Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Moʻoni Koā ko e Tohitapú mei he ʻOtuá?

ʻOku Moʻoni Koā ko e Tohitapú mei he ʻOtuá?

Vahe 5

ʻOku Moʻoni Koā ko e Tohitapú mei he ʻOtuá?

1. Ko e hā ko e fakakaukau lelei ai ke tui kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ha fakamatala ʻo fekauʻaki mo ia kiate kitautolu?

 KUO ʻOMAI ʻe he ʻOtua ko Sihová ha fakamatala ʻo fekauʻaki mo ia kiate kitautolú? Kuó ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e meʻa kuó ne faí pea mo e meʻa ʻokú ne taumuʻa ke faí? Ko ha tamai ʻoku ʻofa ki heʻene fānaú ʻokú ne fakahā kiate kinautolu ha ngaahi meʻa lahi. Pea mei he meʻa kuo tau vakai ki aí, ko e moʻoni ko Sihová ko ha tamai ʻofa.

2. (a) Ko e hā ha founga lelei ke fakahā mai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo ia? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku langaʻi hake ʻe he meʻá ni?

2 ʻE anga-fēfē malava ʻe Sihova ke ʻomai ha fakamatala ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nofo ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻi māmaní pea ʻi he ngaahi vahaʻa taimi kehekehe? Ko ha founga lelei ki ai ko haʻane ʻai ke tohi ha tohi pea fakapapauʻi ʻoku ala maʻu ia ʻe he tokotaha kotoa. Ko ha faʻahinga Tohi pehē mei he ʻOtuá ʻa e Tohitapú? ʻOku malava fēfē ke tau ʻilo ʻoku pehē?

ʻIKAI HA TOE TOHI ʻO HANGĒ KO E TOHITAPÚ

3. Ko e hā ha founga ʻe taha ʻoku hoko ai ʻa e Tohitapú ko ha tohi tuʻu-ki-muʻa?

3 Kapau ʻoku moʻoni ko e Tohitapú ʻoku mei he ʻOtuá, ʻoku totonu ke tau fakakaukau atu ko e tohi tuʻu-ki-muʻa taha ia kuo tohí. ʻOku pehē? ʻIo, pea ʻoku lahi hono ngaahi ʻuhingá. ʻUluaki, ʻoku motuʻa ʻaupito ia; heʻikai te ke fakakaukau atu naʻe tohi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa ʻi ha vahaʻa taimi nounou pē ʻi he kuo hilí, ʻikai ko ia? Ko hono tohí naʻe kamata ia ʻi he taʻu ʻe 3,500 kuo maliu atú ʻi he lea faka-Hepeluú. Pea naʻe kamata hono liliu ki he ngaahi lea kehé he taʻu lahi hake he 2,200 kuo maliu atú. ʻOku malava ke lau ʻe he meimei tokotaha kotoa pē ʻi māmani he ʻahó ni ʻa e Tohitapú ʻi he lea pē ʻanautolu.

4. ʻOku fēfē hono lahi ʻo e Tohitapu kuo ngaohí ʻi hono fakatatau ki he ngaahi tohi kehé?

4 Pehē foki, ʻoku ʻikai ha toe tohi kehe ʻoku ofi hake ki he Tohitapú ʻi he lahi hono ngaahi tatau kuo ngaohí. ʻOku lava ke ui nai ha tohi ko ha “tohi fakataua lahi taha” ʻi he laui afe pē hono ngaahi tatau kuo faʻú. Ka ʻi he taʻu kotoa ʻoku laui miliona ʻa e Tohitapu ʻoku pulusi aí. Pea ʻi he laui senitulí ni kuo ngaohi ai ʻa e tatau ʻe laui afe miliona! ʻOku ʻikai meimei hala ha feituʻu ʻi māmani, neongo ʻene mamaʻó, ʻe taʻemaʻu ai ha Tohitapu. ʻIkai ko e meʻa ia ke fakakaukau atu ʻo fekauʻaki mo ha tohi ʻoku moʻoni ko ha tohi ia mei he ʻOtuá?

5. Ko e hā ʻa e ngaahi feinga naʻe fai ke fakaʻauha ai ʻa e Tohitapú?

5 Koeʻuhi naʻe feinga ʻa e ngaahi filí ke fakaʻauha ʻa e Tohitapú, ʻoku hoko ai ʻa e mafola lahi ko eni ʻa e Tohitapú ʻo toe fakaofo ange. Kaekehe, ʻikai ʻoku totonu ke tau fakakaukau atu ko ha tohi mei he ʻOtuá ʻe ʻohofia ia ʻe he kau fakafofonga ʻo e Tēvoló? Kuo ʻosi hoko eni. Naʻe faʻa tutu ʻa e Tohitapú ʻi ha taimi, pea ko e faʻahinga naʻe maʻu atu ʻoku nau lau ʻa e Tohitapú naʻe faʻa tautea mate kinautolu.

6. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻinga ʻoku tali ʻe he Tohitapú? (e) ʻOku taku ʻe he kau tangata-tohi Tohitapú naʻa nau maʻu ʻenau fakamatalá mei fē?

6 Te ke fakakaukau atu ʻe lave ha tohi mei he ʻOtuá ʻo kau ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ko ia ʻoku totonu kiate kitautolu kotoa ke fieʻilo ki aí. ‘Naʻe hoko mai mei fē ʻa e moʻuí?’ ‘Ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí?’ ‘Ko e hā ʻe hoko mai ʻi he kahaʻú?’ ko e niʻihi ia ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku tali ʻe he Tohitapú. Pea ʻokú ne fakahā patonu mai ko e fakamatala ʻoku ʻi aí ʻoku mei he ʻOtua ko Sihová. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha-tohi Tohitapu ʻe taha: “Nae folofola iate au ae laumalie o Jihova, bea ko ene folofola nae i hoku elelo.” (2 Sāmiuela 23:2PM) Naʻe toe tohi ʻe ha tokotaha kehe: “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua.” (2 Tīmote 3:16) Koeʻuhi ʻoku mātuʻaki fakahā pau ʻe he Tohitapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ia, ʻikai ʻoku fakapotopoto ke sivisiviʻi ia ke sio pe ʻoku pehē?

FOUNGA NAʻE TOHI AI ʻA E TOHITAPÚ

7. (a) Ko hai naʻá ne tohi ʻa e Tohitapú? (e) Ko ia, ʻoku anga-fēfē malava ke pehē ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá?

7 Te ke fehuʻi nai: ‘Ka ʻe malava fēfē ke mei he ʻOtuá ʻa e Tohitapú ʻo kapau naʻe tohi ia ʻe he kau tangata?’ ʻOku moʻoni, naʻe meimei ko e kau tangata ʻe toko 40 naʻa nau kau ki hono tohi ʻo e Tohitapú. Ko e kau tangatá ni naʻa nau fai ʻe kinautolu hono tohi ʻa e Tohitapú, tukukehe ʻa e Fekau ʻe Hongofulú, ʻa ia naʻe tohi pē ia ʻe he ʻOtuá ʻi he maka lafalafa ʻaki ʻa e ngāue hangatonu ki ai ʻa hono laumālie māʻoniʻoní. (ʻEkisoto 31:18) Kaekehe, ʻoku ʻikai hoko hono tohi ʻe he kau tangatá ia ke pehē ai ʻoku ʻikai ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú: “Naʻe lea mei he ʻOtua ha kau tangata ʻi he takina kinautolu ʻe he laumalie maʻoniʻoni.” (2 Pita 1:21) ʻIo, ʻo hangē tofu pē ko hono ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa hono laumālie māʻoniʻoni mālohí ke fakatupu ʻa e ngaahi langí, ʻa e māmaní mo e ngaahi meʻa moʻuí kotoa, naʻá ne toe ngāueʻaki ia ke takiʻaki ʻa hono tohi ʻo e Tohitapú.

8, 9. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā he ʻahó ni ʻoku nau tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ki hono tohi ʻo e Tohitapú?

8 ʻOku ʻuhinga ení ʻoku taha pē ʻa e faʻu-tohi ʻo e Tohitapú, ko e ʻOtua ko Sihová. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e kau tangata ke nau tohi ʻa e ngaahi fakamatalá, ʻo hangē ko e ngāueʻaki ʻe ha tangata pisinisi ha sekelitali ke ne fai ha tohi. ʻOku fai ʻe he sekelitalí ʻa e tohí, ka ʻoku ʻi he tohí ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e tangata pisinisí. Ko ia ko e tohi ia ʻaʻana, kae ʻikai ko e sekelitalí, ʻo hangē pē ko e Tohitapú ko e Tohi ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ko e tohi ʻa e kau tangata naʻe ngāueʻaki ki hono tohi iá.

