ke toe foki ki he efu.” (Senesi 3:19PM) Naʻe ʻi fē ʻa ʻĀtama ki muʻa ke fakatupu ia ʻe Sihova mei he efú? Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai te ne ʻi ha feituʻu! Naʻe ʻikai pē te ne ʻi ai. Ko ia ʻi he taimi naʻe folofola ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻe “foki ki he kelekele” ʻa ʻĀtamá, naʻá ne ʻuhingá ʻe mate ʻa ʻĀtama. ʻE ʻikai ke hiki ʻa ʻĀtama ia ki he nofoʻanga laumālié. ʻI he maté te ne toe hoko ai ʻo ʻikai ke moʻui, ʻo ʻikai ke toe ʻi ai. Ko hono tauteá ko e mate—ʻikai ha moʻui—ʻo ʻikai ko ha hiki ki ha toe nofoʻanga ʻe taha.—Loma 6:23.

Fēfē ʻa e niʻihi kehe ko ia kuo nau maté? Ko e tuʻunga ʻo e kau maté ʻoku fakamahino ia ʻi he Koheleti 9:5, 10, ʻa ia ʻoku tau lau ai: “ʻOku ʻikai ke ʻilo ha meʻa ʻe he maté . . . ʻOku ʻikai ha ngāue, ʻikai ha palani, ʻikai ha ʻilo pe poto, ʻi he loto faʻitoká.” (Moffatt) Ko ia ai, ko e maté, ko ha tuʻunga ia ʻo e ʻikai ke toe ʻi ai. Naʻe tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻo pehē ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tahá, “ʻoku mavahe ʻa hono laumālié, ʻokú ne foki ki hono kelekelé; ʻi he ʻaho ko iá ʻoku mole ai foki ʻa ʻene ngaahi fakakaukaú.”—Sāme 146:4NW.

ʻOku hā mahino, ko e kau maté ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ha meʻa, ʻo ʻikai ngāue. ʻOku ʻikai te nau ʻilo ha meʻa ʻe taha. ʻOku ʻikai lava ke nau sio atu kiate koe, fanongo kiate koe, pe talanoa kiate koe. ʻOku ʻikai lava ke nau tokoniʻi koe pe uesia koe. ʻOku ʻikai moʻoni fiemaʻu ke ke manavahē ki he kau maté. Ka ʻoku anga-fēfē ʻa e “mavahe” ʻa e laumālié mei ha tokotaha ʻi he taimi ʻo ʻene maté?

Ko e LaumāliéʻOku Foki Ia ki he ʻOtua Moʻoní”

ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tahá, “ko e laumālié ʻoku foki ia ki he ʻOtua moʻoní ʻa ia naʻá ne ʻomai iá.” (Koheleti 12:7NW) ʻOku ʻuhinga ení ʻoku ʻi ai ha meʻa ko ha laumālie ʻoku fononga moʻoni ʻo fou hake ʻi he vavaá ki he ʻao ʻo e ʻOtuá? ʻIkai ʻaupito! Ko e founga ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he Tohitapú ʻa e foʻi lea ko e “foki” ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ai ha ngaʻunu moʻoni ia mei ha feituʻu ʻe taha ki ha toe feituʻu. Hangē ko ení, naʻe tala ki he kau ʻIsileli taʻefaitōnungá: “Foki mai kiate au, pea te u foki kiate kimoutolu—ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti.” (Malakai 3:7) Ko e “foki” ʻa ʻIsileli kia Sihová naʻe ʻuhingá ko e tafoki mei ha ʻalunga hala pea toe liliu ki he founga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Pea ko e “foki” ʻa Sihova ki ʻIsilelí naʻe ʻuhingá ko e toe foki mai ʻa ʻene tokangá ʻi he hōifua ki hono kakaí. ʻI he ongo tuʻungá fakatouʻosi ko e “foki” naʻe fekauʻaki ia mo e fakakaukau, ʻo ʻikai ko ha ngaʻunu moʻoni mei ha feituʻu fakasiokālafi ʻe taha ki ha toe feituʻu.

ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he maté ʻoku ʻikai ke hoko ha ngaʻunu moʻoni ia mei he foʻi māmaní ki he feituʻu fakahēvaní ʻi he taimi ʻoku “foki” ai ʻa e laumālié ki he ʻOtuá. Manatuʻi, ko e laumālié ko e ivi moʻui. ʻI he taimi pē ʻoku mavahe ai ʻa e ivi ko iá mei ha taha, ko e ʻOtuá pē ʻokú ne maʻu ʻa e malava ke toe fakafoki mai ia kiate iá. Ko ia ko e laumālié “ʻoku foki ia ki he ʻOtua moʻoní” ʻi he ʻuhinga ko ha ʻamanaki pē ki he moʻui ʻi he kahaʻú ki he tokotaha ko iá ʻoku fakafalala kotoa ia he taimi ko ení ki he ʻOtuá.

Ko e fakatātaá, fakakaukau angé, ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e pekia ʻa Sīsuú. ʻOku fakamatala ʻa e tokotaha-tohi kōsipeli ko Luké: “Pea kalanga leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo ne pehē, ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumalie ki ho nima: pea ʻi heʻene lea pehē naʻa ne hokotaki.” (Luke 23:46) ʻI he mavahe ʻa e laumālie ʻo Sīsuú meiate iá, naʻe ʻikai ko e fononga moʻoni atu ia ʻa Sīsū ki hēvani. Naʻe toki fokotuʻu ʻa Sīsū mei he pekiá ʻi hono ʻaho tolú. Pea naʻe ʻi ai mo e toe ngaahi ʻaho ia ʻe 40 ki muʻa peá ne hāʻele hake ki hēvaní. (Ngāue 1:3, 9) Kae kehe, ʻi he taimi ʻo ʻene pekiá, naʻe tuku atu ai ʻe Sīsū ʻi he loto-falala ʻa hono laumālié ki he nima ʻo ʻene Tamaí, ʻo falala kakato ki he malava ʻa Sihova ke ne toe fakafoki ia ki he moʻuí.

ʻIo, ko e ʻOtuá pē taha ʻoku lava ke ne toe fakafoki mai ha taha ki he moʻuí. (Sāme 104:30) Ko ha ngaahi ʻamanaki maʻongoʻonga ē ʻoku fakaava mai ʻe he meʻá ni!

Ko ha ʻAmanaki Papau

ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “ʻOku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai [ki he leʻo ʻo Sīsuú] ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka [“fakamanatú,” NW], pea te nau ʻalu atu mei ai.” (Sione 5:28, 29) ʻIo, naʻe talaʻofa ʻe Sīsū Kalaisi ko e faʻahinga kotoa ʻi he manatu ʻa Sihová ʻe toe fokotuʻu hake, pe toe fakafoki ki he moʻuí. ʻI he ʻikai ha ngaahi fanongonongo fakamamahi kuo mate ʻa e kakaí, ʻe tala ha ngaahi līpooti fakafiefia fekauʻaki mo e faʻahinga ko ia kuo toe fakafoki mai ki he moʻuí. Ko ha fiefia ē ʻe hokó ke talitali lelei mai ʻa e faʻahinga ʻofeiná mei he faʻitoká!

Te ke saiʻia ke ʻilo lahi ange ʻo fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke ke maʻu ʻaonga ai mei he ʻamanaki ko eni ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá? ʻOku mau fakaafeʻi atu koe ke ke tohi ki ha tuʻasila ʻi lalo ʻo kole ha tatau ʻo e polosiua ko e Laumālie ʻo e Kau Maté—ʻOku Malava Ke Nau Tokoniʻi Koe pe Uesia Koe? ʻOku Nau ʻI Ai Moʻoni?

Ko e konga Tohitapu ʻoku ngāueʻaki hení ko e toʻo ia mei he Ko e Tohitapu Katoa (1966), pea ka ʻikai ʻe fakahaaʻi atu. ʻOku fakahaaʻi ʻe he PM ʻa e Ko e Tohi Tabu Katoa (1884), pea ʻoku fakahaaʻi ʻe he NW ʻoku liliu ʻa e konga Tohitapú mei he New World Translation of the Holy Scriptures ʻi he lea faka-Pilitāniá.