9 Koeʻuhi naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻatamaí, ʻoku pau pē naʻe ʻikai ko ha meʻa faingataʻa kiate ia ke fehokotaki mo e ngaahi ʻatamai ʻo ʻene kau sevānití ke tokonaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakamatala ke tohí. Naʻa mo e ʻahó ni ʻoku malava pē ke tangutu ha taha ʻi hono ʻapí ʻo ne maʻu ha ngaahi pōpoaki mei ha feituʻu mamaʻo ʻo fakafou mai ʻi ha letiō pe ko ha televīsone. Ko e ngaahi leʻó pe ngaahi fakatātaá ʻoku nau fononga mai mei he feituʻu mamaʻó ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lao fakanatula naʻe faʻu ʻe he ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku faingofua ke mahino ʻoku malava ʻe Sihova, mei he feituʻu mamaʻo ʻokú ne ʻi ai ʻi hēvaní, ke tataki ʻa e kau tangatá ke nau tohi ʻa e ngaahi fakamatala naʻá ne finangalo ke ʻilo ki ai ʻa e fāmili ʻo e tangatá.

10. (a) ʻOku faʻu ʻa e Tohitapú ʻaki ʻa e tohi ʻe fiha, pea ko e hā ʻa e vahaʻa taimi naʻe tohi aí? (e) Ko e hā ʻa e kaveinga tefito ʻoku ʻi he Tohitapú fakakātoa?

10 Ko hono olá kuo hoko ko ha Tohi fakaofo. Ko hono moʻoní, ʻoku faʻu ʻa e Tohitapú ʻaki ʻa e tohi iiki ʻe 66. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e biblia, ʻa ia ʻoku haʻu mei ai ʻa e foʻi lea “Bible” (Tohitapu) ʻoku ʻuhingá ko e “ngaahi tohi iiki.” Ko e ngaahi tohí ni, pe ngaahi tohi naʻe faí, naʻe tohi ia ʻi he vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 1,600, mei he 1513 K.M. ki he 98 T.S. Kaekehe, koeʻuhi ko e tokotaha pē ʻa e Faʻu-tohí, ʻoku fetāiaki lelei ai ʻa e ngaahi tohi Tohitapú kotoa. Ko e kaveinga tatau pē ʻi he tohí ni fakakātoa, ʻa ia ko e ʻOtua ko Sihová te ne fakafoki mai ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní ʻaki hono puleʻangá. Ko e ʻuluaki tohí, ko Sēnesi, ʻokú ne fakahā mai ʻa e founga naʻe mole ai ha ʻapi palataisi koeʻuhi ko ha angatuʻu ki he ʻOtuá, pea ko e tohi fakamuimui tahá, ko Fakahā, ʻokú ne fakamatala ki he founga ʻe toe ngaohi ai ʻa e māmaní ko ha palataisi ʻi he pule ʻa e ʻOtuá.​—Sēnesi 3:​19, 23; Fakahā 12:10; 21:​3, 4.

11. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi lea naʻe ngāueʻaki ki hono tohi ʻo e Tohitapú? (e) Ko e hā ʻa e ongo konga tefito ʻoku vahevahe ki ai ʻa e Tohitapú, ka ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻena fetāiakí?

11 Ko e ʻuluaki ngaahi tohi ʻe 39 ʻo e Tohitapú naʻe tohi tautefito ʻi he lea faka-Hepelū, pea mo hono ngaahi konga iiki ʻaupito ʻi he lea faka-Alameá. Naʻe tohi ʻa e ngaahi tohi fakamuimui ʻe 27 ʻi he lea faka-Kalisí, ʻa e lea naʻe ngāueʻaki ʻe he kakai ʻi he taimi naʻe ʻaʻeva ai ʻa Sīsū mo hono kau muimui Kalisitiané ʻi he funga māmaní. Ko e ongo konga tefito ko eni ʻe ua ʻo e Tohitapú ʻoku ui tonu ko e “Konga Tohitapu Faka-Hepelū” pea mo e “Konga Tohitapu Faka-Kalisi.” ʻI hono fakahaaʻi ʻena fetāiaki leleí, ʻoku lahi hake ʻi he tuʻo 365 ʻa hono hiki ʻo e Tohitapu Kalisí mei he Tohitapu Hepeluú, pea ʻoku meimei tuʻo 375 ʻa ʻene toe lave ki aí.

ʻAI ʻA E TOHITAPÚ KE ALA MAʻU ʻE HE TOKOTAHA KOTOA

12. Ko e hā naʻe ʻai ai ʻe Sihova ke hiki ʻa e ngaahi tatau ʻo e Tohitapú?

12 Kapau ko e ngaahi tupuʻi tohí pē ʻoku ala maʻú, ʻoku malava fēfē ke lau ʻe he tokotaha kotoa ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? Heʻikai ke nau malava. Ko ia naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ke faʻu ʻa e ngaahi tatau ʻo e ngaahi tupuʻi tohi Hepeluú. (Teutalōnome 17:18) Ko e fakatātā, ʻoku ui ʻa e tangata ko ʻĒselá ko ha “sikalaipe [tokotaha faʻu-tatau, NW] poto ia i he lao ʻa Mosese, ʻa e lao naʻe ʻomi ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo Isileli.” (ʻĒsela 7:6) Pehē foki, naʻe faʻu ʻa e laui afe ʻo e ngaahi tatau ʻo e Konga Tohitapu Faka-Kalisí.

13. (a) Ko e hā naʻe fiemaʻu kae lava ke lau ʻa e Tohitapú ʻe he kakai tokolahi taha? (e) Naʻe fai ʻa e ʻuluaki liliu lea ʻo e Tohitapú ʻanefē?

13 ʻOkú ke poto he lautohi ʻi he lea faka-Hepeluú pe lea faka-Kalisí? Kapau ʻoku ʻikai, heʻikai malava ke ke lau ʻa e muʻaki ngaahi tatau tohinima ʻo e Tohitapú, ʻa ia ʻoku kei ʻi aí ni ha niʻihi ʻo ia. Ko ia ai, ke ke lava ʻo lau ʻa e Tohitapú, naʻe pau ke ʻi ai ha taha ke ne liliu ʻa e ngaahi leá ki ha lea ʻokú ke ʻiloʻí. Ko e liliu lea ko eni mei he lea ʻe taha ki ha lea kehe kuó ne ʻai ke malava ʻo tokolahi ange ʻa e faʻahinga ke nau lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātā, ʻi he taʻu nai ʻe 300 ki muʻa ʻi he ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻe hoko ʻa e lea faka-Kalisí ʻo kamata ke leaʻaki ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí. Ko ia naʻe liliu leva ʻa e Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ki he lea faka-Kalisí, ʻo kamata ʻi he 280 K.M. Ko e muʻaki liliu lea ko ení naʻe ui ia ko e “Sepituakini.”

14. (a) Ko e hā naʻe faitau ai ʻa e kau taki lotu ʻe niʻihi ke taʻofi hono liliu lea ʻo e Tohitapú? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe foʻi ʻa e faʻahingá ni ʻi he faitaú?

14 Ki mui mai naʻe hoko ʻa e lea faka-Latiná ʻo ngāueʻaki ʻe he kakai tokolahi, ko ia naʻe liliu leva ʻa e Tohitapú ki he lea faka-Latiná. Ka ʻi he faai atu ʻa e ngaahi senitulí, naʻe fakaʻau ke toe tokosiʻi ange ʻa e kakai naʻe lea faka-Latiná. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻa nau lea ʻi he ngaahi lea kehe, ʻo hangē ko e lea faka-ʻAlepea, Falanisē, Sēpeni, Potukali, ʻĪtali, Siamane mo e lea faka-Pilitānia. Naʻe fuoloa ʻa e faitau ʻa e kau taki lotu Katoliká ke taʻofi ʻa hono liliu ʻo e Tohitapú ki he lea ʻa e kakai lāuvalé. Naʻe aʻu ʻo nau tutu ʻi he pou ʻakau ʻa e faʻahinga naʻe ʻi ai ʻenau Tohitapú. Naʻa nau fai eni koeʻuhi he naʻe fakaeʻa ʻe he Tohitapú ʻenau ngaahi akonaki loí mo e ngaahi tōʻonga koví. Ka, naʻe faifai pē pea foʻi ʻa e kau taki lotú ni he faitaú ni, pea naʻe kamata leva ke liliu ʻa e Tohitapú ki he ngaahi lea kehekehe pea tufaki ʻo lahi ʻaupito. ʻOku malava he ʻahó ni ke lau hano konga pē pe ko e Tohitapú fakakātoa ʻi he ngaahi lea kehekehe lahi hake he 1,900!

15. Ko e hā ʻoku lelei ai ke maʻu ʻa e ngaahi liliu lea foʻou ange ʻo e Tohitapú?

15 ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuo lahi ʻa e ngaahi liliu lea kehekehe ʻo e Tohitapú naʻe faʻu ʻi he lea tatau pē. Ko e fakatātā, ʻi he lea faka-Pilitāniá pē ʻoku laui tōseni ai ʻa e ngaahi liliu lea ʻo e Tohitapú. Ko e hā hono ʻuhingá? Meʻa nī ʻoku ʻikai feʻunga pē ʻa e tahá? ʻI he faai atu ʻa e ngaahi taʻú ʻe lahi ʻa e fetongi ʻo ha lea. Ko ia kapau te ke fakatatau ha ngaahi liliu lea motuʻa ange ʻo e Tohitapú mo e ngaahi liliu lea foʻou angé, te ke fakatokangaʻi ai ʻa e ngaahi fetongi ʻi he leá. Neongo ʻoku nau faʻa meimei fakahā maʻu pē ʻa e fakakaukau tatau, te ke fakatokangaʻi ko e ngaahi liliu lea ko ia kuo toki pulusi ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní ʻoku faʻa faingofua ange ke mahino. Ko ia ʻoku malava ke tau fakamālōʻia koeʻuhi ko e ngaahi liliu lea foʻoú ni ʻo e Tohitapú, he ʻoku nau ʻai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he lea angamaheni mo mahinongofua ʻo e kuongá ní.

KUO FETONGI ʻA E TOHITAPÚ?

16. Ko e hā ʻoku tui ai ʻa e kakai ʻe niʻihi kuo fetongi ʻa e Tohitapú?

16 Ka te ke ʻeke nai: ‘ʻOku malava fēfē ke tau ʻilo pau ʻoku ʻi heʻetau ngaahi Tohitapu he ʻaho ní ʻa e ngaahi fakamatala tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he kau tangata-tohi Tohitapu mei he ʻOtuá?’ ʻI hono hiki mo hono toe hiki ʻa e ngaahi tohi ʻo e Tohitapú lolotonga ʻa e laui teau pea aʻu ki he laui afeʻi taʻu kuo hilí, ʻikai kuo hū māmālie ki ai ha ngaahi hala? ʻIo, ka kuo ʻiloʻi pea kuo fakatonutonu ʻa e ngaahi halá ni ʻi he ngaahi liliu lea ʻi onopooni ʻo e Tohitapú. ʻOku tatau pē ʻa e fakamatala ʻi he ʻaho ní mo ia naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga naʻa nau ʻuluaki tohi iá. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ki he meʻá ni?

17. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni kuo ʻikai fetongi ʻa e Tohitapú?

17 Sai, ʻi he vahaʻa taimi ʻo e 1947 ki he 1955 naʻe ʻilo ai ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté. ʻOku kau ʻi he ngaahi takainga tohi motuʻá ni ʻa e ngaahi tatau ʻo e ngaahi tohi ʻo e Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. ʻOku fakafuofua hono motuʻá ki he taʻu ʻe 100 ki he 200 ki muʻa ʻi he ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Ko e taha ʻo e ngaahi takainga tohí ko ha tatau ia ʻo e tohi ʻa ʻAiseá. Ki muʻa pea maʻu ení, ko e tatau motuʻa taha ʻo e tohi ʻa ʻAiseá naʻe lolotonga ala maʻu he lea faka-Hepeluú ko ha tatau naʻe hiki he meimei taʻu ʻe 1,000 hili ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Pea ʻi hono fakatatau ʻa e ongo tatau ko eni ʻo e tohi ʻAiseá naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi faikehekehe siʻi ʻaupito pē, ko e lahi taha aí ko e ngaahi faikehekehe siʻi pē ʻi he sipelá! ʻOku fakahā ʻe he meʻá ni naʻe ʻikai ha loko fetongi ia ʻi hono faʻu ʻo e ngaahi tataú he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu lahi hake he 1,000!

18. (a) Kuo anga-fēfē hono fakatonutonu ʻa e ngaahi hala ʻa e kau hiki-tataú? (e) Ko e hā ʻoku malava ke leaʻaki ʻo fekauʻaki mo e tonu ʻa e Konga Tohitapu Faka-Kalisí?

18 ʻOku lahi ange he ngaahi tatau motuʻa ʻe 1,700 ʻo e ngaahi konga kehekehe ʻo e Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻoku ala maʻu. ʻI hono fakafehoanaki fakalelei ʻo e ngaahi tatau motuʻa ʻaupitó ni, naʻa mo e fanga kiʻi hala ʻa e kau hiki-tataú ʻoku malava ke ʻilo pea fakatonutonu. Pehē foki, ʻoku laui afe ʻa e ngaahi tatau motuʻa ʻaupito ʻo e Konga Tohitapu Faka-Kalisí, ko e niʻihi ʻo e ngaahi tatau ko iá ʻoku meimei lau hono taimí mei he taimi ʻo Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló. Ko ia ai, hangē ko ia naʻe pehē ʻe Sir Frederic Kenyon: “Kuo toʻo atu ʻa e makatuʻunga fakaʻosi ke toe ʻi ai ha veiveiua ʻo kau ki he aʻu mai ʻa e Tohitapú kiate kitautolú ʻoku kei hangē pē ko ia naʻe tohi aí.”​—The Bible and Archaeology, peesi 288, 289.

19. (a) Ko e hā ha fakatātā ʻo ha feinga ke toe tānaki ki he Tohitapú? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ke kau ai ʻi he Tohitapú ʻa e 1 Sione 5:7 ʻi he founga ʻo ʻene hā ʻi he ngaahi paaki Tohitapu ʻe niʻihi?

19 ʻOku ʻikai ʻuhinga eni ke pehē kuo ʻikai fai ha ngaahi feinga ke fetongi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo fai ha ngaahi feinga pehē. Ko ha fakatātā ʻiloa ki aí ko e 1 Sione 5:7. ʻI he King James Version ʻo e 1611, mo e Paaki Motuʻa, ʻokú ne pehē: “He oku ai ae toko tolu i he lagi oku fakamooni, koe Tamai, moe Folofola, bea moe Laumalie Maonioni: bea oku taha be ae toko tolu ni.” Ka neongo ia, ʻoku ʻikai hā ʻa e ngaahi leá ni ʻi ha taha ʻo e ngaahi fuofua muʻaki tatau ʻo e Tohitapú. Naʻe toki tānaki atu ia ʻe ha tokotaha naʻá ne feinga ke poupouʻi ʻa e akonaki ʻo fekauʻaki mo e Tolu-tahaʻi-ʻotuá. Koeʻuhi ʻoku hā mahino ʻoku ʻikai moʻoni ko ha konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi leá ni, kuo fai ʻa e ngaahi fakatonutonu ki ai pea ʻoku ʻikai hā ʻa e ngaahi lea ko iá ʻi he ngaahi Tohitapu foʻou angé.

20. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau ʻilo pau kuo tauhi ʻa e Tohitapú ʻi ha tuʻunga maʻa?

20 Ko ia ʻoku ʻikai ʻilo ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻe ha taha ʻokú ne pehē ʻoku ʻikai ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi fakamatala tatau pē mo ia naʻe ʻuluaki tohi aí. Kuo fakapapauʻi ʻe he ʻOtua ko Sihová ke maluʻi ʻene Folofolá ʻo ʻikai ngata pē mei ha ngaahi hala ʻa e kau hiki-tataú kae pehē foki ki he ngaahi feinga ʻa e niʻihi kehé ke fai ha tānaki ki aí. ʻOku ʻi he Tohitapú tonu ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo pehē ʻe tauhi ʻi ha tuʻunga maʻa ʻa ʻene Folofolá maʻatautolu he ʻaho ní.​—Sāme 12:​6; Tāniela 12:4; 1 Pita 1:​24, 25; Fakahā 22:​18, 19.

ʻOKU MOʻONI KOĀ ʻA E TOHITAPÚ?

21. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sīsū ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?

21 Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi ʻi heʻene lotu ki he ʻOtuá: “Ko e folofola aʻau ko e moʻoni ia.” (Sione 17:17) Ka ʻoku poupouʻi eni ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa? ʻI hono sivisiviʻi fakalelei ʻo e Tohitapú, ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoni ko e moʻoní ia? Ko e kau ako hisitōlia kuo nau ako ʻa e Tohitapú ʻoku nau faʻa ofo heʻene totonú. ʻOku ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi hingoa mo e ngaahi fakaikiiki pau ʻoku lava ke fakapapauʻi. Fakakaukau atu ki ha ngaahi fakatātā ki ai.

22-25. Ko e hā ha ngaahi fakatātā ʻoku nau fakahā ʻoku ʻi he Tohitapú ʻa e hisitōlia moʻoni?

22 Sio ki he ngaahi fakatātā mo e tohi ʻi he holisi ʻo e temipale ko eni ʻi Karnak, ʻIsipite. ʻOku nau fakahā ʻa e ikuna ʻe Felo Sisake ʻa e puleʻanga ʻo Siutá, ʻi he meimei taʻu ʻe 3,000 kuo maliu atú, he lolotonga ʻa e pule ʻa e foha ʻo Solomone ko Lehopoamé. ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú ʻa e meʻa tatau.​—1 Tuʻi 14:​25, 26.

23 Toe sio ki he Maka Mōapé. ʻOku lava ke mātā ʻa e tupuʻi maká ʻi he Misiume Louvre ʻi Pālesi, Falanisē. ʻOku fakahā ʻe he tohí ʻa e angatuʻu naʻe fai ki ʻIsileli ʻe he Tuʻi Mōape ko Mesa. ʻOku toe fakahā mo e meʻá ni ʻi he Tohitapú.​—2 Tuʻi 1:1; 3:​4-27.

24 ʻOku hā heni ʻi he tafaʻaki taupotu ki toʻomataʻú ʻa e Vai ʻo Sailoamé mo e hūʻanga ki ha tafu vai ʻi Selusalema ʻa ia ko e fute ʻe 1,749 hono lōloá (mita ʻe 533 lōloa). ʻOku tokolahi ʻa e kau ʻaʻahi ʻi onopooni ki Selusalema kuo nau aʻa ʻi he tafu vai ko ení. Ko ʻene ʻi aí ko ha toe fakamoʻoni ia ʻoku moʻoni ʻa e Tohitapú. ʻO fēfē? Koeʻuhi ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú naʻe ʻai ʻe he Tuʻi ko Hesekaiá ke ngaohi ʻa e tafu vaí ni he taʻu lahi hake he 2,500 kuo hilí ke maluʻi ʻa ʻene maʻuʻanga vaí mei ha kau tau fakatūʻuta.​—2 Tuʻi 20:20; 2 Kalonikali 32:​2-4, 30.

25 ʻI he Misiume Pilitāniá ʻoku lava ke mātā ʻe ha tokotaha ʻaʻahi ʻa e Tohi Fakamatala Nāponitusí, ko ha tatau ʻo ia ʻoku hā ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa e tō ʻa Pāpilone motuʻá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā foki ʻe he Tohitapú. (Tāniela 5:​30, 31) Ka ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú ko Pelisasa naʻe tuʻi ʻi Pāpilone he taimi ko iá. Kaekehe ʻoku ʻikai hā ʻa e hingoa Pelisasá ʻi he Tohi Fakamatala Nāponitusí. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻe taha naʻe pehē ai ʻe he ngaahi tohi motuʻa naʻe maʻú, ko e tuʻi Pāpilone fakamuimuí ko Nāponitusi. Ko ia ko e faʻahinga naʻa nau pehē ʻoku ʻikai moʻoni ʻa e Tohitapú, naʻa nau taku naʻe ʻikai ʻi ai ha Pelisasa pea naʻe hala ʻa e Tohitapú. Ka ʻi he ngaahi taʻu ki mui ni maí kuo toki ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi tohi motuʻa ʻo ne fakahāhaaʻi ai ko Pelisasá ko ha foha ʻo Nāponitusi pea naʻá ne kaungāpule mo ʻene tamaí ʻi Pāpilone he taimi ko iá! ʻIo, ko e moʻoni ʻoku moʻoni ʻa e Tohitapú, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi fakatātā lahi ʻaupito.

26. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku totonu fakasaienisi ʻa e Tohitapú?

26 Ka ʻoku ʻikai ngata pē he hisitōlia moʻoní ʻoku ʻi he Tohitapú. Ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne fakahā ʻoku moʻoni. Naʻa mo e taimi ʻoku lave ai ki he ngaahi meʻa fakasaienisí, ʻoku fakaofo ʻene totonú. Ke fakahā ha fakatātā pē ʻe ua: ʻI he kuonga muʻá naʻe lahi ʻa e tui ko e māmaní ʻoku ʻi ai hano poupou hāmai, ʻa ia ʻoku hili ʻi ha meʻa, ʻo hangē ha fuʻu saianití. Ka ʻi he fetāiaki kakato mo e fakamoʻoni fakasaienisí, ʻoku fakamatala ʻa e Tohitapú ʻoku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “tautau a mamani ki he atā noabe.” (Siope 26:​7PM) Pea ʻi he ʻikai ke pehē ʻoku lafalafa ʻa e māmaní, ʻo hangē ko ia naʻe tui ki ai ʻa e tokolahi ʻi he kuo hilí, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ko e ʻOtuá “oku afio i he takatakai o mamani.”​—ʻAisea 40:22PM.

27. (a) Ko e hā ʻa e fakamoʻoni lahi taha ʻoku mei he ʻOtuá ʻa e Tohitapú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe kikiteʻi totonu ʻe he Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻo fekauʻaki mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá?

27 Ka ko e fakamoʻoni lahi taha ʻoku moʻoni ʻoku mei he ʻOtuá ʻa e Tohitapú ko hono fakahoko kakato ʻo e ngaahi meʻa kuo kikiteʻi aí. ʻOku ʻikai ha tohi mei he tangatá ʻokú ne lipooti totonu ʻa e hisitōliá ki muʻa pea toki hoko ia; ka ʻoku fai ia ʻe he Tohitapú. ʻOku fonu ia ʻi he ngaahi kikite totonu, ʻio, ʻa e hisitōlia ʻoku tohi ki muʻa pea toki hoko. Ko e niʻihi fakaofo taha ʻo kinautolú ni ʻoku fekauʻaki mo e haʻu ki māmani ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe kikiteʻi totonu ʻe he Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻi he taʻu ʻe laui teau ki muʻa, ko e Tokotaha Talaʻofa ko ení ʻe ʻaloʻi ia ʻi Pētelihema, ʻe ʻaloʻi mai ia ʻi ha tāupoʻou, ʻe lavakiʻi ia ʻaki ha konga siliva ʻe 30, ʻe lau fakataha ia mo e kau angahalá, ʻe ʻikai maumauʻi ha taha ʻo hono ngaahi huí, ʻe fai ha talotalo ki hono ngaahi kofú, mo e toe ngaahi fakaikiiki lahi ange.​—Maika 5:2; Mātiu 2:​3-9; ʻAisea 7:14; Mātiu 1:​22, 23; Sākalaia 11:​12, 13; Mātiu 27:​3-5; ʻAisea 53:12; Luke 22:​37, 52; 23:​32, 33; Sāme 34:20; Sione 19:36; Sāme 22:18; Mātiu 27:35.

28. (a) Ko e hā ʻoku malava ai ke tau ʻilo pau ʻe fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú kuo teʻeki ai fakahokó? (e) ʻOku fakatuipauʻi koe ki he hā ʻi he hokohoko atu hoʻo ako ʻa e Tohitapú?

28 Hangē ko ia naʻe fakahā ʻi he ʻuluaki vahe ʻo e tohí ni, ʻoku toe kikiteʻi ʻe he Tohitapú ko e tuʻu motuʻa ko ení kuo vave ke ngata pea ʻe fetongiʻaki ia ha tuʻu foʻou angatonu. (Mātiu 24:​3-14; 2 Pita 3:​7, 13) ʻOku malava ke tau falala ki he ngaahi kikite pehē ʻoku teʻeki ke fakahokó? Sai, kapau kuo tala atu ʻe ha taha kiate koe ʻa e moʻoní ʻo tuʻo teau, te ke toe veiveiua ʻi haʻane tala atu kiate koe ha meʻa foʻou? Kapau kuo teʻeki ke ke ʻiloʻi haʻane hala, te ke kamata leva ke veiveiua kiate ia? Ko ha toki meʻa taʻefaituʻunga ia! Pehē foki, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke tau veiveiua ai ʻi ha meʻa ʻoku talaʻofa ʻe he ʻOtuá ʻi he Tohitapú. ʻOku alafalalaʻanga ʻene Folofolá! (Taitusi 1:2) ʻI he hokohoko atu hoʻo ako ʻa e Tohitapú, te ke hoko mo koe foki ʻo fakatuipauʻi lahi ange ʻaki ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko e Tohitapú ʻoku moʻoni ʻoku mei he ʻOtuá.

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 49]

Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kau tangata ke tohi ʻa e Tohitapú ʻo hangē pē ko e ngāueʻaki ʻe ha tangata pisinisi ha sekelitali ke ne fai ha tohi

[Fakatātā ʻi he peesi 50]

Naʻe faitau ʻa e kau taki lotu ʻe niʻihi ke taʻofi ʻa e Tohitapú mei he kakai lāuvalé, pea aʻu ʻo tutu ʻi he pou ʻakau ʻa e faʻahinga naʻa nau maʻu iá

[Fakatātā ʻi he peesi 52, 53]

Takainga Tohi Tahi Mate ʻa ʻAiseá

[Fakatātā ʻi he peesi 54, 55]

Holisi ʻo e temipale ʻi Karnak, ʻIsipite

Maka Mōape

Tohi Fakamatala Nāponitusi

Hūʻanga ki he Tafu ʻa Hesekaia mo e Vai ʻo Sailoamé